Hebrews 6:12 in Macuna 12 Jesure mʉa tʉorʉ̃nʉ jidicãre ãmobea gʉa. Ito yicõri Dios oca tutire mʉa jidicãre ãmobea gʉa. Yoari Jesucristo ĩ tʉdi ejaroti bocaticõri, ĩre jidicãbisĩ coriarã. Ito bajiri ĩnare bajiro mʉa bajire ãmoa gʉa. Ĩnare bajiro mʉa yija, Dios ĩ goticãdo bajiro ñarocõti boca ãmirãji mʉa.
Other Translations King James Version (KJV) That ye be not slothful, but followers of them who through faith and patience inherit the promises.
American Standard Version (ASV) that ye be not sluggish, but imitators of them who through faith and patience inherit the promises.
Bible in Basic English (BBE) So that you may not be slow in heart, but may take as your example those to whom God has given their heritage, because of their faith and their long waiting.
Darby English Bible (DBY) that ye be not sluggish, but imitators of those who through faith and patience have been inheritors of the promises.
World English Bible (WEB) that you won't be sluggish, but imitators of those who through faith and patience inherited the promises.
Young's Literal Translation (YLT) that ye may not become slothful, but followers of those who through faith and patient endurance are inheriting the promises.
Cross Reference Matthew 22:32 in Macuna 32 “Abraham, Isaac, Jacob ñayoana Ʉjʉti ñasotia yʉ”, yi gotiami Dios ĩ ocana. Ito bajiri godana ʉjʉ meje ñami Dios, catirã Ʉjʉjʉa ñami, yi tʉoĩa mani, yiquĩ Jesús ĩnare.
Matthew 25:26 in Macuna 26 Ito bajiro ĩ yibojarocati ado bajiro cʉdiyijʉ ĩ ʉjʉ ĩre: “Moa ĩsiri masʉ quenabicʉ, rojogʉ ña mʉ. Ĩ otebeto cʉni, ĩ biabeto cʉni bare bʉja quena ñaquĩ ĩ, yi masibojagʉti yʉre queno moa ĩsibisija mʉ.
Luke 8:15 in Macuna 15 Gãjerãma Dios oca tʉocõri, ĩre queno tʉorʉ̃nʉrã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩre queno tʉorʉ̃nʉrã ñari ĩre jidicãmenaji ĩna. Ito yicõri ĩ ãmoro bajiro yirã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija sita quenarise joejʉ ote ajeri quedi queado bajiro bajirã yirãji ĩnaõna. Ĩna ñama Diore queno moa ĩsirã, yiyijʉ Jesús ĩnare.
Luke 16:22 in Macuna 22 Co rʉmʉ bojoro bʉjagʉ godayijʉ. Ĩ godarocati, ángel mesa ãmi wayijarã ĩre Abraham tʉ Diore tʉorʉ̃nʉrã ĩna ñarojʉ. Ito bero niyeru jaigʉ cʉni godacoayijʉ ĩja. Ito bajiri ĩre yujeyijarã masa.
Luke 20:37 in Macuna 37 Gaje Moisés ñayorʉ ĩ ucare ticõri, “Godana mʉcana tʉdi catirã yirãji”, yi tʉoĩa mani. Yucʉ tutu ʉ̃jʉrise wato Dios oca ruyurisere ucayoyijʉ Moisés. Ado bajiro gotiyijʉ Dios Moisésre: “Yʉ ña Abraham ʉjʉ, Isaac ʉjʉ, ito yicõri Jacob ʉjʉ cʉni”, yiquĩ Dios yʉre, yi ucayijʉ Moisés ñayorʉ.
Romans 2:7 in Macuna 7 “Yʉ Macʉre tʉorʉ̃nʉcõri queno yirã ña mʉa. Ito bajiri yʉ rãca catitĩñarã yirãji mʉa”, Dios ĩ yire tʉo ãmorã, quenarise riti yisotirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija ticõri, ĩnare catitĩñare gaye ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios.
