John 1:51 in Macuna 51 Gaje ado bajiro gotiquĩ Jesús gʉare: —Riti mʉare gotia yʉ. Macãrʉcʉ̃ro soje iti janaroca, Yʉ Masa Rĩjorʉ tʉjʉ, ángel mesa yʉ tʉjʉ ĩna rujija, ĩna mʉjaja cʉni tirã yirãji mʉa, yiquĩ Jesús gʉare.
Other Translations King James Version (KJV) And he saith unto him, Verily, verily, I say unto you, Hereafter ye shall see heaven open, and the angels of God ascending and descending upon the Son of man.
American Standard Version (ASV) And he saith unto him, Verily, verily, I say unto you, Ye shall see the heaven opened, and the angels of God ascending and descending upon the Son of man.
Bible in Basic English (BBE) And he said to him, Truly I say to you all, You will see heaven opening and God's angels going up and coming down on the Son of man.
Darby English Bible (DBY) And he says to him, Verily, verily, I say to you, Henceforth ye shall see the heaven opened, and the angels of God ascending and descending on the Son of man.
World English Bible (WEB) He said to him, "Most assuredly, I tell you, hereafter you will see heaven opened, and the angels of God ascending and descending on the Son of Man."
Young's Literal Translation (YLT) and he saith to him, `Verily, verily, I say to you, henceforth ye shall see the heaven opened, and the messengers of God going up and coming down upon the Son of Man.'
Cross Reference Matthew 3:16 in Macuna 16 Jesús ĩ majaroca riti ũmacʉ̃jʉ macãrʉcʉ̃ro soje janayijʉ. Ũmacʉ̃jʉ Jesús ĩ ti mʉorocati bujare bajiro bajigʉna quedi sãja wadicõri Jesús joe quedi jeayijʉ Espíritu Santo.
Matthew 4:11 in Macuna 11 Jesús ito ĩ yija tʉocõri, wacoayijʉ rʉ̃mʉ́ ĩja. Ito yija bero ángel mesa Jesure ejabʉarona ejayijarã ĩja.
Matthew 8:20 in Macuna 20 Ado bajiro cʉdiyijʉ Jesús ĩre: —Buyairoare ĩna caniri goje ñacʉ. Wʉtirãre cʉni ĩna ya jibʉ ñacʉ. Ito bajibojarocati Masa Rĩjorʉreama no cũñarajʉ ma ĩreama. Ĩti ña yʉ Masa Rĩjorʉ. Ito bajiri yʉre mʉ sʉyaja josari ñaroja mʉre, yiyijʉ Jesús ĩre.
Matthew 9:6 in Macuna 6 Yʉ ña Masa Rĩjorʉ. Adi sitajʉ Dios ĩ cũre rãca ña yʉ. Ito bajiri masa ñeñaro ĩna yirisere ãcabojo masia yʉ. “Riti Dios ĩ cũrʉ ña mʉ”, yʉre mʉa yi ti masitoni ado bajiro ya yʉ rudurʉre: —Wʉmʉña. Mʉ ya cama ãmiña. Mʉ ya wijʉ tʉdi wasa, yiyijʉ Jesús.
Matthew 16:13 in Macuna 13 Mʉcana ito sõjʉa wacõri, Cesarea Filipo wame cʉtiri cʉto tʉ ejacʉ gʉa Jesús rãca. Itojʉ ejacõri ado bajiro gʉare seniĩaquĩ Jesús: —Yʉ ña Masa Rĩjorʉ. ¿Yʉre masa ĩna bʉsija, no bajiro yati ĩna? yiquĩ Jesús gʉare.
Matthew 16:27 in Macuna 27 Yʉ Masa Rĩjorʉ ñacõri, yʉ Jacʉ Dios ĩ busurisena tʉdi ejagʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri ĩ tʉ gãna ángel mesa rãca ejagʉ yigʉja yʉ. Tʉdi ejacõri masa ĩna yigoado bajiroti waja senigʉ̃ yigʉja yʉ.
Matthew 25:31 in Macuna 31 ’Yʉ ña Masa Rĩjorʉ. Ʉjʉ yʉ ñari rʉmʉ, tʉdi ejagʉ yigʉja yʉ mʉcana. Ũmacʉ̃jʉ gãna ángel mesa rãca gãni bia ejagʉ yigʉja yʉ. Ʉjʉ ĩ rotiri cumuro yori cumurojʉ rujigʉ yigʉja yʉ.
