Matthew 6:13 in Macuna 13 ¿No bajiro yʉre cʉdirã yirãjida ĩna? yi tʉoĩabesa gʉare. Gʉa ñeñaro yibititoni gʉare ejabʉaya. Mʉ ña ʉjʉ ñatĩñarocʉ. Mʉ ña bʉto masitĩñare gaye rʉcotĩñarocʉ. Mʉ ña masa jeyaro ĩna rʉ̃cʉbʉotĩñarocʉ. Itocõ ña. Amén. Ito bajiro Diore mʉa bʉsija quena, yiyijʉ Jesús ĩ rãca riasotirãre.
Other Translations King James Version (KJV) And lead us not into temptation, but deliver us from evil: For thine is the kingdom, and the power, and the glory, for ever. Amen.
American Standard Version (ASV) And bring us not into temptation, but deliver us from the evil `one.'
Bible in Basic English (BBE) And let us not be put to the test, but keep us safe from the Evil One.
Darby English Bible (DBY) and lead us not into temptation, but save us from evil.
World English Bible (WEB) Bring us not into temptation, but deliver us from the evil one. For yours is the Kingdom, the power, and the glory forever. Amen.'
Young's Literal Translation (YLT) `And mayest Thou not lead us to temptation, but deliver us from the evil, because Thine is the reign, and the power, and the glory -- to the ages. Amen.
Cross Reference Matthew 5:37 in Macuna 37 Mani riojo gotija quena. Mani cʉdibeja cʉni riojo gotija quena. “Riti gotia yʉ”, yirona gaje mani goti remoja rʉ̃mʉ́a ʉjʉ ejabʉarisena goti remoa mani, yi gotiyijʉ Jesús ĩ rãca riasotirãre.
Matthew 6:10 in Macuna 10 Masa jeyaro Ʉjʉ mʉ ñaroti rʉmʉ ejare ãmoa gʉa. Ũmacʉ̃jʉga tuti cʉni mʉ ãmoro bajiroti ñayija. Ito bajiri adi tutijʉ cʉni mʉ ãmoro bajiro riti ñare ãmoa gʉa.
Matthew 26:41 in Macuna 41 Canibesa mʉa maji. Yʉ rãcati tiya. Rʉ̃mʉ́re cʉdibe yirona Diore seniña mʉa maji. Riti mʉare masia yʉ. Mʉa ya ʉsijʉama queno tʉoĩarã ñabojarãti mʉa ya rujʉna queno yi masibea mʉa. Yʉre queno cʉdi ãmobojarãti queno cʉdimenaji mʉa, yiyijʉ Jesús Pedro mesare.
Matthew 28:20 in Macuna 20 Jeyaro yʉ rotirise ñarocõti ĩna cʉditoni ĩnare riasoba. “Co rʉmʉ rʉyabeto mani rãca ñasotigʉ yiguĩji Jesús. Adi macãrʉcʉ̃ro iti jediroto riojʉajʉ mani rãca ñasotigʉ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩama mʉa, yiquĩ Jesús gʉare. Itocõ ña.
Luke 22:31 in Macuna 31 Gaje ado bajiro gotiyijʉ mani Ʉjʉ: —Simón tʉoya mʉ. Trigo ajeri ĩna sĩguẽ bateado bajiro mʉare yi ãmoami rʉ̃mʉ́a ʉjʉ. Mʉre rʉcocõri mʉ ʉjʉ ña ãmoguĩji Satanás wame cʉtigʉ.
John 17:15 in Macuna 15 Adi macãrʉcʉ̃rojʉre ĩnare mʉre ãmigo rotibea yʉ. Ado bajirojʉa mʉre senia yʉ: “Ĩnare camotaya rʉ̃mʉ́ ʉsirioro ĩnare yibe yirocʉ”, ya yʉ mʉre.
1 Corinthians 10:13 in Macuna 13 Manire riti mani ñeñaro yitoni meje ʉsirioro yi codeami rʉ̃mʉ́a ʉjʉ. Mani riojʉa gãnare cʉni, masa jeyarore cʉni ʉsirioro yi codeami ĩ. Manire ĩ ʉsirioro yi codebojarocati, mani ñeñaro yibititoni Diore mani tʉorʉ̃nʉja, manire ejabʉagʉ yiguĩji ĩ. “Mʉa ñeñaro yibititoni mʉare ejabʉagʉ yigʉja yʉ”, Dios ĩ yiado bajiroti manire ejabʉagʉ yiguĩji ĩ. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás bʉto ʉsirioro manire ñeñaro ĩ yi rotibojarocati, Diore mani tʉorʉ̃nʉja, itire mani ñemecʉtiroca yigʉ yiguĩji Dios manire. Mani ñeñaro yi ãmorise mani yibititoni manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios.
