Revelation 3:1 in Macuna 1 Gaje ado bajiro gotiquĩ yʉ cãirojʉ: —Sardis gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ, ito yicõri jʉa ãmojeno ñocõa rʉcogʉ ado bajiro gotiami: Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. ‘Diore queno cʉdirã ñama’, yi tʉoĩabojama gãjerã mʉare. Yʉama godacãna robo bajiro mʉare tia. Yʉre queno cʉdirã meje ña mʉa.
Other Translations King James Version (KJV) And unto the angel of the church in Sardis write; These things saith he that hath the seven Spirits of God, and the seven stars; I know thy works, that thou hast a name that thou livest, and art dead.
American Standard Version (ASV) And to the angel of the church in Sardis write: These things saith he that hath the seven Spirits of God, and the seven stars: I know thy works, that thou hast a name that thou livest, and thou art dead.
Bible in Basic English (BBE) And to the angel of the church in Sardis say: These things says he who has the seven Spirits of God and the seven stars: I have knowledge of your works, that you seem to be living but are dead.
Darby English Bible (DBY) And to the angel of the assembly in Sardis write: These things saith he that has the seven Spirits of God, and the seven stars: I know thy works, that thou hast a name that thou livest, and art dead.
World English Bible (WEB) "And to the angel of the assembly in Sardis write: He who has the seven Spirits of God, and the seven stars says these things: "I know your works, that you have a reputation of being alive, but you are dead.
Young's Literal Translation (YLT) And to the messenger of the assembly in Sardis write: These things saith he who is having the Seven Spirits of God, and the seven stars: I have known thy works, and that thou hast the name that thou dost live, and thou art dead;
Cross Reference Luke 15:24 in Macuna 24 Ãni yʉ macʉre ‘Godacoaguĩji’, yibojacʉ yʉ. Catiñi maji. ‘Wisa godacoañi’, yibojacʉ mani. Ĩre bʉjacõa mani”, yiyijʉ ĩ ĩre moa ĩsiri masare. Ito bajiro ĩ rotija tʉo wanʉcõri, basa gaye menisʉoyijarã ĩna.
Luke 15:32 in Macuna 32 Adi rʉmʉri mʉ ocabaji ĩ tʉdi ejaja ticõri, basa menirʉja manire. Ito yicõri wanʉrʉja manire. ‘Godacoañi’, yi tʉoĩabojacʉ yʉ. Ito yʉ yibojarocati catiñi ĩ. Ito yicõri, ‘Wisa godacoañi’, yi tʉoĩabojacʉ mani. Ito mani yibojarʉreti bʉjacõa mani”, yiyijʉ ĩ, ĩ macʉ ñasʉorʉre. Ito bajiroti manire cʉni boca ãmigʉ̃ yiguĩji Dios. Sĩgʉ̃ ĩ ñeñaro yirise jidicãja ticõri, bʉto wanʉre rãca ĩre boca ãmigʉ̃ yiguĩji Dios, yiyijʉ Jesús ĩ rãca riasotirãre.
John 1:16 in Macuna 16 Mani jeyaro queno ĩ yirise boca ãmisotia mani. Manire ĩ queno yiado bajiroti manire queno yitĩñami maji.
John 1:33 in Macuna 33 Ĩre tibojagʉti, “Ĩti ñaguĩji Cristo”, yi masibiticʉ yʉ maji. Yʉre masare idé gu roticacʉ, yʉre ĩ gotigore tʉoĩa bʉjacõri, “Ãniti ñami Cristo”, yi masicʉ yʉ ĩja. Ado bajiro yʉre gotiquĩ ĩ yʉre idé gu roticacʉ: “Sĩgʉ̃re Espíritu Santo ĩ quedi jeaja, mʉ tija, Ĩti ñami masare Espíritu Santo queo sãgʉ̃”, yiquĩ yʉre idé gu roticacʉ.
John 3:34 in Macuna 34 Dios ĩ cõarʉama Dios ocareti gotiguĩji. Jabetacã meje ĩ ya ʉsi queo sãgʉ̃ yiguĩji Dios ĩre.
John 7:37 in Macuna 37 Basa ñasʉsari rʉmʉ, iti rʉmʉ ñacʉ ñasari rʉmʉ. Iti rʉmʉ wʉmʉ rʉ̃gʉ̃cõri, oca sẽoro bʉsiquĩ Jesús: —Sĩgʉ̃ ĩ idi ãmoja, ide senigʉ̃ yiguĩji. Iti bajiroti, no catitĩñare gaye ĩ bʉja ãmoja, yʉ tʉ wadicõri seni ejagʉ yiguĩji.
John 15:26 in Macuna 26 ’Espíritu Santo riojo gotigʉre mʉa tʉ cõagʉ̃ yigʉja yʉ. Mʉare ejabʉagʉ yiguĩji ĩ. Ito yicõri mʉa bojori bʉjaja mʉare baba cʉtigʉ yiguĩji. Yʉ Jacʉ tʉ wadirʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Yʉ gaye mʉare gotigʉ yiguĩji ĩ.
