Romans 5:10 in Macuna 10 Diore mani wajacʉ cʉtibojarocati maji, manire yiari goda ĩsiñi Cristo. Ito bajiro yiñi ĩ, Dios rãca mani queno ñatoni. Dios rãca queno mani ñaroca, adocãta Jesús mʉcana caticõri queno bʉsa manire yigʉ yiguĩji. Jeame ʉ̃jʉrojʉ mani wabore ñaroca, manire masogʉ̃ yiguĩji Jesús.
Other Translations King James Version (KJV) For if, when we were enemies, we were reconciled to God by the death of his Son, much more, being reconciled, we shall be saved by his life.
American Standard Version (ASV) For if, while we were enemies, we were reconciled to God through the death of his Son, much more, being reconciled, shall we be saved by his life;
Bible in Basic English (BBE) For if, when we were haters of God, the death of his Son made us at peace with him, much more, now that we are his friends, will we have salvation through his life;
Darby English Bible (DBY) For if, being enemies, we have been reconciled to God through the death of his Son, much rather, having been reconciled, we shall be saved in [the power of] his life.
World English Bible (WEB) For if, while we were enemies, we were reconciled to God through the death of his Son, much more, being reconciled, we will be saved by his life.
Young's Literal Translation (YLT) for if, being enemies, we have been reconciled to God through the death of His Son, much more, having been reconciled, we shall be saved in his life.
Cross Reference John 5:26 in Macuna 26 Catitĩñare gaye rʉcogʉ ñami yʉ Jacʉ. Ito bajiri masa ĩna catiroca yi masiami ĩ. Masa ĩna catitĩñaroca yʉ yitoni, yʉre cũquĩ Cʉna.
John 6:40 in Macuna 40 No yʉre boca ãmicõri, yʉre tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ĩ catitĩñare ãmoami yʉ Jacʉ Dios. Ito bajiri yʉre tʉorʉ̃nʉrãre ĩna tʉdi catiroca yigʉ yigʉja yʉ sʉsari rʉmʉ, yiquĩ Jesús masare.
John 6:57 in Macuna 57 Yʉ Jacʉ yʉre cõarʉ, catire rʉcogʉ ñami ĩ. Ito bajiri ĩ́na sʉoriti catia yʉ. Ito bajiroti, no yʉre boca ãmigʉ̃, yʉna sʉoriti catigʉ yiguĩji ĩ.
John 10:28 in Macuna 28 Ĩna catitĩñaroca ya yʉ. Ito bajiri coji godacoa yimenaji ĩna. Sĩgʉ̃jʉa yʉ rʉcorãre ẽmabicʉ yiguĩji.
John 11:25 in Macuna 25 Iso ito yija tʉocõri, ado bajiro yiquĩ Jesús: —Yʉ ña tʉdi masa ĩna catiroca yigʉ. Ito yicõri yʉti ña catitĩñare rʉcogʉ. No yʉre tʉorʉ̃nʉgʉ̃ti catitĩñagʉ̃ yiguĩji. Godabojagʉti tʉdi catigʉ yiguĩji ĩocʉ̃ ĩja, yiquĩ Jesús isore.
John 14:19 in Macuna 19 Yoari mejeti wacʉ ya yʉ ĩja. Ito bajiri yʉre tʉorʉ̃nʉmenama yʉre timenaji ĩja. Mʉama tʉdi yʉre tirã yirãji. Tʉdi catigʉ yigʉja yʉ. Ito bajiri mʉa cʉni catirã yirãji.
Romans 5:11 in Macuna 11 “Jeame ʉ̃jʉrojʉ wabore gaye manire masogʉ̃ yiguĩji”, yirona bʉto wanʉrãji mani. Ito yicõri, “Yʉ ñarã ñama. Ñe seti ma ĩnare”, yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiro yiguĩji Dios, mani Ʉjʉ Jesucristo manire ĩ goda ĩsire ñajare.
Romans 8:7 in Macuna 7 Ñeñaro yire tʉoĩarã, Diore tʉo terãji ĩna. Dios rotirise cʉdi ãmomenaji ĩna. Ito yicõri, no masia manoja ĩnare.
Romans 8:32 in Macuna 32 Ĩ Macʉre maibojagʉti, manire yiari goda ĩsi rotiñi Dios. Ito bajiri, “Riti ña. Ñe rʉyabeto, jeyaro quenarise manire yi ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa masia mani.
Romans 8:34 in Macuna 34 Nijʉa mami, “Ĩna ñeñaro yirise waja, waja ruyurioama ĩna”, yigʉ. Mani ñeñaro yirise waja, waja yi jeoñi Jesús. Ito bajiri, “Ĩnare seti ña”, yibiquĩji Jesús. Mʉcana caticõri, Dios ya riojocadʉja rʉ̃cʉbʉorajʉ ñaguĩji ĩ. Ito yicõri manire yiari Diore bʉsi ĩsiguĩji ĩ.
