Matthew 6:5 in Macuna 5 ’Diore mʉa bʉsija, “Yiro robo yirã ña gʉa”, yibojarãti yiro robo yimena bajiro Diore bʉsibeja mʉa. Ĩnama minijuara wijʉ Diore ĩna bʉsija rʉ̃gõcõri bʉsirãji. Ito yicõri ma tʉnima masa ĩna titoni Diore bʉsirã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yirisenati waja bʉjacãma ĩna. Ñe gaje bʉja remomenaji ĩna Dios tʉjʉ. Ĩnare masa rʉ̃cʉbʉobojarocati Dioama ĩnare rʉ̃cʉbʉobicʉ yiguĩji.
Other Translations King James Version (KJV) And when thou prayest, thou shalt not be as the hypocrites are: for they love to pray standing in the synagogues and in the corners of the streets, that they may be seen of men. Verily I say unto you, They have their reward.
American Standard Version (ASV) And when ye pray, ye shall not be as the hypocrites: for they love to stand and pray in the synagogues and in the corners of the streets, that they may be seen of men. Verily I say unto you, They have received their reward.
Bible in Basic English (BBE) And when you make your prayers, be not like the false-hearted men, who take pleasure in getting up and saying their prayers in the Synagogues and at the street turnings so that they may be seen by men. Truly I say to you, They have their reward.
Darby English Bible (DBY) And when thou prayest, thou shalt not be as the hypocrites; for they love to pray standing in the synagogues and in the corners of the streets so that they should appear to men. Verily I say unto you, They have their reward.
World English Bible (WEB) "When you pray, you shall not be as the hypocrites, for they love to stand and pray in the synagogues and in the corners of the streets, that they may be seen by men. Most assuredly, I tell you, they have received their reward.
Young's Literal Translation (YLT) `And when thou mayest pray, thou shalt not be as the hypocrites, because they love in the synagogues, and in the corners of the broad places -- standing -- to pray, that they may be seen of men; verily I say to you, that they have their reward.
Cross Reference Matthew 6:2 in Macuna 2 Ito bajiri bojoro bʉjarãre mʉa ejabʉaja masa jeyarore goti batobeja. Ito bajiro yama minijuara wijʉ, marijʉ cʉni, “Yiro robo yirã ña gʉa”, yibojarãti yiro robo yimena. Bojoro bʉjarãre ĩna ejabʉaja, “Queno yirã ñama”, masa ĩna yitoni yama ĩnaõna. Riti mʉare gotia yʉ. Ito bajiro ĩna yirisenati waja bʉjacãma ĩna. Ñe gaje bʉja remomenaji Dios tʉjʉ. Ĩnare masa rʉ̃cʉbʉobojarocati Dioama ĩnare rʉ̃cʉbʉobicʉ yiguĩji.
Matthew 6:16 in Macuna 16 ’Diore tʉoĩa ãmorã bamena riti ĩre mʉa bʉsija, masa ĩna tiro riojo bojori bʉjabeja mʉa. “Yiro robo yirã ña gʉa”, yibojarãti yiro robo yimena bamena riti Diore ĩna senija, masa ĩna tiro riojo bojori bʉjacã ĩna. Masa ĩna ti masitoni bojori bʉjabojacã ĩna. Riti mʉare gotia yʉ. Itinati waja bʉjacãma ĩna. Ñe gaje bʉja remomenaji ĩna Dios tʉjʉ. Ĩnare masa rʉ̃cʉbʉobojarocati Dioama ĩnare rʉ̃cʉbʉobicʉ yiguĩji.
Matthew 7:7 in Macuna 7 ’Diore mani senija ĩsigʉ̃ yiguĩji. Ĩre mani ãmaja bʉjarã yirãji. “Mʉre bʉsi ãmoa yʉ”, mani yija, bʉsi rotigʉ yiguĩji manire.
Matthew 9:38 in Macuna 38 Ito bajiri ote ʉjʉre seniña, moari masare ĩ cõatoni, yiquĩ Jesús gʉare. Ito bajiro ĩ gotija ado bajiro yireoni yiri seyoquĩ Jesús: Jãjarã ñama maji coji Dios ocare tʉoĩa yimena. Ito bajibojarocati coriarãti ñama ĩnare ĩ oca gotirona. Ito bajiri Diore seniña jãjarã bʉsa gotiri masare ĩ cõatoni.
Matthew 21:22 in Macuna 22 Diore bʉsirã mʉa senija, ĩre mʉa tʉorʉ̃nʉjama mʉa seniro bajiroti bajiro yiroja, yiquĩ Jesús gʉare.
Matthew 23:6 in Macuna 6 Ĩna ba ruji ãmoja, quenari cumuro ba ruji ãmoama ĩna. Minijuara wirijʉ ĩna ruji ãmoja, rʉ̃cʉbʉorajʉ riti ruji ãmoama ĩna.
Matthew 23:13 in Macuna 13 Fariseo gaye tʉoĩarãre, judio masa rotirise riasori masare cʉni bʉsigʉ ado bajiro bʉsiquĩ Jesús: —Bʉjato bʉjarã wãna ya mʉa. “Queno yirã ña gʉa”, yibojarãti mʉa yiro bajiro yirã meje ña mʉa. Dios ĩ rotirojʉ gãjerã ĩna sãjabititoni itire camota mʉa. Gãjerã ĩna sãja ãmobojarocati ĩnare camota mʉa. Ito bajiri mʉa cʉni sãjamena yirãji, yiquĩ Jesús ĩnare.