John 20:22 in Macuna 22 Ito yija gʉare juti jeocõri, ado bajiro yiquĩ ĩ: —Mʉa ya ʉsijʉ Espíritu Santo ĩ quedi sãjaroca ya yʉ.
Acts 2:33 in Macuna 33 Dios ũmacʉ̃jʉna ñacõri Jesure jiyijʉ. Dios tʉ ejacõri ĩ ya riojocadʉja, rʉ̃cʉbʉorajʉ, rujiguĩji Jesús. Dios ĩ goticãdo bajiroti Jesure cũñi, Espíritu Santore gʉare ĩ queo sãtoni. Jĩjʉ mʉa tirise, ito yicõri mʉa tʉorise, Espíritu Santo ĩ ejaja ito bajiro rẽtamʉ. Ititi ña ĩ wadire gaye.
Ephesians 2:1 in Macuna 1 Iti rʉmʉjʉ Diore tʉorʉ̃nʉbiticõri, ñeñaro yirã ñacʉ mani maji. Ito bajirã ñari jeame ʉ̃jʉrojʉ warona ñabojacʉ mani. Ito bajiri godacãna robo bajirã ñacʉ mani maji, Diore masibiticõri.
Ephesians 2:5 in Macuna 5 Ñeñaro yirã mani ñaja, Dios ĩ tija, godacãna bajiro bajirã ñacʉ mani. Ito bajibojarocati Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, Cristore mʉcana tʉdi ĩ catiroca Dios ĩ yiado bajiroti, tʉdi mani catiroca yiyijʉ Dios. Mani queno yirise ticõri meje manire masoñi Dios. Manire ti maicõri, “Yʉ Macʉre tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna”, yicõri manire masoñi Dios.
Colossians 2:13 in Macuna 13 Iti rʉmʉjʉ ñeñaro yirã ñari, ito yicõri ñeñaro yirise jidicã ãmomena ñari, godana robo bajirã ñabojacʉ mani maji. Diore masirã meje ñacʉ mani. Cristore mani tʉorʉ̃nʉjare manire masoñi Dios. Ito yicõri mani ñeñaro yirise ãcabojo jeoñi ĩ.
1 Timothy 5:6 in Macuna 6 Manʉjʉ godagoro iso tʉoĩa wanʉ quenarise riti yigo ñajama, ejabʉare ma isoõcõre. Catigo ñabojagoti godacãro bajiro bajiamo iso ñeñaro yigo ñari.
James 2:26 in Macuna 26 Rujʉ ʉsi manija cõrã rujʉ ñaroja. Waja manoja. Ito yicõri, “Diore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ña yʉ”, yibojarãti quenarise mani yibeja, Diore tʉorʉ̃nʉrã meje ña mani. Ito bajiro mani yija, godacãna bajiro bajirãji mani.
1 Peter 1:11 in Macuna 11 Ija rẽtaroti gaye ĩna goti masitoni Espíritu Santore cõayijʉ Cristo. Ito bajiri Cristore masimena ñabojarãti ĩ tõbʉjacõri yucʉtẽojʉ ĩ godaroti gayere goti yuyijarã ĩna, Diore goti ĩsiri masa. Ito yicõri mʉcana tʉdi caticõri Dios tʉjʉ rʉ̃cʉbʉoadojʉ Cristo ĩ ñaroti gaye goti yuyijarã ĩna. Itire gotiana ñabojarãti, “¿Ñimʉ ñagʉ̃ yiguĩjida Dios ĩ cõarocʉ? Ito yicõri ¿nocãta ejagʉ yiguĩjida ĩ?” ruje yi tʉoĩabojayijarã ĩna.
Jude 1:12 in Macuna 12 Diore rʉ̃cʉbʉorona mʉa minijuaja mʉa rãca cocati minijuabojama ĩna cʉni. “Diore cʉdirã ña gʉa”, yibojarãti ĩna ãmoro bajiro riti yama ĩna. Mʉa rãca sĩgʉ̃ robo bajiro ʉsi cʉtirã meje ñama ĩna. Ricati tʉoĩacõri ñeñarisere tʉoĩama ĩnaõna. Ñe waja mana ñama ĩnaõna. Tʉote mʉa. Ĩnare tʉoĩagʉ̃ ado bajiro goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Bʉto asiri rʉmʉ ide buerire ti ãmarã yirãji mani, ide ãmorã. Ito bajiro mani ti ãma rʉ̃gõroca ide buerire mino iti wẽa rẽtoja, bojori bʉjarã yirãji mani, ide ãmobojarã. Ito bajiroti manire rʉore oca ĩna riasoja ñe manire ejabʉabetoja iti. Rʉore oca riasori masare tʉoĩagʉ̃ mʉcana goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Yucʉ rica cʉtirijʉ ba ãmorã ãmarã yirãji mani. Yucʉ tʉ ejacõri rica manigʉ̃ iti ñaja bojori bʉjarã yirãji mani. “Ñe waja ma adigʉ”, yicõri quẽarã yirãji mani. Ito bajiri jʉaji rica cʉtibetoja itigʉ ĩja. Ito bajiroti ñe waja mana ñama ĩna rʉore oca riasori masa. Riojo Dios oca gotibeama ĩna. Ito bajiri ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.