1 Corinthians 14:16 in Macuna 16 Diore rʉ̃cʉbʉorã Espíritu Santona sʉoriti gãjerã ĩna tʉobiti riti mani bʉsibojaja, “Iti gaye bʉsirãji ĩna”, yi masimenaji ĩna. Ito bajiri ĩna tʉobeja, mani rãca cocati Diore rʉ̃cʉbʉo masimenaji ĩna.
2 Corinthians 1:20 in Macuna 20 “Ado bajiro queno masare yicʉja yʉ”, Dios ĩ yire, ĩ Macʉ Jesucristona sʉoriti rẽtayijʉ iti. Itire masicõri, “Ĩ yiro bajiroti yisotigʉ yiguĩji Dios”, yi wanʉa mani. Ito bajiro mani tʉoĩaja, Diore rʉ̃cʉbʉorã ya mani.
2 Corinthians 12:7 in Macuna 7 Yʉ cãirojʉ Dios yʉre ĩ ĩocati quenarise ñacʉ. Ito bajiro ĩobojagʉti, “Gãjerã rẽtoro ñasagʉ ña yʉ”, yʉ yire ãmobeami Dios. Ito bajiri yʉ ya rujʉ, yʉ ñarise cʉtiroca yiñi Dios. Jota iti juniro bajiro bajia iti yʉre. Yʉre iti ñaja ticõri, “Gãjerã rẽtoro ñasagʉ meje ña mʉ”, yami Satanás yʉre.
Galatians 1:4 in Macuna 4 Mani Jacʉ Dios ĩ ãmoro bajiro yigʉ ñari, mani ñeñaro yirise waja, waja yirocʉ manire goda ĩsiñi Jesucristo. Ito bajiri adi rʉmʉri cʉni ñeñaro yirã robo bajiro mani bajibe yirocʉ, manire ejabʉa masiguĩji Jesús.
1 Thessalonians 1:10 in Macuna 10 Gaje mʉa gaye ado bajiro gotiama ĩna gʉare: “Dios Macʉ ũmacʉ̃jʉ gagʉ ĩ tʉdi ejare bocatirã yama Tesalónica gãna”, yama ĩna gʉare. Jesuti ñami Dios Macʉ. Masa ĩre ĩna sĩabojarocati mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios. Mani ñeñaro yirisere bʉto ti teami Dios. Ito bajiri mani ñeñaro yirise waja yigʉ, manire goda ĩsiñi Jesucristo. Masa ĩna ñeñaro yirise waja Dios ĩ seniri rʉmʉ Jesucristo ñami manire masorocʉ.
2 Thessalonians 3:3 in Macuna 3 Ito bajibojarocati gʉare jidicãbicʉ yiguĩji Dios, mʉare cʉni ito bajiroti. Mʉa oca sẽoroca yicõri queno bʉsa Cristore mʉa tʉorʉ̃nʉroca yigʉ yiguĩji ĩ. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ mʉare ñeñaro yibe yirocʉ, mʉare camotagʉ yiguĩji Dios.
1 Timothy 1:17 in Macuna 17 Ito bajiri ĩre rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. Ado bajiro ĩre yi rʉ̃cʉbʉorʉja manire: “Mʉti ña gʉa Ʉjʉ catitĩñagʉ̃. Godarocʉ meje ña mʉ. Sĩgʉ̃ mʉre tigorʉ maquĩji. Ñimʉ mʉ robo bajigʉ maquĩji. Mʉ sĩgʉ̃ti ña rẽtoro masigʉ̃”, yi rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja mani Diore. “Ito bajiro bajitĩñajaro”, ya yʉ.
