Romans 16:18 in Macuna 18 Mani Ʉjʉ Cristore yiari meje moama ĩna. Ĩna tʉoĩaro bajiroti yama ĩna. Ĩna bʉsija, bʉroti quenarise bajiro ruyua. Quenarise meje ña iti. Ito bajiri queno tʉo masimena ĩna bʉsirisere tʉorʉ̃nʉbojama ĩna.
Other Translations King James Version (KJV) For they that are such serve not our Lord Jesus Christ, but their own belly; and by good words and fair speeches deceive the hearts of the simple.
American Standard Version (ASV) For they that are such serve not our Lord Christ, but their own belly; and by their smooth and fair speech they beguile the hearts of the innocent.
Bible in Basic English (BBE) For such people are not servants of the Lord Christ, but of their stomachs; and by their smooth and well-said words the hearts of those who have no knowledge of evil are tricked.
Darby English Bible (DBY) For such serve not our Lord Christ, but their own belly, and by good words and fair speeches deceive the hearts of the unsuspecting.
World English Bible (WEB) For those who are such don't serve our Lord, Jesus Christ, but their own belly; and by their smooth and flattering speech, they deceive the hearts of the innocent.
Young's Literal Translation (YLT) for such our Lord Jesus Christ do not serve, but their own belly; and through the good word and fair speech they deceive the hearts of the harmless,
Cross Reference Matthew 6:24 in Macuna 24 ’Cocati mani ʉjarã jʉ̃arãre cʉdi masibea mani. Jʉ̃arã ĩna ñaja sĩgʉ̃re queno ti maicõri, gãjire ti tudirã yirãji mani. Sĩgʉ̃re queno cʉdirã yirãji mani. Gãjire queno cʉdimena yirãji mani. Iti robo bajiroti Diore mani cʉdija, niyerujʉare bʉto tʉoĩamenaji mani. Niyerure riti mani bʉto tʉoĩaja Diore queno cʉdisabea mani, yiyijʉ Jesús ĩnare.
Matthew 7:15 in Macuna 15 ’“Dios oca goti ĩsiri masa ña gʉa”, yibojarãre masiña mʉa. Rʉori masa ñama coriarã. Mʉa tʉ ĩna ejaja, oveja guamenare bajiro ejarãji ĩna. Ito bajibojarãti bʉto yaia guarãre bajiro ñarãji ĩna.
Matthew 24:11 in Macuna 11 Jãjarã rʉori masa ñarã yirãji. “Diore bʉsi ĩsirã ña gʉa”, ĩna yija jãjarã masa tʉobojarã yirãji.
Matthew 24:24 in Macuna 24 Jãjarã rʉori masa, “Yʉ ña Cristo”, yi ejarã yirãji ĩna. “Diore bʉsi ĩsiri masa ña gʉa”, yi rʉo ejarã yirãji gãjerã. Tiyamani jaje ĩorã yirãji ĩna masare rʉorona. Dios ĩ beseanare cʉni rʉo ãmobojarã yirãji ĩna.
Matthew 24:48 in Macuna 48 Ĩ ʉjʉ ĩre ĩ tirʉ̃nʉ rotija bero ricati ĩ tʉoĩaja, queno moa ĩsigʉ̃ meje ñaguĩji ĩocʉ̃. “Coji ejabiquĩji yʉ ʉjʉ”, yi tʉoĩagʉ̃ yiguĩji.
John 12:26 in Macuna 26 No yʉre moa ĩsi ãmogʉ̃, yʉre sʉyaja quena. No yʉ ñaroti, ito ñagʉ̃ yiguĩji yʉre moa ĩsigʉ̃ cʉni. No yʉre moa ĩsigʉ̃re rʉ̃cʉbʉogʉ yiguĩji yʉ Jacʉ, yiquĩ Jesús ĩnare.
Romans 16:19 in Macuna 19 “Dios oca queno cʉdirã ñama ĩna”, yama masa jeyaro mʉare. Ito bajiri mʉare wanʉa yʉ. Quenarise gaye riti mʉa yire ãmoa yʉ. Ito yicõri cojirea ñeñarise mʉa yimena ñare ãmoa yʉ.