Matthew 26:24 in Macuna 24 Dios oca iti gotiro bajiroti rẽtaro yiroja yʉre. Yʉ ña Masa Rĩjorʉ. Yʉre sĩarã yirãji masa. Bʉjato yiguĩji yʉre ñiatoni gãjerãre gotirocʉ. Rujeabiticõ rʉjabojañi ĩama, yiquĩ Jesús gʉare.
Mark 1:10 in Macuna 10 Jesús riaca maja rʉ̃gʉ̃cõri ĩ ti mʉoja, macãrʉcʉ̃ro soje janayijʉ. Ũmacʉ̃jʉ ĩ ti mʉorocati bujare bajiro bajigʉna quedi sãja wadicõri, Jesús joe quedi jeayijʉ Espíritu Santo.
Mark 14:62 in Macuna 62 Ito ĩ yija tʉocõri, ĩre cʉdiyijʉ Jesús ĩja: —Aʉ, ĩti ña yʉ, yiyijʉ Jesús. Yʉ ña Masa Rĩjorʉ. Ija Dios rãca ĩ ya riojocadʉja yʉ rujija tirã yirãji mʉa. Yʉ Jacʉ Dios rãca ũmacʉ̃jʉ ide bueri rãca gʉa ruji wadija tirã yirãji mʉa, yiyijʉ Jesús ĩnare.
Luke 2:9 in Macuna 9 Ñajasaroti Dios ñaro gagʉ ángel goayijʉ ĩnare. Ito yicõri Dios ĩ sĩatirise busuĩoyijʉ ĩna wato. Itire ticõri bʉto güiyijarã ĩna.
Luke 2:13 in Macuna 13 Ito bajiro ĩ yija beroti ĩre bajiro bajirã ángel mesa jãjarã goayijarã. Ito yicõri ado bajiro bʉsiyijarã ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉorã:
Luke 3:21 in Macuna 21 Co rʉmʉ tubiara wijʉ ĩre ĩna tubiaroto riojʉa, jãjarã masare idé guyijʉ Juan. Ito yicõri Jesure cʉni idé guyijʉ Juan. Ĩ idé guja bero Diore bʉsiyijʉ Jesús. Ito bajiro ĩ bʉsi rʉ̃gõroca ũmacʉ̃jʉ macãrʉcʉ̃rojʉ janayijʉ. Ito yicõri bujare bajiro bajigʉna quedi sãja wadicõri Jesús joe quedi jeayijʉ Espíritu Santo. Ito bajiro ĩ quedi jeaja bero ado bajiro oca ruyuyijʉ ũmacʉ̃jʉ: —Yʉ macʉ ña mʉ, yʉ maigʉ̃. Mʉre bʉto wanʉa yʉ, yi bʉsiyijʉ Dios, Jesure bʉsigʉ.
Luke 22:43 in Macuna 43 Ito ĩ yija bero sĩgʉ̃ ángel ĩre goaĩocõri ĩ oca sẽoroca yiyijʉ.
Luke 22:69 in Macuna 69 Jane adi rʉmʉna rẽtoro masigʉ̃ Dios ya riojocadʉja rʉ̃cʉbʉorajʉ rujigʉ yigʉja yʉ. Yʉ ña Masa Rĩjorʉ, yiyijʉ Jesús ĩnare.
Luke 24:4 in Macuna 4 Ito bajija ticõri, ʉcayijarã ĩna. Ito yicõri, “Ito yirʉja manire”, yi masibisijarã ĩna. Ito bajiro ĩna baji ñaroca ʉ̃mʉa jʉ̃arã ĩna tʉ rʉ̃gõja tiyijarã. Saya yorise sãñarã ñayijarã ĩna.
John 3:3 in Macuna 3 —Riti mʉre ado bajiro gotia yʉ. No mʉcana tʉdi rujea quenobicʉ Dios ĩ rotirojʉ tibiquĩji, yiyijʉ Jesús Nicodemore.
John 3:5 in Macuna 5 —Riti mʉre gotia yʉ. Masa jeyaro jacona rujearãji. Ito bajibojarocati Espíritu Santona rujeabicʉ Dios ĩ rotirojʉ ejabiquĩji.
