Matthew 25:1 in Macuna 1 “Ado bajiro bajia, ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ Dios ĩ miojuri rʉmʉ”, yirocʉ ado bajiro gotiquĩ Jesús: —Jʉa dʉjamocõ mamarã romia ñayijarã. Ãmo siare basare tirã wayijarã ĩna. Mame manojo cʉtirocʉre bocarã wayijarã ĩna. Ito bajiri ito warã ĩna ya sĩabusuore ãmi wayijarã.
Other Translations King James Version (KJV) Then shall the kingdom of heaven be likened unto ten virgins, which took their lamps, and went forth to meet the bridegroom.
American Standard Version (ASV) Then shall the kingdom of heaven be likened unto ten virgins, who took their lamps, and went forth to meet the bridegroom.
Bible in Basic English (BBE) Then the kingdom of heaven will be like ten virgins, the friends of the bride, who took their lights, and went out with the purpose of meeting the husband.
Darby English Bible (DBY) Then shall the kingdom of the heavens be made like to ten virgins that having taken their torches, went forth to meet the bridegroom.
World English Bible (WEB) "Then the Kingdom of Heaven will be like ten virgins, who took their lamps, and went out to meet the bridegroom.
Young's Literal Translation (YLT) `Then shall the reign of the heavens be likened to ten virgins, who, having taken their lamps, went forth to meet the bridegroom;
Cross Reference Matthew 3:2 in Macuna 2 Itojʉ ejacõri masare riasogʉ, ado bajiro yiyijʉ ĩ: —Nocõ mejeti ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ miojugʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri mʉa ñeñaro yirise tʉoĩa bojori bʉjacõri jidicãña mʉa, yiyijʉ Juan masare.
Matthew 5:16 in Macuna 16 Ito bajiroti queno yiya mʉa “Queno yirã ñama Diore tʉorʉ̃nʉrã”, yi ti masirã yirãji masa jeyaro. Mʉa queno yirise ticõri mani Jacʉ ũmacʉ̃jʉ gagʉre wanʉ rʉ̃cʉbʉorã yirãji masa, yiyijʉ Jesús ĩ rãca riasotirãre.
Matthew 9:15 in Macuna 15 Ĩna ito yija tʉocõri, ado bajiro ĩnare goti masioquĩ Jesús: —¿Sĩgʉ̃ ĩ ãmo siari rʉmʉ ĩ rãca wanʉrona ĩ ji ñucana ĩ rãca ñabojarocati bojori bʉjarã yirãjida ĩna? Bojori bʉjamenaji. Yʉ baba mesa cʉni bojori bʉjamenaji ĩna rãca yʉ ñarocama. Co rʉmʉ yʉre ĩna ñiaroti rʉmʉ ejaro yiroja. Yʉre ĩna ñiaja ticõri, bamenati yʉre yiari Diore senirã yirãji yʉ baba mesa, yiquĩ Jesús ĩnare.
Matthew 13:24 in Macuna 24 Mʉcana gaje goti masiore ocana masare gotiquĩ Jesús: —“Ĩre tʉorʉ̃nʉmenare ruyuriogʉ yiguĩji Dios. Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre riti ĩ rotirojʉ miojugʉ yiguĩji”, yirocʉ goti masiore ocana masare gotiquĩ Jesús: “Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ miojugʉ yiguĩji Dios”, yire oca masare mani riasoja, ado bajiro bajia iti. Tʉote mʉa. Sĩgʉ̃ ĩ ya wesecajʉ ĩ ya ote ajeri quenarise oteyijʉ.
Matthew 13:31 in Macuna 31 Mʉcana gaje goti masiore ocana ado bajiro masare gotiquĩ Jesús: —“Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ miojugʉ yiguĩji Dios”, yire oca masare mani riasoja, ado bajiro bajia iti. Tʉote mʉa. Sĩgʉ̃ ĩ ya weseca mostaza ajeri oteyijʉ.
Matthew 13:38 in Macuna 38 Ĩ otero ĩ ya weseca bajiro bajia ado mani ñarojʉ. Ote quenarisere bajiro bajirã ñama masa Diore tʉorʉ̃nʉrã. Ta ñeñarisere bajiro bajirã ñama masa rʉ̃mʉ́ ñarã.
Matthew 13:44 in Macuna 44 ’“Dios ĩ rotirojʉ mʉa eja ãmoja, ñeñaro yirise jidicãcõri ĩre riti tʉorʉ̃nʉrã yirãji mʉa”, yirocʉ ado bajiro riasoquĩ Jesús gʉare: Sĩgʉ̃ gãji ye bʉto waja cʉtirise sita watojʉ ĩ yeyobojare bʉjayijʉ. Itire bʉjacõri mʉcana itijʉti tʉdi yeyocũ remoyijʉ ĩ. Ito bajiri itire wanʉgʉ̃, ĩ gajeoni cʉtirise ñarocõti gãjerãre ĩsi jeocõyijʉ ĩ niyeru bʉjarocʉ. Iti niyeru bʉjacõri iti sita ʉjʉre waja yirocʉ yiyijʉ ĩ. “Sita bʉjacõri sita wato yeyore cʉni bʉjagʉ yigʉja yʉ”, yirocʉ iti sita ʉjʉre waja yiyijʉ ĩ. Dios gaye quenarise mʉa bʉja ãmosaja, ĩre riti tʉorʉ̃nʉrã yirãji mʉa, yi riasoquĩ Jesús gʉare.