2 Corinthians 2:17 in Macuna 17 Niyeru bʉjarona riti masare Dios oca riasorã jãjarã ñama ĩna. Dios oca ñasarise meje riasoama ĩnaõna. Riojo meje riasoama ĩna. Ĩna ãmoro bajiroti riasobojama. Ĩnare bajiro meje riasoa yʉama. Dios ĩ tiro riojo queno tʉoĩacõri masare riasoa yʉ. Cristo oca yʉ riasotoni Dios ĩ cũrʉ ña yʉ. Ĩ oca queno masare riasoa yʉ. “Queno masare riasoami Pablo”, yi tiguĩji Dios yʉre.
2 Corinthians 4:2 in Macuna 2 “Rʉore ocana meje masare Dios oca ñasarise riasocʉja yʉ”, yicãcʉ yʉ. Yʉmasi yʉ tʉoĩa rujeore meje riasoa yʉ. Dios oca iti riasoro bajiroti riasoa yʉ masare. Dios ĩ tiro riojo ñasarise riti riasoa yʉ masare. Ito bajiri, “Riojo ñasarise masare riasoami Pablo”, yi masi jedirãji masa yʉre.
2 Corinthians 11:3 in Macuna 3 Jane mejejʉ rʉ̃mʉ́a ʉjʉ jinona quedi sãjacõri Eva ñayorore rʉoyijʉ ĩ. “Ito bajiroti ĩnare rʉogʉ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. “Bʉto Cristore masirã ñabojarãti rʉ̃mʉ́ ĩ rʉorise tʉorʉ̃nʉcõri Cristo oca jidicãrã yirãji ĩna”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajiri bʉto tʉoĩa yʉ mʉare.
2 Corinthians 11:13 in Macuna 13 Diore moa ĩsirã meje ñama ĩnaõna. “Dios ĩ cũana ña gʉa”, yibojama ĩna. Rʉo jairã ñama ĩna. “Cristo oca riasotoni ĩ cũana ña gʉa”, yi rʉoama ĩna.
Galatians 1:10 in Macuna 10 Ito bajiro yʉ riasoja, masa yʉre ĩna wanʉtoni meje riasoa yʉ. Yʉre Dios wanʉjaro yirocʉ, ito bajiro riasoa yʉ. Iti rʉmʉjʉ masa yʉre ĩna wanʉtoni gaje oca riasocʉ yʉ maji. Iti rʉmʉjʉ masa ĩna wanʉtoni yʉ goticato bajiro yʉ gotibojaja, Cristo ĩ ãmoro bajiro meje yigʉ ñabogʉja yʉ. Ito yicõri ĩre moa ĩsiri masʉ meje ñabogʉja yʉ.
Philippians 2:21 in Macuna 21 Gãjerãma ĩna queno ñaroti riti tʉoĩama. “¿No bajiro Jesucristore yʉ moa ĩsija quenati?” yi tʉoĩabeama ĩnaõna.
Philippians 3:19 in Macuna 19 Ito bajiro yirã jeame ʉ̃jʉrojʉ warã yirãji. Ĩna ya ʉsijʉ maquĩji Dios. Adi sita gaye riti tʉoĩarãji ĩna. Ĩna ñeñaro yi ãmoriseti tʉoĩa wanʉama ĩna. Ĩna ñeñaro yija, bojo bʉjaro õno yirã itire wanʉama ĩna.
Colossians 2:4 in Macuna 4 Queno goti rʉorãre mʉa tʉorʉ̃nʉme yirocʉ, adi mʉare gotia yʉ.
Colossians 3:24 in Macuna 24 Cristo sĩgʉ̃ti ñami mani Ʉjʉ ñasagʉ. Ĩre moa ĩsirã ya mani. Itire ãcabojabesa. Manire queno waja yigʉ yiguĩji. Mani catitĩñaroca yigʉ yiguĩji Cristo.