John 3:13 in Macuna 13 Gaje ado bajiro gotiyijʉ Jesús: —Sĩgʉ̃ ũmacʉ̃jʉ mʉjagorʉ maquĩji. Yʉ sĩgʉ̃ti ña ũmacʉ̃jʉna ruji wadicõri mʉcana tʉdi itojʉ mʉja warocʉ. Yʉ ña Masa Rĩjorʉ. Yʉti ña itojʉ mʉja warocʉ.
John 5:19 in Macuna 19 Ito bajiro ĩna tʉoĩaja ti masicõri, ado bajiro yiquĩ Jesús, ĩnare: —Riti mʉare gotia yʉ. Yʉ, Dios Macʉ, yʉ ãmoro bajiro riti meje ya yʉ. Yʉ Jacʉ ĩ yirise ticõri, ito bajiro ya yʉ. Jeyaro yʉ Jacʉ ĩ yiro bajiroti yʉ ĩ Macʉ cʉni ito bajiroti ya.
John 5:24 in Macuna 24 Gaje ado bajiro gotiquĩ Jesús: —Riti mʉare gotia yʉ. No yʉ bʉsirisere tʉorʉ̃nʉgʉ̃, yʉre cõarʉre cʉni tʉorʉ̃nʉgʉ̃ti catitĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Ĩocʉ̃re ruyuriobicʉ yiguĩji Dios. Godabojagʉti catitĩñagʉ̃ yiguĩji ĩocʉ̃. Ito bajiri catitĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ ĩja.
John 5:27 in Macuna 27 Masa Rĩjorʉ, yʉ ñajare masare ĩna ñeñaro yirise yʉ waja senitoni, yʉre cũquĩ Cʉna, ya yʉ mʉare.
John 6:26 in Macuna 26 Ito bajiro ĩna yija tʉocõri: —Riti mʉare gotia yʉ. Yaji quenaro babʉ mʉa, ito bajiri yʉre ãma mʉa. Tiyamani yʉ ĩorise gaye ti masicõri meje yʉre ãma mʉa.
John 6:32 in Macuna 32 Ĩna ito yija tʉocõri, cʉdiquĩ Jesús: —Riti mʉare gotia yʉ. Moisés ñayorʉ meje ũmacʉ̃jʉ gaye naju ĩnare ecañi. Yʉ Jacʉti ñañi ũmacʉ̃jʉ gaye naju ñasarise ĩnare ecarʉ.
John 6:47 in Macuna 47 Riti mʉare gotia yʉ. No yʉre tʉorʉ̃nʉgʉ̃ti catitĩñagʉ̃ yiguĩji.
John 6:53 in Macuna 53 Ado bajiro cʉdiquĩ Jesús ĩnare: —Riti mʉare gotia yʉ. Yʉ Masa Rĩjorʉre yʉ ya rujʉ mʉa babeja, ito yicõri yʉ ya rí mʉa idibeja, catimena yirãji mʉa.
John 8:34 in Macuna 34 Ĩna ito yija tʉocõri: —Riti mʉare gotia yʉ. No ñeñaro yirã rʉ̃mʉ́a ʉjʉre moa ĩsiri masa ñama ĩnaõna.
John 8:51 in Macuna 51 Riti mʉare gotia yʉ. No yʉ bʉsirise tʉorʉ̃nʉgʉ̃ godabicʉ yiguĩji. Dios rãca catitĩñagʉ̃ yiguĩji, yiquĩ Jesús.
John 8:58 in Macuna 58 Ĩna ito yijare: —Riti mʉare gotia yʉ. Abraham ñayorʉ ĩ ñaroto riojʉajʉ, ñacãcʉ yʉ, yiquĩ Jesús ĩnare.
John 10:1 in Macuna 1 Mʉcana masare riasosʉogʉ ado bajiro yiquĩ Jesús: —Riti mʉare gotia yʉ. No oveja ĩna ñari sãnimʉ ĩna ya soje sãjabicʉ, gaje dʉja jore sãjagʉ̃ rʉocõri rinigʉ̃ ñami ĩocʉ̃.
John 10:7 in Macuna 7 Ito yija mʉcana tʉdi gotiquĩ Jesús ĩnare: —Riti mʉare gotia yʉ. Yʉ ña soje, oveja ĩna sãjari soje bajiro bajigʉ.
John 12:23 in Macuna 23 Ĩna oca gotija tʉocõri, ado bajiro yiquĩ Jesús ĩnare: —Yʉ ña Masa Rĩjorʉ. Ũmacʉ̃jʉ rʉ̃cʉbʉorajʉ yʉ tʉdi mʉjarotijʉ ejacoajʉ ĩja. Yʉre ĩna sĩarotijʉ ejacoajʉ ĩja.