Romans 4:12 in Macuna 12 Wiro tagoana ñicʉ cʉni ñaguĩji Abraham. Wiro ĩ taroto riojʉa Diore tʉorʉ̃nʉyijʉ Abraham. Wiro ĩna tarajʉna sʉori meje ĩna ñicʉ ñaguĩji Abraham. Ĩ robo bajiro, Diore ĩna tʉorʉ̃nʉjare, judio masa ñicʉ ñaguĩji Abraham. Judio masa ñicʉ ñaguĩji ĩ. Judio masa ĩna ñare waja meje, Diore ĩna tʉorʉ̃nʉre waja judio masa ñicʉ ñaguĩji Abraham. Ito bajiri Abraham robo bajiro Diore tʉorʉ̃nʉrã, ĩ janerãbatia robo bajirã ñarãji ĩna.
Romans 8:25 in Macuna 25 Rẽtabiti gayere tʉoĩa yurã, “Ito bajiro rẽtaro yiroja”, yi tʉoĩa yucõri, ñe ʉsirioari meje, bocatirãji mani. Ito yicõri, ñe ʉsirioro meje mani bocatiroca ya iti.
Romans 12:11 in Macuna 11 Dios moare gaye mʉare ĩ cũre tʉoĩa wanʉcõri moaja quena. Diore wanʉrã ĩ ãmoro bajiroti ĩre queno moa ĩsiña mʉa.
1 Thessalonians 1:3 in Macuna 3 Mani Jacʉ Diore gʉa bʉsija, “Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñari queno ĩre moa ĩsiama Tesalónica gãna”, yi tʉoĩa gʉa. “Gãmeri ti mairã ñari queno gãmeri ejabʉama ĩna”, yi tʉoĩa gʉa mʉare. “Mani Ʉjʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉsarã ñari, ‘Riti mʉcana tʉdi ejagʉ yiguĩji’, yi tʉoĩarã ñama ĩna”, yi tʉoĩa gʉa mʉare.
2 Thessalonians 1:4 in Macuna 4 Ito bajiro bajirã mʉa ñajare gãjerã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãre mʉa gaye gʉa bʉsija, wanʉre rãca bʉsia gʉa. Ado bajiro wanʉre rãca bʉsia gʉa ĩnare: “Tesalónica cʉto gãna Diore queno tʉorʉ̃nʉcõri, tʉo jidicãbeama ĩna. Tʉoĩa bʉjatobitibojarãti ñemecʉtiama ĩna. Gãjerã ĩnare ʉsirioro yi codebojarocati ñemecʉtiama ĩna”, yi gotia gʉa gãjerã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãre.
Hebrews 1:14 in Macuna 14 Ĩ Macʉ bajiro roti masirã meje ñama ĩna. Ʉsire bajiro ruyumena ñama ángel mesa. Diore moa ĩsiri masa ñama ĩna. Ĩ masoana mani ñajare jaje quenarise manire yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri manire ĩna ejabʉatoni ángel mesare cõayijʉ Dios.
Hebrews 5:11 in Macuna 11 Iti oca gotiroti jaje rʉya maji. Ito bajibojarocati iti ocare tʉo masi ãmobea mʉa. Ito bajiri josari ña iti mʉare gʉa goti rẽto ãmobojaja.
Hebrews 6:15 in Macuna 15 “Ĩ yiro robo bajiro yigʉ yiguĩji Dios”, yirocʉ ʉsirioro meje yuyijʉ Abraham ñayorʉ. Ito bajiri Dios ĩ goticãdo bajiroti rẽtayijʉ Abrahamre.
Hebrews 10:36 in Macuna 36 Dios ĩ ãmoro bajiro mʉa yi ãmoja, ʉsiriobeja mʉa. Ito bajiro mʉa yija ticõri, ĩ gotiado bajiroti mʉare ĩ ĩsiroti ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios.
Hebrews 11:8 in Macuna 8 Abraham ñayorʉ cʉni Diore tʉorʉ̃nʉyijʉ. Dios ĩ bʉsija tʉocõri, ĩ yiro bajiro cʉdiyijʉ Abraham ñayorʉ. “Gaje sita mʉre ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ”, Dios ĩ yija tʉocõri, ĩ ya sitare wagoyijʉ Abraham. “Itojʉ ejagʉ yigʉja yʉ”, yi masibicʉti wayijʉ Abraham cajero wasʉogʉ.
Hebrews 11:33 in Macuna 33 Diore tʉorʉ̃nʉcõri coriarã gaje sita gãnare rẽtocũyijarã ĩna. Gãjerã queno masare roti masiyijarã. Dios ĩ gotiado bajiroti ĩ ĩsire boca ãmiyijarã ĩna. Gãjerã yaia riserire biayijarã.