2 Thessalonians 2:10 in Macuna 10 Wisa godasotianare rʉorocʉ dise rʉyabeto ñeñaro yigʉ yiguĩji ĩ. Ĩnare Dios ĩ maso ãmobojarocati ĩ oca ñasarise boca ãmimenaji ĩna. Ito bajiri wisa godana ñatĩñarã yirãji ĩna.
1 Timothy 6:5 in Macuna 5 Ñeñarise tʉoĩarã ñari masa rãca oca josasotiama ĩnaõna. Oca riojo ñasarisere masirã meje ñama ĩna. “Dios oca masare mani riasoja niyeru jairo bʉjarã yirãji mani”, yi tʉoĩama ĩna. Ito bajiro yirã rãca baba cʉtibesa.
2 Timothy 2:16 in Macuna 16 Adi sita gaye riti tʉoĩacõri rʉore oca riasorã rãca tʉoĩa bʉsibesa. Ito bajiro masare riasocõri bʉto bʉsa ĩna ñeñaro yi waroca yirã yirãji ĩna.
2 Timothy 3:2 in Macuna 2 Ado bajiro bajiro yiroja. Ĩna ya rujʉre maicõri ĩna ya gajeonire cʉni tʉo mairã ñarã yirãji adi sita gãna. Ito bajiroti ĩna ya niyerure cʉni tʉo mairã yirãji. “Gãjerã rẽtoro ñasarã ña gʉa. Ñejʉa rʉyabea gʉare”, yi tʉoĩarã yirãji masa. Gãjerãre bʉsiturã yirãji. Ĩna jacʉsabatiare cʉdimena yirãji. Ĩnare queno gãjerã yibojarocati, “Queno ya mʉa”, yimenaji ĩna. Ñeñaro yirã ñari Dios ocare cʉni rʉ̃cʉbʉomena yirãji ĩna.
Titus 1:10 in Macuna 10 “Jãjarã ñarãji mʉa tʉ ricati riti tʉoĩacõri mʉre cʉdi ãmomena”, yi tʉoĩa yʉ. Rocati bʉsicõri gãjerãre rʉorãji ĩna. “Judio masa bʉcʉrã rotire mani cʉdija, manire masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩarã ñama bʉto bʉsa masare rʉorã.
James 1:1 in Macuna 1 Ñati yʉ ñarã mʉa. Yʉ ña Santiago adi papera mʉare cõagʉ̃. Diore moa ĩsiri masʉ ña yʉ. Ito bajiroti mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni moa ĩsia yʉ. Adi macãrʉcʉ̃rojʉ ña bate jedicoajʉ mani. Co masa ñabojanati, jãjarã masa bʉjʉcõri jʉa gʉbojeno masa buturi ña mani ĩja.
2 Peter 2:3 in Macuna 3 Ito yicõri mʉa ya gajeoni bʉja ãmorã, mʉare rʉorã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna ñeñaro yiroto riojʉa masicãyijʉ Dios. Iti masicõri, “Ĩna ñeñaro yirise waja, waja senicʉja yʉ”, yi tʉoĩayijʉ Dios. Ito bajiri co rʉmʉ ĩnare waja senirocʉ ãcabojabiquĩji Dios.
2 Peter 2:10 in Macuna 10 Ĩna ya rujʉ iti ñeñaro tʉoĩaro bajiro yirãre, ito yicõri, “Ʉjarãre cʉdibicʉja yʉ”, yirãre cʉni bʉto bʉsa waja senigʉ̃ yiguĩji Dios. Ĩna ñama ñeñaro bʉsicõri bojo masimena. “Gʉa ãmoro bajiro bʉsirã yirãji gʉa”, yama ĩnaõna. Ito yicõri ángel mesare rʉ̃cʉbʉobiticõri, ĩna rotirisere aja tudirã yirãji ĩnaõna.