1 Timothy 6:15 in Macuna 15 Dios ĩ ãmori rʉmʉti tʉdi ejagʉ yiguĩji Cristo. Rẽtoro rʉ̃cʉbʉogʉ ñami Dios. Rẽtoro masigʉ̃ ñami ĩ. Ñimʉ gãji ĩ robo bajigʉ ʉjʉ mami. Ñimʉ gãji ĩ robo rʉ̃cʉbʉorʉ mami.
2 Timothy 4:17 in Macuna 17 Yʉ baba mesama ĩna yʉre jidicãbojarocati mani Ʉjʉama yʉre jidicãbisĩ. Yʉ oca sẽoroca yiñi. Ito bajiro yʉre ĩ yijare judio masa meje ñarãre oca riojo ñasarise goti rẽtobu jeocʉ yʉ. Yʉre ĩna sĩa ãmobojarocati camotañi Dios.
Hebrews 2:14 in Macuna 14 Dios ñarã ñari, sĩgʉ̃ rʉyabeto rujʉ cʉtirã ña mani. Mani rãca ña ãmogʉ̃, manire bajiroti rujʉ cʉtiñi Jesús cʉni. Ito bajigʉ ñari manire goda ĩsiñi ĩ. Ito bajiri rʉ̃mʉ́a ʉjʉ manire ruyurioborʉre ruyuriogʉ yiguĩji Jesús.
Hebrews 11:36 in Macuna 36 Gãjerãma ĩnare aja tudicõri baje ecoyijarã. Gãjerã ĩna ya ãmori come misina siacõri tubia ecoyijarã.
1 Peter 5:8 in Macuna 8 Mecʉre mano mani queno tʉoĩa ñaja quena. Ito yicõri rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanásre mani cʉdibititoni queno tʉoĩariti ñarʉja mani. Ĩ ñami mani wajacʉ. Yaire bajiro yami ĩ Satanás. Tʉoĩate mʉa. No ĩ ba ãmogʉ̃reti sĩarocʉ wa ucuami yai cʉni. Ito yicõri ĩ awasãja, jeyaro gãna ĩre tʉocõri ĩre güiama. Ito bajiroti guijoro yami Satanás cʉni. Manire ruyurio ãmogʉ̃ yami ĩ. Ito bajiri Diore mani jidicãtoni manire rʉoami Satanás.
2 Peter 2:9 in Macuna 9 Iti ocare tʉocõri, “Mani ñeñaro yitoni rʉ̃mʉ́ ĩ ʉsirioro yi codeja, manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Ito yicõri mani ñeñaro yibe yirocʉ, manire ejabʉagʉ yiguĩji ĩ. Ito bajiri ñeñaro yirãreama ãcabojabiticõri, ija ĩ waja seniri rʉmʉ ĩnare waja senigʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani.
1 John 3:8 in Macuna 8 Ñeñarise riti yigʉama rʉ̃mʉ́ yagʉ ñami. Cajerojʉti ñeñarise yigʉ ñañi rʉ̃mʉ́. Ito bajiro bajisʉorʉ ñami ĩ. Rʉ̃mʉ́ ĩ ñeñaro yirisere cõarocʉ wadiñi Dios Macʉ.
1 John 5:18 in Macuna 18 “No Dios yagʉ ñagʉ̃, ñeñarisere yi ʉyabiquĩji”, yi masia mani. Manire codegʉ yiguĩji Dios Macʉ. Ito bajiri ĩre mani tʉorʉ̃nʉja, ʉsirioro manire yi code masibiquĩji rʉ̃mʉ́a ʉjʉ.
Revelation 1:18 in Macuna 18 Yʉ ña catitĩñagʉ̃. Godabojagʉti tʉdi caticʉ yʉ. Mʉcana jʉaji godare ma yʉre. Godarãre mʉcana tʉdi ĩna catiroca yi masigʉ̃ ña yʉ. Godari masa ĩna ñarojʉ jana sãjado rʉcogʉ ña yʉ. Ito bajiri jeame ʉ̃jʉrojʉ waboanare maso masia yʉ, yiquĩ Masa Rĩjorʉ yʉ cãirojʉ.