Mark 11:25 in Macuna 25 Diore bʉsirãti, gãjerã ñeñaro ĩna yirise ãcabojoja quena. Ito bajiro mʉa yijati, mani Jacʉ ũmacʉ̃jʉ gagʉ mʉa ñeñaro yirisere ãcabojogʉ yiguĩji ĩ cʉni.
Mark 12:38 in Macuna 38 Masare ado bajiro riasoyijʉ Jesús: —Judio masa rotirise riasori masa robo mʉa yibe yirona queno tʉoĩaña mʉa. Tite. Ado bajiro yama ĩna. Yutabujuri quenarise yoarise sãñacõri masa ĩna tiro riojo wa ucu ãmorãji ĩna. Ito yicõri cʉto gʉdareco gãjire ĩna canamʉoja, rʉ̃cʉbʉore rãca seniĩare ãmorãji ĩna.
Luke 11:43 in Macuna 43 ’Bʉjato bʉjarã yirãji mʉa, fariseo gaye tʉoĩarã. Minijuara wijʉ sãja wacõri rʉ̃cʉbʉorajʉ riti ruji ãmoboja mʉa. Ma warã cʉni gãjire mʉa bocaja, rʉ̃cʉbʉore rãca ĩ seniĩare ãmoa mʉa. Mʉa ñaroti gaye riti tʉoĩa mʉa.
Luke 14:12 in Macuna 12 Ito yicõri ado bajiro yiyijʉ Jesús ĩre oca cõarʉre: —Gãjerãre mʉ ba roti ãmoja, mʉ baba mesa, mʉ ocabajirã, mʉ tʉ gãna, ito yicõri gajeoni jairãre, “Barã waya”, yibeja. Ĩnare riti mʉ jija, “Yʉre cʉni bare eca gãmejaro ĩna”, yigʉ bajiro ya mʉ.
Luke 18:1 in Macuna 1 Diore bʉsi jidicãmenati bʉto bʉsa oca sẽojaro yirocʉ, ado bajiro goti masiore ocana gotiyijʉ Jesús ĩnare:
Luke 18:10 in Macuna 10 —Co rʉmʉ ʉ̃mʉa jʉ̃arã Dios ya wijʉ Diore bʉsirã wayijarã. Sĩgʉ̃ ĩ rãca gagʉ fariseo gaye tʉoĩagʉ̃ ñayijʉ. Gãji ʉjarãre yiari waja seni ĩsisotiri masʉ ñayijʉ.
Luke 18:13 in Macuna 13 Ito bajiro ĩ yiroca ʉjarãre yiari waja seni ĩsiri masʉama bojori bʉjagʉ jacajʉa riti ti wa rʉ̃gʉ̃coayijʉ. Bʉto bojori bʉjacõri soje tʉjʉ tujayijʉ ĩ. Diore ado bajiro bʉsiyijʉ ĩ: “Dios yʉre ti maiña. Ñeñaro yi jaigʉ ña yʉ”, yiyijʉ ĩ, yi gotiyijʉ Jesús ĩnare.
Luke 20:47 in Macuna 47 Manʉjʉ godagoana romiare cʉni ĩna ya wiri ẽmarãji ĩna. Ito yicõri masa ĩna tiro riojo yoari Diore bʉsirãji ĩna. “Queno yirã ñama ĩna”, masa yi tʉoĩajaro yirona yoari Diore bʉsirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija quenabetoja. Ito bajiri ñeñaro ĩna yirise waja, waja yirã bʉto bʉsa quenabeto tõbʉjarã yirãji ĩna. Ĩnare bajiro mʉa yibe yirona queno tʉoĩaña mʉa, yiyijʉ Jesús masare.
John 16:24 in Macuna 24 Adi riojʉa yʉ wamena senibiticʉ mʉa maji. Adi rʉmʉna yʉ wamena senisʉorã ya mʉa. Ito bajiri queno mʉa wanʉ quenatoni mʉa boca ãmiroca yigʉ yiguĩji Dios, yiquĩ Jesús gʉare.
Ephesians 6:18 in Macuna 18 Ito bajiro yirona Diore bʉsisotiya mʉa. Coji rʉyabeto Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena, Diore bʉsisotiya mʉa. Ĩ ãmoro bajiro yirona queno oca sẽoro ña yucãña. Ito yicõri ĩre bʉsi jidicãbesa. Ito bajiro yicõri ĩ ñarãre yiari, Diore senisotiya mʉa.
Colossians 4:2 in Macuna 2 Diore bʉsi jidicãbeja. Ĩre mʉa bʉsisotija quena. Ĩ cʉdija ticõri, “Queno ya Dios mʉ”, yi ñaña mʉa.
1 Thessalonians 5:17 in Macuna 17 Diore bʉsi jidicãbeja. Ĩre bʉsitĩñasotiba.
James 4:6 in Macuna 6 Mani ñeñaro yirisere jidicãtoni manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Mani ñeñaro yi ãmorise itire mani yi ʉyabititoni, manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Ado bajiro gotia Dios oca: “Gãjerã rẽtoro masirã ña gʉa”, yimenare queno ejabʉami Dios. “Gãjerã rẽtoro masirã ña gʉama”, yirãre queno ejabʉa ãmobiquĩji Dios.
James 5:15 in Macuna 15 “Ĩre yisioguĩji”, yi tʉoĩacõri Diore ĩna senija, cõgʉ̃ tujacoagʉ yiguĩji. Ito yicõri ñeñaro yire waja ĩ cõja ñeñaro ĩ yirisere ãcabojogʉ yiguĩji Dios.