Matthew 13:47 in Macuna 47 ’“Ado bajiro bajia Dios rotirojʉ ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ miojuri rʉmʉ”, yirocʉ gʉare riasoquĩ Jesús: Gãjerã wai wayari masa yorigʉ cõacõri wai jeyarore ãmiyijarã ĩna.
Matthew 20:1 in Macuna 1 “Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ miojugʉ yiguĩji Dios”, gʉa yi masitoni ado bajiro goti masioquĩ Jesús gʉare: —Sĩgʉ̃ ʉyé wese co wese rʉcogʉ ñayijʉ. Busuri jĩjʉ ĩre moa ĩsironare ãmagʉ̃ wayijʉ ĩ.
Matthew 22:2 in Macuna 2 —“Ado bajiro bajia, ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ Dios ĩ miojuri rʉmʉ”, yirocʉ ado bajiro gotiquĩ Jesús: Sĩgʉ̃ ʉjʉ ĩ macʉ ãmo siare basa meniyijʉ.
Matthew 24:42 in Macuna 42 ’Bocatiari ñacãña mʉa. Yʉ mʉa Ʉjʉ yʉ tʉdi ejaroti rʉmʉ masibea mʉa.
Mark 2:19 in Macuna 19 Ĩna ito yijare cʉdiyijʉ Jesús: —Queno tʉo masibea mʉa. Queno tʉo masiña mʉa itire. Ado bajiro bajia iti. Ãmo siare gaye tijaro yirona ĩna ji ñucana manojo cʉtirocʉ ĩ ñajare ĩ rãca barã yirãji maji.
Luke 5:34 in Macuna 34 Ĩna ito yija tʉocõri, ĩnare ado bajiro cʉdiyijʉ Jesús: —Sĩgʉ̃, ĩ ãmo siari rʉmʉ ĩ baba mesa ĩ rãca ĩna wanʉ baroca, “Babesa”, yi masimenaji gãjerã.
Luke 12:35 in Macuna 35 ’Quenaro ña yucãña mʉa, jeyaro mʉa rẽtaroti gaye yiari.
Luke 21:34 in Macuna 34 ’Queno tʉoĩaña mʉa. Basa gaye riti tʉoĩa rẽtocũ yibeja. Ito yicõri mecʉbeja. Ito yicõri adi macãrʉcʉ̃ro gaye riti tʉoĩabeja. Iti gaye riti mʉa tʉoĩaja, yʉ tʉdi ejari rʉmʉ mano ʉcarã yirãji mʉa. Ñacãmena yirãji mʉa.
John 3:29 in Macuna 29 Goti masiore ocana ado bajiro gotiyijʉ Juan: “Ãmo siari rʉmʉ isore ñiagʉ̃, iso manʉjʉ ñarocʉ ñaguĩji ĩ. Ĩ, ãmo siagʉ baba, ĩ ãmo siare gaye ĩ tʉoja bʉto wanʉ quenagʉ̃ yiguĩji ĩ. ‘Masare idé gugʉ yiguĩji’, mʉa yija tʉocõri, itire bajiroti wanʉ quena yʉ cʉni.
Acts 20:8 in Macuna 8 Co wi ʉdia tuti ñari wijʉ co sõa minijua ñacʉ gʉa. Iti sõajʉ jaje sĩabusuore busu ñacʉ.
1 Corinthians 11:2 in Macuna 2 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mʉare yʉ riasocatire yiro robo yirã ña mʉa. Ito bajiri yʉre mʉa ãcabojabejare mʉare queno wanʉa yʉ.
2 Corinthians 11:2 in Macuna 2 Romio gãji rãca ajebeco iso manʉjʉ ñarocʉre riti tʉoĩagõ yigõji. Isore bajiro Cristore riti mʉa tʉorʉ̃nʉre ãmoa yʉ. Yʉ ña cajero mʉare riasosʉocacʉ. Cristore tʉorʉ̃nʉjaro ĩna, yirocʉ mʉare riasocʉ yʉ. Ito bajiri bʉto mʉare Dios ĩ tʉoĩaro bajiroti tʉoĩa yʉ cʉni. Cristore tʉoĩa jidicãme ĩna, yirocʉ mʉare bʉto tʉoĩa yʉ.
Ephesians 5:25 in Macuna 25 Tʉoya ʉ̃mʉa mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa manojosãromiare bʉto maiña mʉa. Manire cʉni bʉto maiguĩji Cristo. Ito bajiri ĩ ñarã mani ñatoni, manire yiari goda ĩsiñi ĩ. Manire ĩ mairo bajiroti mʉa manojosãromiare maiña mʉa cʉni.
