Romans 11:22 in Macuna 22 “Jaje quenarise gaye yami Dios masare. Ito yicõri masare bʉto ĩna tõbʉjaroca cʉni yami Dios”, yi tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro bajia. Ĩre rʉ̃cʉbʉomenare bʉto ĩna tõbʉjaroca yibojagʉti mʉare queno yami. Ito bajibojarocati mʉa ĩre rʉ̃cʉbʉotĩñabeja, mʉare cʉni cõacõborʉ ĩ.
Other Translations King James Version (KJV) Behold therefore the goodness and severity of God: on them which fell, severity; but toward thee, goodness, if thou continue in his goodness: otherwise thou also shalt be cut off.
American Standard Version (ASV) Behold then the goodness and severity of God: toward them that fell, severity; but toward thee, God's goodness, if thou continue in his goodness: otherwise thou also shalt be cut off.
Bible in Basic English (BBE) See then that God is good but his rules are fixed: to those who were put away he was hard, but to you he has been good, on the condition that you keep in his mercy; if not, you will be cut off as they were.
Darby English Bible (DBY) Behold then [the] goodness and severity of God: upon them who have fallen, severity; upon thee goodness of God, if thou shalt abide in goodness, since [otherwise] *thou* also wilt be cut away.
World English Bible (WEB) See then the goodness and severity of God. Toward those who fell, severity; but toward you, goodness, if you continue in his goodness; otherwise you also will be cut off.
Young's Literal Translation (YLT) Lo, then, goodness and severity of God -- upon those indeed who fell, severity; and upon thee, goodness, if thou mayest remain in the goodness, otherwise, thou also shalt be cut off.
Cross Reference Matthew 3:9 in Macuna 9 Ado bajiro yi tʉoĩabesa mʉa: “Abraham ñayorʉ janerãbatia gʉa ñare waja gʉare masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩabesa mʉa. Ado bajiro bajia. Adi gʉ̃tana Abraham janerãbatia robo bajiro ĩ godo weo ãmoja, godo weo masiguĩji Dios, yiyijʉ Juan ĩnare.
Luke 8:15 in Macuna 15 Gãjerãma Dios oca tʉocõri, ĩre queno tʉorʉ̃nʉrã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩre queno tʉorʉ̃nʉrã ñari ĩre jidicãmenaji ĩna. Ito yicõri ĩ ãmoro bajiro yirã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija sita quenarise joejʉ ote ajeri quedi queado bajiro bajirã yirãji ĩnaõna. Ĩna ñama Diore queno moa ĩsirã, yiyijʉ Jesús ĩnare.
John 8:31 in Macuna 31 Ito bajiri, ado bajiro gotiquĩ Jesús, judio masare ĩre tʉorʉ̃nʉrãre: —Yʉ bʉsirise mʉa jidicãbeja, riti yʉ rãca riasotirã ñarã yirãji mʉa.
John 15:2 in Macuna 2 Yʉ ya rʉjʉri iti rica manija jatagʉ yiguĩji ĩ. Yʉ ya rʉjʉri iti rica cʉtija, queno tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji, jai bʉsaro iti rica cʉtitoni. Yʉ ya rʉjʉri gaja iti siniaja itire bejagʉ yiguĩji ĩ. Ito yicõri gajeoni iti judija itire ãmicãgʉ̃ yiguĩji, jai bʉsaro iti rica cʉtitoni.
John 15:4 in Macuna 4 Yʉre bajiroti ʉsi cʉtisotiya mʉa cʉni. Ito bajiro mʉa yija, mʉa rãca ñatĩñagʉ̃ yigʉja yʉ. Yucʉ rʉjʉ rujagʉre iti wãñabeja rica mano yiroja. Iti bajiroti yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉbeja yʉre queno moa ĩsimenaji mʉa. Yʉre moa ĩsibiticõri, ʉyégʉ rica manigʉ̃ bajiro bajirã yirãji mʉa, yiquĩ Jesús gʉare.
Acts 11:23 in Macuna 23 Ito ejacõri, Dios ĩ queno yirere ti ejayijʉ Bernabé. Ito bajiri bʉto wanʉ quenayijʉ ĩ. Ado bajiro ĩnare riaso bʉsiyijʉ ĩ: —Sĩgʉ̃ rʉyabeto, Jesure queno tʉorʉ̃nʉña mʉa. Ito yicõri ĩre jidicãbeja, yiyijʉ Bernabé ĩnare.
Acts 14:22 in Macuna 22 Iti cʉtori ejacõri Jesure tʉorʉ̃nʉrãre bʉsiyijarã ĩna. Ito bajiro ĩna bʉsija tʉocõri, bʉto bʉsa Jesure tʉoĩa oca sẽoyijarã ĩna iti cʉtori gãna: “Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãbesa mʉa. Ũmacʉ̃jʉ ĩ rotirojʉ mani ejaroto riojʉa jaje tõbʉja bʉjatobitirã yirãji mani. Ĩ rotirojʉ mani eja ãmoja, ito bajiro rẽtare ñaroja manire”, yi goti ucuyijarã ĩna.
Romans 2:4 in Macuna 4 Mʉa ñeñaro yibojarocati, mʉa ñeñaro yirise waja senirocʉ ʉsiriobiquĩji Dios. ¿Ito bajiri, “Yʉre waja senibiquĩji”, yi tʉoĩabojati mʉa? Ito bajiro meje bajia. Manire ti maicõri, mani ñeñaro yirise waja, waja senirocʉ ʉsirio yibiquĩji Dios. Ñeñaro yirise mani jidicãre ãmoami ĩ. Itire mani jidicãtoni yugʉ yami Dios.