John 13:16 in Macuna 16 Riti mʉare gotia yʉ. Sĩgʉ̃ moa ĩsiri masʉ ĩ ʉjʉ rẽtoro ñasabiquĩji ĩ. Sĩgʉ̃ gãji cõarʉ ĩ ñaja ĩre cõarʉ rẽtoro ñasabiquĩji ĩ.
John 13:20 in Macuna 20 Riti mʉare gotia yʉ, Yʉ cõanare boca ãmirã yʉre cʉni boca ãmirã yirãji. Noa yʉre boca ãmirã yʉre cõarʉre cʉni boca ãmirã ñama ĩnaõna, yiquĩ Jesús gʉare.
John 13:38 in Macuna 38 Ito ĩ yijare cʉdiquĩ Jesús: —¿Riti yʉre goda ĩsirocʉ ñacãti mʉ? Riti mʉre gotia yʉ. Cara ĩ yujiroto riojʉa ʉdiaji, “Jesure masibea yʉ”, yigʉ yigʉja mʉ, yiquĩ Jesús Pedrore.
John 14:12 in Macuna 12 Riti mʉare gotia yʉ. No yʉre tʉorʉ̃nʉgʉ̃, yʉ yiro bajiroti yigʉ yiguĩji. Yʉ Jacʉ tʉ wacʉ ya yʉ. Dios tʉ yʉ tʉdi wajare, tiyamani yʉ ĩogore rẽto bʉsaro tiyamani ĩorãji mʉa cʉni.
John 16:20 in Macuna 20 Riti mʉare gotia yʉ. Oticõri, bʉto bojori bʉjarã yirãji mʉa. Adi macãrʉcʉ̃ro gãnama wanʉrã yirãji ĩna. Bojori bʉjarã ñabojarãti yoari mejeti mʉcana tʉdi wanʉrã yirãji mʉa.
John 16:23 in Macuna 23 ’Iti rʉmʉ iti ejaja ñejʉa yʉre senimena yirãji mʉa. Riti mʉare gotia yʉ. Yʉre tʉorʉ̃nʉcõri, yʉ wamena yʉ Jacʉre mʉa senija, mʉa seniro bajiroti ĩsigʉ̃ yiguĩji ĩ.
John 21:18 in Macuna 18 Riti mʉre gotia yʉ. Iti rʉmʉjʉ mamʉ mʉ ñaja yutabuju sãñacõri, mʉ ãmoro bajiroti wa ucusotiyija mʉ maji. Mʉ bʉcʉgʉ ñaja mʉ ya ãmo siacõri, mʉ wa ãmobetojʉ mʉre ãmi warã yirãji ĩna, yiquĩ Jesús Pedrore.
Acts 1:10 in Macuna 10 Ĩ mʉjagorajʉ macãrʉcʉ̃rojʉ ti mʉo ñayijarã ĩna. Ito bajiro ĩna ti mʉo ñaroca ñajasaroti Dios ñaro gãna jʉ̃arã ángel mesa goa rʉ̃gʉ̃yijarã ĩna tʉ. Yutabuju bʉto yorise sãñarã ñayijarã ĩna.
Acts 7:56 in Macuna 56 Ito yija ado bajiro bʉsiyijʉ Esteban ʉjarãre: —Tite mʉa cʉni. Macãrʉcʉ̃ro soje janacoajʉ. Masa Rĩjorʉ, Dios ya riojocadʉja ñami, yiyijʉ Esteban.
Acts 10:11 in Macuna 11 Ũmacʉ̃jʉ macãrʉcʉ̃rojʉ soje janayijʉ. Saya jajoto bʉcʉro jʉa dʉja gaja ñiacõri queoyoado bajiro ruji wadicõri ĩ tʉ ejayijʉ.
2 Thessalonians 1:7 in Macuna 7 Adocãta tʉoĩa bʉjatobitibojarãti itire ito bajiro bajitĩñamenaji mani. Co rʉmʉ mʉa tujacãroca yigʉ yiguĩji Dios. Gʉare cʉni ito bajiroti yigʉ yiguĩji. Ito bajiro yigʉ yiguĩji mani Ʉjʉ ũmacʉ̃jʉ ĩ goaĩori rʉmʉ. Ũmacʉ̃jʉ goaĩocõri jãjarã ángel mesa rãca wadigʉ yiguĩji ĩ. Jea ʉ̃jʉro yorise bajiro bʉto busurise wato wadirã yirãji ĩna.