Hebrews 12:1 in Macuna 1 Itire mani tʉoja, “Mani riojʉa gãna jãjarã Diore tʉorʉ̃nʉrã ñañi”, ya mani. Josari ñabojarocati Dios ĩ ãmoro bajiro yiyijarã ĩna. Ĩnare tʉoĩarã, Dios ĩ ãmoro bajiro yirʉja manire cʉni. Diore mani tʉorʉ̃nʉ ãmoroca gaje mani ʉsirioro iti camotaja itire jidicãrʉja manire. Mani ñeñaro yiroca tʉoĩa wisarisere cʉni jidicãrʉja manire. Josare ñabojarocati ʉsiriomenati Dios ãmoro bajiro yirʉja manire. Ado robojʉa bajia. Sĩgʉ̃ ũmaquediri masʉ gãjerãre ĩ rẽtocũ ãmoja, rʉ̃cʉrisere cũcõgʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito bajiroti yirʉja manire cʉni. Diore mani tʉorʉ̃nʉroca gaje ʉsirioro ñeñaro manire iti camotaja, itire jidicãrʉja manire.
Hebrews 13:7 in Macuna 7 Cajero Dios oca mʉare riasoanare ãcabojabesa. Diore tʉorʉ̃nʉrã ñari, ĩna queno yigore gaye tʉoĩaña mʉa. Diore queno ĩna tʉorʉ̃nʉro bajiroti mʉa cʉni queno Diore tʉorʉ̃nʉña.
James 1:3 in Macuna 3 Quenabiti manire ejabojarocati Diore mani tʉorʉ̃nʉjama queno ña masicõri ʉsirio yimenaji mani.
James 5:10 in Macuna 10 Dios oca gotiri masare tʉoĩate mʉa. Ado bajiro bajiyijʉ ĩnare: Diore bʉsi ĩsiyijarã ĩna. Ito yicõri quenabeto tõbʉjabojarãti tʉoĩa ʉsirio yibisijarã ĩna. Ĩnare bajiroti mani tʉoĩa ʉsiriobeja quena.
1 Peter 3:5 in Macuna 5 Jane mejejʉ ito bajiro yiyijarã romia Diore tʉorʉ̃nʉana. Dios ĩ ãmorise yi ãmorã ĩna manʉjʉsabatiare queno cʉdiyijarã ĩna. Ito bajiri seyorã ñayijarã ĩna, Dios ĩ tija.
2 Peter 1:10 in Macuna 10 Ito bajiro yi ãmobitirʉja yʉ ñarã manire. Ito bajiri ĩ ãmoro bajiro riti yi ñarʉja manire. Ito bajiro ñacõri, “Yʉre beseñi Dios. Ĩ yagʉ ña yʉ”, yi tʉoĩarã yirãji mani ĩja. Ito bajiro yi tʉoĩacõri ñeñaro yi ʉyabitirʉja manire. Diore riti mani cʉdija ĩre tʉorʉ̃nʉ jidicãmenaji mani ĩja.
1 John 2:25 in Macuna 25 Jesucristo goticãñi manire, catitĩñare gaye ĩsirocʉ.
Revelation 13:10 in Macuna 10 “Seti cʉtirã ñama ĩna”, ĩna yi ñia ãmi warãma, tubiara wijʉ ãmi warã yirãji. Ito yicõri, “Seti cʉtirã ĩna ñajare sarera jãina ĩnare sĩaja quena”, ĩna yianare sarera jãina sĩarã yirãji ĩna. Ito bajiri mani Dios ñarã ñari mani tõbʉjabojaja cʉni tʉoĩa ʉsirio yibitirʉja manire. Ito yicõri Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãbitirʉja manire.
Revelation 14:12 in Macuna 12 “Ito bajiro tõbʉjarã yirãji ĩna”, yi tʉoĩacõri, Dios rotirisere queno cʉdiba mʉa, ĩ ñarã ñari. Jesure tʉorʉ̃nʉ jidicãbeja mʉa. Mʉa tõbʉjabojaja cʉni ʉsiriobeja, yi ruyuquĩ ángel ũmacʉ̃jʉ.