Revelation 1:4 in Macuna 4 Yʉ Juan adi papera mʉare cõa yʉ. Mʉa ña Asia sitajʉ jʉa ãmojeno cʉtori gãna Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã. Queno yijaro Dios mʉare. Ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ sajari oca cʉtiroca yijaro Dios. Dios ñami iti rʉmʉ gagʉ, adocãta gagʉ, ito yicõri ija ñatĩñarocʉ. Ija adi sitajʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji ĩ. Dios ĩ rotiri cumuro riojo ñaguĩji Espíritu Santo. Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ ñari jeyaro masigʉ̃ ñami. Ĩ́na sʉoriti mʉare queno yijaro Dios.
Revelation 1:11 in Macuna 11 Ado bajiro ruyucʉ iti: —Adocãta mʉ tirise papera tutijʉ ucaya. Iti ucacõri Asia sita gãna Cristore tʉorʉ̃nʉrãre cõama. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna. Ado bajiro wame cʉtia ĩna cʉtori: Efeso, Esmirna, Pérgamo, Tiatira, Sardis, Filadelfia ito yicõri Laodicea wame cʉtiri cʉtori ña ĩna cʉtori, yire oca ruyucʉ yʉ tʉoja.
Revelation 1:16 in Macuna 16 Ĩ ya ãmo riojocadʉja jʉa ãmojeno ñocõa rʉcoquĩ ĩ. Ĩ ya risejʉ sarera jãi, jʉa dʉja odiri jãi budicʉ. Ĩ ya rio ũmacañi queno ĩ asiro robo bajiro yo ruyucʉ.
Revelation 1:20 in Macuna 20 Yʉ ya riojocadʉja jʉa ãmojeno ñocõa mʉ tirã ado bajiro yireoni ña. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna yʉre tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñarã. Jʉa ãmojeno jeobusuora tuturi mʉ tirise ado bajiro yireoni ña. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna yʉre tʉorʉ̃nʉrã, yiquĩ yʉ cãirojʉ yʉre goaĩocacʉ.
Revelation 2:9 in Macuna 9 Ñajediro mʉare rẽtarise masia yʉ. ‘Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca yama gãjerã’, yi tʉoĩa masia yʉ mʉare. Bojoro mʉa bʉjaja, ti masia yʉ. Ito bajibojarãti Dios gayere queno masirã ña mʉa. Ito bajiri queno rʉcorã ña mʉa. Ñe rʉyabea mʉare. ‘Judio masa, Dios rĩa ña gʉa’, yibojarãre, mʉare ĩna bʉsituja tʉoa yʉ. Dios rĩa meje ñama ĩna. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ, Satanás rĩa ñama ĩna, ya yʉ.
Revelation 2:13 in Macuna 13 Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás ĩ rotiri cʉtojʉ ñaboja mʉa. Ĩ rotibojarocati ĩre tʉorʉ̃nʉbea mʉa. Yʉre tʉorʉ̃nʉrã ñari, yʉre tʉorʉ̃nʉ jidicãrã meje ña mʉa. Ito gãna Satanásre cʉdirã ñari, Antipas wame cʉtigʉre sĩañi ĩna. Ĩ ñabojaquĩ, ‘Diore mani tʉorʉ̃nʉja quena’, yʉre yi ejabʉabojacacʉ. ‘Ĩre ĩna sĩaja bero ñabojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉ jidicãbea mʉa’, ya yʉ mʉare.
Revelation 2:19 in Macuna 19 Jeyaro mʉa yirisere masia yʉ. ‘Masare ti mairã ñama ĩna’, yi tʉoĩa yʉ mʉare. ‘Yʉre tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna’, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Gãjerãre yiari mʉa ejabʉarise queno masia yʉ. Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca yama gãjerã. Ito bajiro ĩna yibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉtĩñacõa mʉa. ‘Cajero yʉre ĩna masisʉocato rẽtoro queno ejabʉama’, ya yʉ mʉare.
Revelation 4:5 in Macuna 5 Ĩ rujiri cumurojʉ bʉjo ĩ borea yirise bajiro borea yicʉ. Ito yicõri bʉjo bʉsirise bajiro ruyucʉ. Ĩ rujiri cumuro riojo jʉa ãmojeno jea ʉ̃jʉricʉri ruyucʉ. Itire ticõri “Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ ñami Dios”, yi ticʉ yʉ itire.
Revelation 5:6 in Macuna 6 Bʉcʉrã wato, tiĩaña mana wato, ʉjʉ ya cumuro tʉjʉ sĩgʉ̃ Oveja Macʉ bajiro bajigʉre ticʉ yʉ. Ĩre ĩna sĩagore cami iti ñaja ticʉ yʉ. Jʉa ãmojeno saburi ñacʉ ĩre. Ito yicõri jʉa ãmojeno cajeari ñacʉ ĩre. Ĩ ya cajeari ticõri, “Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ ñami Espíritu Santo. Ĩ ñami adi sitajʉre cojʉ rʉyabeto Dios ĩ cõarʉ”, yi ticʉ yʉ ĩre.