Romans 11:28 in Macuna 28 Adocãta judio masa jãjarã Cristo oca quenarise rʉ̃cʉbʉomena jaicoama. Ito bajiri Dios wajana ñama ĩna. Ito bajiro ĩna bajijare, mʉa judio masa mejejʉa tʉorʉ̃nʉsʉoa mʉa. Judio masa ĩna Diore ãmobitibojarocati, ĩjʉama ĩnare ti maiguĩji maji. Ĩna ñicʉsabatiare cʉni ti maiñi ĩ. Ito bajiri adi rʉmʉri gãna judio masare cʉni ti maiami ĩ maji.
2 Corinthians 4:10 in Macuna 10 No yʉ wa ucurojʉ ñama masa coriarã yʉre sĩa ãmorã. Jesure ĩna sĩado bajiroti yʉre cʉni sĩa ãmoama masa. Yʉre ĩna sĩame yirocʉ tirʉ̃nʉsotiami Jesús yʉre. Yʉre ĩ tirʉ̃nʉja ticõri, “Catigʉ ñami Jesús. Ĩ ñarãre queno tirʉ̃nʉami”, yi tʉoĩama masa.
2 Corinthians 5:18 in Macuna 18 Dios ñami mani tʉoĩarise wasoagʉ. Iti rʉmʉjʉ ĩ wajana ñabojarocati Jesucristo ĩ goda ĩsirena sʉoriti ĩ ñarã mani ñaroca yiñi Dios. “Dios rãca oca quenocõri ĩ rãca baba cʉtiya mʉa”, masare mani yitoni manire cũñi Dios.
2 Corinthians 5:21 in Macuna 21 Cojireama ñeñaro yiĩabicʉ ñami Cristo. Cojireama ñeñaro yiĩabicʉ ñari ĩ sĩgʉ̃ti mani ñeñaro yirise waja, waja yi masigʉ̃ ñami. Ito bajiro bajigʉ ĩ ñajare manire goda ĩsi rotiñi Dios. Ito bajiri Cristore mani tʉorʉ̃nʉja, “Ñe seti mama ĩna”, yi tiami Dios manire.
Ephesians 2:16 in Macuna 16 Yucʉtẽojʉ manire goda ĩsicõri, Dios rãca mani queno ñaroca yiyijʉ Cristo. Ito bajiri, “Ñe seti ma ĩnare. Yʉre waja ruyuriobeama ĩna ĩja”, yi tiguĩji Dios manire. Manire goda ĩsicõri, mani gãmeri ti tudirise jediroca yiñi Cristo. Ito bajiri jʉa butu gãna mani ñabojarocati, Cristore tʉorʉ̃nʉcõri, co masa bajiroti ña mani ĩja.
Colossians 1:20 in Macuna 20 Masa jeyaro adi sita gãna, ũmacʉ̃jʉ gãna cʉni ñeñaro yirã ñayijarã. Ito bajiri masa ĩna oca cʉtirise oca queno ãmogʉ̃ ĩ Macʉre waja yi ĩsi rotiyijʉ Dios. Yucʉtẽojʉ ĩ Macʉ ya rí budirena sʉoriti masa rãca oca quenoyijʉ Dios.
Colossians 3:3 in Macuna 3 Jesucristo ĩ goda ĩsirena sʉoriti mani ñeñaro yirise ãcabojoñi Dios. Ito bajiri mʉcana tʉdi ñeñaro yi ʉyabitirʉja manire. Mʉcana tʉdi mani ñeñaro yi ʉyabe yirocʉ, manire tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji Cristo. Ito yicõri ũmacʉ̃jʉ Dios rãca mani catitĩñatoni manire tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji Cristo.
Hebrews 2:17 in Macuna 17 Ito bajiri mani ĩ ocabajirãre ejabʉarocʉ Dios ĩ rotiro bajiroti yiñi Jesús. Manire bajiro rujʉ rujeacõri, manire goda ĩsiñi Jesús. Ito bajiri manire ti maicõri manire yiari Diore bʉsi ĩsisotiguĩji ĩ. Masare yiari paia mesa ĩna bʉsirise rẽtoro manire yiari bʉsi ejabʉasotigʉ yiguĩji Jesús. Mani ñeñaro yirisere Dios ĩ ãcabojatoni, manire yiari bʉsi ĩsisotiguĩji Jesús.
Hebrews 7:25 in Macuna 25 Catitĩñagʉ̃ ñari manire yiari Diore bʉsi ĩsitĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ. “Mʉ Macʉ yʉre goda ĩsiñi. Ito bajiri ĩ́na sʉoriti mʉ yagʉ ña ãmoa yʉ”, Diore mani yija, manire masogʉ̃ yiguĩji Cristo. Manire ĩ masoja bero ĩ rãca catitĩñarã yirãji mani.
Revelation 1:18 in Macuna 18 Yʉ ña catitĩñagʉ̃. Godabojagʉti tʉdi caticʉ yʉ. Mʉcana jʉaji godare ma yʉre. Godarãre mʉcana tʉdi ĩna catiroca yi masigʉ̃ ña yʉ. Godari masa ĩna ñarojʉ jana sãjado rʉcogʉ ña yʉ. Ito bajiri jeame ʉ̃jʉrojʉ waboanare maso masia yʉ, yiquĩ Masa Rĩjorʉ yʉ cãirojʉ.