2 Thessalonians 1:9 in Macuna 9 Jesucristore ĩna tʉorʉ̃nʉbitire waja, jeame ʉ̃jʉrojʉ tʉoĩa bʉjatobiti ñasotirã yirãji. Ito yicõri wisa godana bajiro ñatĩñarã yirãji ĩna. Mani Ʉjʉ ñaro camotado ñatĩñaro yiroja ĩnare. Ĩ masirise ĩ ĩorijʉ timena yirãji ĩna.
1 Timothy 3:16 in Macuna 16 Ñasarise ña Dios oca gãjerã ĩna tʉorʉ̃nʉbitibojarocati mani tʉorʉ̃nʉsotirise. Ĩ oca mani tʉo masiroca yiñi Dios. Ado bajiro bajia: Manire bajiro rujʉ cʉticõri adi sitajʉ wadiñi Cristo. Espíritu Santo ĩ rotiro bajiro riti yisotiyijʉ Cristo. Ito bajiri, “Ñeñaro ĩ yire ma ĩre”, masa ĩna yiroca yiñi Espíritu Santo. Ángel mesa cʉni ĩre ti rʉ̃cʉbʉoyijarã. Co sita rʉyabeto ĩ ocare riasoyijarã ĩna. Ito yicõri co sita rʉyabeto ĩre tʉorʉ̃nʉyijarã coriarã. Ito bajiro bajija bero ũmacʉ̃jʉ ĩre boca ãmiyijʉ Dios. Itire mani tʉo masiroca yiñi Dios.
Hebrews 1:14 in Macuna 14 Ĩ Macʉ bajiro roti masirã meje ñama ĩna. Ʉsire bajiro ruyumena ñama ángel mesa. Diore moa ĩsiri masa ñama ĩna. Ĩ masoana mani ñajare jaje quenarise manire yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri manire ĩna ejabʉatoni ángel mesare cõayijʉ Dios.
Jude 1:14 in Macuna 14 Queno tʉoya yʉ ñarã mʉa. Enoc ñayorʉ ĩ bajigore gaye mʉare gotigʉ ya yʉ. Adán janerãbatia co ãmojeno ñarã bero gagʉ ñayijʉ Enoc. “Ado bajiro rẽtaro yiroja, rʉore oca riasori masare”, yirocʉ ado bajiro gotiyijʉ Enoc ñayorʉ: “Co rʉmʉ mani Ʉjʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji jãjarã ángel mesa rãca. Tʉdi ejacõri masa jeyarore ĩna ñeñaro yirise waja, waja senigʉ̃ yiguĩji ĩ. Diore cʉdibitigoanare ruyuriogʉ yiguĩji, ĩna ñeñaro yirise waja, waja yigʉ. Ito yicõri, ĩre rʉ̃cʉbʉobiticõri ĩna ñeñaro aja tudire waja bʉto tõbʉjarã yirãji ĩna”, yi goti yuyijʉ Enoc ñayorʉ.
Revelation 4:1 in Macuna 1 Ito yija bero ũmacʉ̃jʉ soje janacãra soje ticʉ yʉ. Trompeta jutire oca bajiro yʉre bʉsisʉocacʉ mʉcana ado bajiro yʉre bʉsi ruyuquĩ: —Mʉja waya adojʉa. Ija rẽtaroti gaye mʉre ĩorocʉ ya yʉ, yire oca ruyucʉ yʉre.
Revelation 19:11 in Macuna 11 Ito yija bero ũmacʉ̃jʉ iti janaja ticʉ yʉ. Iti janaroca cabaru botigʉ ĩ goaja ticʉ yʉ. Sĩgʉ̃ ĩ joe jesaquĩ. Ado bajiro wame cʉtiquĩ ĩ, “Yiro Robo Yigʉ, Riojo Gotigʉ”, wame cʉtiquĩ ĩ. Masa ĩna ñeñaro yirise waja ĩ senija ĩna yiado bajiroti senigʉ̃ ñaquĩ ĩ. Ĩ wajanare ĩna tõbʉjaroca ĩ yi ãmoja, ĩna yiado bajiroti ĩna tõbʉjaroca yigʉ ñaquĩ ĩ.