Philippians 2:15 in Macuna 15 Ito bajiro mʉa yija ticõri, “Ñeñaro yirã ñama ĩna. Seti cʉtirã ñama”, ñimʉjʉa mʉare yi masibiquĩji ĩja. Dios ñarã ña mʉa. Ito bajiri adi sita gãna Diore ti tecõri ñeñaro yirã ĩna tiro riojo, quenarise riti mʉa yija quena. Diore mʉa cʉdija ticõri, “Ñeñaro yirã ña gʉama”, yi tʉoĩarã yirãji ĩna.
2 Timothy 4:8 in Macuna 8 Ito bajiri ĩre yʉ tʉorʉ̃nʉ jidicãbitire waja yʉre queno yigʉ yiguĩji Dios. Queno yigoana ĩna jesari bedo bʉjagʉ yigʉja yʉ cʉni. Masare ĩ ti beseri rʉmʉ yʉre waja yigʉ yiguĩji ĩ. Masa ĩna yigoado bajiroti ĩnare ti besegʉ yiguĩji ĩ. Yʉre riti meje waja yigʉ yiguĩji ĩ. No Jesucristore tʉo maicõri ĩ tʉdi ejari rʉmʉ bocatirãre cʉni queno waja yigʉ yiguĩji ĩ.
Titus 2:13 in Macuna 13 Co rʉmʉ mani Ʉjʉ Jesucristo tʉdi ejagʉ yiguĩji. Ĩ goticato bajiroti tʉdi ejagʉ yiguĩji. Ito bajiri ĩ tʉdi ejaroti rʉmʉ tʉoĩa wanʉ yurã, quenarise riti yi ñarʉja manire. Ĩ tʉdi ejaroti rʉmʉ, “Ĩti ñami Dios mani rʉ̃cʉbʉogʉ, ito yicõri manire masorʉ”, yi wanʉrã yirãji mani.
2 Peter 1:13 in Macuna 13 “Yoari meje godagʉ yigʉja yʉ”, yʉ yi masiroca yiñi mani Ʉjʉ Jesucristo yʉre. Ito bajiri itire masicõri, yʉ catirocõ mʉare goti ñagʉ̃ yigʉja yʉ maji. Ito bajiri yʉ gotirisere queno mʉa tʉoĩare ãmoa yʉ.
2 Peter 3:12 in Macuna 12 “Co rʉmʉ mani Ʉjʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji”, yi tʉoĩa ñarʉja manire. Ito bajiro tʉoĩacõri, “Coji ĩ ejare ãmoa yʉ”, yi tʉoĩarʉja manire. Ito bajiro tʉoĩacõri quenarise riti yi ñarʉja manire. “Ĩ ejari rʉmʉ macãrʉcʉ̃ro, adi sita ñarise jeyarore ruyuriogʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani.
Revelation 4:5 in Macuna 5 Ĩ rujiri cumurojʉ bʉjo ĩ borea yirise bajiro borea yicʉ. Ito yicõri bʉjo bʉsirise bajiro ruyucʉ. Ĩ rujiri cumuro riojo jʉa ãmojeno jea ʉ̃jʉricʉri ruyucʉ. Itire ticõri “Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ ñami Dios”, yi ticʉ yʉ itire.
Revelation 14:4 in Macuna 4 Ĩna ñacã romia rãca ajeĩamena. Ñeñaro yi ãmobiticõri romiare ajeĩabiticã ĩna. Oveja Macʉre cʉdicõri no ĩ warojʉ ĩ rãca wacã ĩna. Adi sita gãna Dios ĩ masoana ñacã. Ito bajiro bajirã ñari ĩna ñacã cajero Oveja Macʉ ñarã, ito yicõri ĩ Jacʉ ñarã ñasʉoana.
Revelation 19:7 in Macuna 7 Oveja Macʉ ĩ ãmo siaroti rʉmʉ ejacoajʉ ĩja. Ito bajiri wanʉcõri wanʉ quenato mani, ñasagʉ ĩ ñajare. Ĩre rʉ̃cʉbʉoto mani. Ĩ manojo ñaroco ña yucãmo iso.
Revelation 21:2 in Macuna 2 Ito yija bero yʉ Juan, ñejʉa ñeñarise mani cʉto mame Jerusalén wame cʉtiri cʉto iti ruji ejaja ticʉ yʉ. Dios ĩ ñarojʉna ruji wadicʉ iti cʉto. Iti cʉto queno quenora cʉto ñacʉ. Romio ãmo siaroco saya sãña yucãdo robo bajiro seyori cʉto ñacʉ iti cʉto. Iti cʉtore queno yucãquĩ Dios, ĩ ñarã ĩna ñatoni.
Revelation 21:9 in Macuna 9 Ito yija bero ángel sĩgʉ̃ wadicõri yʉ tʉ eja rũjũquĩ. Ĩ ñaquĩ jʉa ãmojeno ñagʉ̃ masa ĩna tõbʉjatoni ñarise tẽro rʉcogorʉ. Ado bajiro yʉre gotiquĩ ĩ: —Ado waya. Oveja Macʉ manojo ñarocore mʉre ĩorocʉ ya yʉ, yiquĩ ángel yʉre.