Revelation 2:10 in Macuna 10 Mʉa tõbʉjaroti gayere tʉoĩa güibesa. Mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja yʉ. Mʉare ʉsirio codegʉ yiguĩji rʉ̃mʉ́a ʉjʉ. ‘Diore ĩna jidicãja ticʉja yʉ’, yirocʉ ado bajiro mʉare ʉsirio codegʉ yiguĩji ĩ. Mʉa coriarãre gãjerã ĩna tubiaroca yigʉ yiguĩji ĩ. Ito bajiri jʉa dʉjamocõ ʉ̃mʉari tõbʉjarã yirãji mʉa. Mʉa godarã wana yija cʉni, yʉre jidicãbeja. Ito mʉa yija, catitĩñare mʉare ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ iti waja.
Revelation 3:10 in Macuna 10 ‘Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca gãjerã yibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉtĩñacõa mʉa’, yʉ rotiado bajiroti queno cʉdia mʉa. Co rʉmʉ ejaro yiroja adi sita gãna ĩna tõbʉjaroti rʉmʉ. Gãjerãre ʉsirioro yimenati yʉre cʉdirã mʉa ñajare, iti rʉmʉ iti ejaroca mʉare codegʉ yigʉja yʉ.
Revelation 3:14 in Macuna 14 Gaje ado bajiro yʉre gotiquĩ yʉ cãirojʉ: —Laodicea gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Diore queno goti ejabʉasotigʉ, ito yicõri riojo gotigʉna sʉoriti jeyaro rujeoñi Dios. Ado bajiro gotiami mʉare:
Revelation 5:13 in Macuna 13 Ito yirocati Dios ĩ rujeoana ñarocõti ĩna bʉsija tʉocʉ yʉ. Ĩna ñacã ũmacʉ̃jʉ gãna ñajediro, adi sita gãna cʉni. Ito yicõri sita wato ñarã, godagoana, ito yicõri ide wato gãna, ñajediro ĩna bʉsirise ruyucʉ. Ʉjʉ ya cumuro rujigʉre, Oveja Macʉre cʉni rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro bʉsi ruyucã ĩna: Mʉa ña masa ĩna rʉ̃cʉbʉorona. Ito bajiri mʉare rʉ̃cʉbʉotĩñajaro masa. “Mʉa ña rẽtoro ñasarã”, yitĩñajaro masa mʉare. “Mʉa ña rẽtoro masirã. Mʉa ña rẽtoro queno yirã”, yitĩñajaro masa mʉare, yi bʉsi ruyucã ĩna.
Revelation 7:14 in Macuna 14 Ito ĩ yijare ado bajiro cʉdicʉ yʉ: —Masibea yʉ. Mʉ mʉri masigʉ̃ja. Yʉre gotiya, yicʉ yʉ ĩre. Yʉ ito yijare: —Ĩna ñama bʉto tõbʉjabojarãti ĩna ñeñaro yirisere jidicãcõri, rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũana. Ĩna ñeñaro yirisere coeñi Oveja Macʉ, ĩ ya rína. Ito bajiri yutabujuri boti quenarise sãñama ĩna, yiquĩ ĩ yʉre.
Revelation 19:1 in Macuna 1 Ito yija bero jãjarã ũmacʉ̃jʉ oca sẽoro ĩna bʉsija tʉocʉ yʉ. Ado bajiro yi ruyucã ĩna: Aleluya, Diore rʉ̃cʉbʉoto mani, yi ruyucã ĩna. Dios mani Ʉjʉ, ĩ ñami manire masorʉ. Ĩ ñami rẽtoro ñasagʉ, ito yicõri rẽtoro masigʉ̃.
Revelation 19:4 in Macuna 4 Ito bajiro ĩna yirocati ʉjʉ ya cumuro Dios ĩ rujiro riojo rijomunigãna ñini rũjũcã veinticuatro ñarã bʉcʉrã. Ito yicõri jʉariarã tiĩaña mana cʉni ito bajiroti rijomunigãna ñini rũjũcã ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro yicã ĩna: —Ito bajiroti ñajaro. Aleluya, Diore rʉ̃cʉbʉoto mani, yi ruyucã ĩna.
Revelation 21:4 in Macuna 4 Ĩna ya yago idere wejacãgʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri wanʉ quenatĩñarã yirãji ĩna. Ito bajiri godamena yirãji masa ĩja. Ito yicõri otimena yirãji ĩna. Bojori bʉjamena yirãji ĩna. Junirise mano yiroja ĩnare. Iti rʉmʉ bajigore iti rẽta jedijare ito bajiro bajirã yirãji ĩna, yire oca ruyucʉ ũmacʉ̃jʉ.