2 Peter 2:18 in Macuna 18 Ñeñaro yirã ñacõri masa jeyarore wanʉre rãca rʉo gotiama ĩna. “Mani ya rujʉnati mani yi ãmorise mani yija, quena ña. No yibea”, yi ʉsirio codeama gãjerãre. Bʉjato yama ĩna. Ito bajiro ĩna riasoja tʉocõri, “Riti yama ĩna”, yi tʉoĩarã yirãji canʉ bʉsati Jesure masisʉoana. Ito bajiri tʉdi ñeñaro yi ʉyarã yirãji mʉcana, ñeñarisere jidicãbojana.
1 John 4:1 in Macuna 1 Tʉoya yʉ mairã mʉa. “Diore yiari bʉsia yʉ”, yirã ĩna ñabojarocati queno ĩnare tʉo sʉyamenaji mani. Socari masa jãjarã ñarãji adi sitajʉre. “Diore bʉsirã ña gʉa”, yibojama ĩna. Dios rĩa ĩna ñajama, queno rʉore oca mano gotirã yirãji ĩna. Ito bajiri queno tʉo masiña mʉa.
Jude 1:1 in Macuna 1 Ñati yʉ ñarã mʉa. Yʉ ña Judas Jesucristore moa ĩsiri masʉ. Santiago ocabaji ña yʉ. Dios ĩ beseana ña mʉa. Ito bajiri adi mʉare papera cõa yʉ. Mani Jacʉ Dios bʉto maiami manire. Ito bajiri Jesucristo ñarã mani ñatĩñatoni, manire codeami Dios.
Jude 1:12 in Macuna 12 Diore rʉ̃cʉbʉorona mʉa minijuaja mʉa rãca cocati minijuabojama ĩna cʉni. “Diore cʉdirã ña gʉa”, yibojarãti ĩna ãmoro bajiro riti yama ĩna. Mʉa rãca sĩgʉ̃ robo bajiro ʉsi cʉtirã meje ñama ĩna. Ricati tʉoĩacõri ñeñarisere tʉoĩama ĩnaõna. Ñe waja mana ñama ĩnaõna. Tʉote mʉa. Ĩnare tʉoĩagʉ̃ ado bajiro goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Bʉto asiri rʉmʉ ide buerire ti ãmarã yirãji mani, ide ãmorã. Ito bajiro mani ti ãma rʉ̃gõroca ide buerire mino iti wẽa rẽtoja, bojori bʉjarã yirãji mani, ide ãmobojarã. Ito bajiroti manire rʉore oca ĩna riasoja ñe manire ejabʉabetoja iti. Rʉore oca riasori masare tʉoĩagʉ̃ mʉcana goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Yucʉ rica cʉtirijʉ ba ãmorã ãmarã yirãji mani. Yucʉ tʉ ejacõri rica manigʉ̃ iti ñaja bojori bʉjarã yirãji mani. “Ñe waja ma adigʉ”, yicõri quẽarã yirãji mani. Ito bajiri jʉaji rica cʉtibetoja itigʉ ĩja. Ito bajiroti ñe waja mana ñama ĩna rʉore oca riasori masa. Riojo Dios oca gotibeama ĩna. Ito bajiri ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.
Jude 1:16 in Macuna 16 “Quenabeto”, yisotiama ĩnaõna rʉore oca riasori masa. Mani ʉjarã rotirisere ti tujabeama ĩna. Ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti yama ĩna. Coji meje “Rẽtoro masigʉ̃ ña yʉ”, yisotiama ĩna. Ito yicõri, ĩna ãmoro robo bajiro yirona gãjerãreama queno goti rʉoama ĩna.
Revelation 1:1 in Macuna 1 Adi papera tuti ija yoari mejeti rẽtaroti gaye gotia. Iti oca Jesucristo ĩ masiroca Dios ĩ yire ña. Ito bajiro yiñi Dios, mani Jesucristore moa ĩsirã, “Ito bajiro rẽtaro yiroja”, mani yi tʉoĩa masitoni. Yʉ ña Juan adi papera ucagʉ. “Ado bajiro bajia yireoni ña mʉ canibetoti cãiri bajiro mʉre godo weore”, yʉre yi gotirocʉ ángel yʉ tʉ cõañi Jesucristo.