Romans 2:7 in Macuna 7 “Yʉ Macʉre tʉorʉ̃nʉcõri queno yirã ña mʉa. Ito bajiri yʉ rãca catitĩñarã yirãji mʉa”, Dios ĩ yire tʉo ãmorã, quenarise riti yisotirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija ticõri, ĩnare catitĩñare gaye ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios.
Romans 9:22 in Macuna 22 Iso yiado bajiroti ĩ ãmoro bajiro yigʉ yiguĩji Dios cʉni. Ĩ masirise ĩo ãmobojagʉti ito yicõri masa ĩna tõbʉjaroca yi ãmobojagʉti, itire yibisijʉ Dios. Ado robojʉa bajia. “Ĩnare ruyuriorʉja yʉre”, yibojagʉti, ñeñaro ĩna tõbʉjaroca yi ʉsiriobisijʉ Dios.
1 Corinthians 15:2 in Macuna 2 Mʉare yʉ riasocatire mʉa tʉorʉ̃nʉ jidicãbeja, Dios ĩ masoana ña mʉa ĩja. “Dios ocare tʉorʉ̃nʉrã ña gʉa”, yibojarãti iti ocare queno tʉorʉ̃nʉsamena mʉa ñaja, Dios ĩ masoana meje ña mʉa.
Galatians 6:9 in Macuna 9 Ito bajiri quenarise yi jidicãmenati itire yitĩñarʉja manire. Quenarise mani yi jidicãbeja, Dios ĩ ãmori rʉmʉ ĩ goticato bajiroti manire queno yigʉ yiguĩji ĩ.
1 Thessalonians 3:5 in Macuna 5 Ito bajiri mʉare bʉto ti ãmorã ñemecʉti masibiticʉ gʉa. Ito bajiri Timoteore cõacʉ gʉa, “¿Jesucristore tʉorʉ̃nʉcʉati ĩna maji?” yirona. “Ñeñaro ĩna yitoni ĩnare ʉsirioro yi rẽtocũguĩji gajea rʉ̃mʉ́a ʉjʉ”, yi tʉoĩacʉ gʉa. “Ĩnare ĩ rẽtocũja mani moagorere ñeñogʉ̃ yiguĩji gajea”, yi tʉoĩacʉ gʉa. Ito bajiro tʉoĩacõri Timoteore ti roti ñucacʉ gʉa.
1 Thessalonians 3:8 in Macuna 8 “Cristore tʉorʉ̃nʉ warã yama ĩna”, ĩ yija tʉocõri, tʉoĩa oca sẽoa gʉa, ito yicõri mama ʉsi bʉja gʉa.
Hebrews 3:6 in Macuna 6 Cristoama Diore moa ĩsiri masʉre bajiro meje bajiñi ĩ. Ĩ ñami Dios Macʉ, queno ĩre cʉdigʉ. Ito bajicõri Dios ñarã Ʉjʉ ñami Jesucristo. “Tʉdi ejagʉ yiguĩji Cristo”, yi mani tʉoĩa wanʉja, ĩre tʉorʉ̃nʉcõri mani ĩre jidicãbeja, Dios ñarã, ñarã yirãji mani ĩja.
Hebrews 3:14 in Macuna 14 Cajerojʉ Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉcato bajiroti, mani godaroto riojʉa ĩre tʉorʉ̃nʉtĩñarʉja manire. Ito bajiro mani yija ũmacʉ̃jʉ Cristo rãca wanʉ quenarã yirãji mani.
Hebrews 10:23 in Macuna 23 Ĩre tʉorʉ̃nʉcõri, “Yʉre masogʉ̃ yiguĩji ĩ”, yirã ñari, ĩre tʉorʉ̃nʉ sʉyarʉja manire. Gajero bajiro tʉoĩabitirʉja manire. Dios manire ĩ goticãdo bajiroti yigʉ yiguĩji ĩ.
Hebrews 10:35 in Macuna 35 Ito bajiro ñeñaro tõbʉjabojarãti Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãbeja mʉa. Oca sẽoro wanʉre rãca bʉto bʉsa Diore tʉorʉ̃nʉña mʉa. Ito bajiro mʉa yija, iti waja queno yigʉ yiguĩji Dios mʉare.
1 John 2:19 in Macuna 19 Mani rãca ñabojarãti mani robo bajiro ʉsi cʉtibiticã ĩna. Ito bajiri manire wagocã ĩna. Mani robo bajiroti ĩna ʉsi cʉtijama manire budigobitibocã ĩna. Ĩna budigojare, “Mani robo bajiro ʉsi cʉtirã meje ñañi ĩna”, yi tʉo masia mani.
Jude 1:20 in Macuna 20 Yʉ ñarã ĩna robo bajiro yibitirʉja manireama. Dios oca quenarisere tʉorʉ̃nʉrã ñari adi sita ñeñaro yirã robo yibitirʉja manire. Maniama Jesucristore bʉto bʉsa tʉorʉ̃nʉ oca sẽorʉja manire. Ito yicõri Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena Diore bʉsisotirʉja manire.
Revelation 2:5 in Macuna 5 Ito bajiri yʉre mʉa masisʉocatire tʉdi tʉoĩacõri, ñeñaro mʉa yirise jidicãña. Cajero yʉre mʉa cʉdicato bajiroti yiya mʉcana. Ito bajiro mʉa yibeja yoari mejeti mʉare waja senigʉ̃ ejagʉ yigʉja yʉ. Ñeñaro mʉa yirisere mʉa jidicãbeja mʉa ya jeobusuora tutu ẽmagʉ̃ yigʉja yʉ.