Hebrews 12:28 in Macuna 28 Dios ĩ rotirojʉ mani catitĩñarotijʉ jediroto meje ñaroja. Itire masicõri, “Queno ya Dios mʉ”, yirʉja manire. Ito yicõri ĩre tʉo güirã ĩre rʉ̃cʉbʉorʉja manire. Yiro bajiro cʉdirʉja manire ĩ wanʉtoni. Jeame iti ʉ̃jʉ ruyurioro bajiro guijoro ruyuriogʉ yiguĩji Dios, ĩre cʉdimenare. Ito bajiri ĩ ãmoro bajiro cʉdicõri ĩre rʉ̃cʉbʉorʉja manire.
Other Translations King James Version (KJV) Wherefore we receiving a kingdom which cannot be moved, let us have grace, whereby we may serve God acceptably with reverence and godly fear:
American Standard Version (ASV) Wherefore, receiving a kingdom that cannot be shaken, let us have grace, whereby we may offer service well-pleasing to God with reverence and awe:
Bible in Basic English (BBE) If then, we have a kingdom which will never be moved, let us have grace, so that we may give God such worship as is pleasing to him with fear and respect:
Darby English Bible (DBY) Wherefore let us, receiving a kingdom not to be shaken, have grace, by which let us serve God acceptably with reverence and fear.
World English Bible (WEB) Therefore, receiving a Kingdom that can't be shaken, let us have grace, through which we serve God acceptably, with reverence and awe,
Young's Literal Translation (YLT) wherefore, a kingdom that cannot be shaken receiving, may we have grace, through which we may serve God well-pleasingly, with reverence and religious fear;
Cross Reference Matthew 25:34 in Macuna 34 Ito bajiri yʉ riojocadʉja gãnare ado bajiro yigʉ yigʉja yʉ: “Yʉ Jacʉ queno yirocʉ mʉare beseñi ĩ rotirojʉ mʉa ejatoni. Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre tʉoĩa yugʉ ĩ rotirojʉ quenocãñi Dios adi macãrʉcʉ̃ro meni wacʉjʉti. Ito bajiri itojʉ ñarã yirãji mʉa ĩja.
Luke 1:33 in Macuna 33 Israel sita gãna jeyaro ʉjʉ ñagʉ̃ yiguĩji mʉ macʉ. Ito yicõri ĩ rotirise sʉsabeto yiroja ĩja, yiyijʉ ángel Maríare.
Luke 17:20 in Macuna 20 Co rʉmʉ fariseo gaye tʉoĩarã, ado bajiro yi seniĩayijarã Jesure: —Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ Dios ĩ miojuri rʉmʉ, ¿nocãta ejaro yirojada? yi seniĩayijarã ĩna Jesure. Ĩna ito yija tʉocõri, ado bajiro cʉdiyijʉ Jesús: —Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre Dios ĩ miojuja, masa jeyaro recoti mani tiriseoni meje ñaroja.
Romans 11:20 in Macuna 20 Riti ña, judio masare Dios ĩ jidicãre. Cristore ĩna tʉorʉ̃nʉbejare, ito bajiro yiñi ĩ, ĩnare. Cristore mʉa tʉorʉ̃nʉbeja, mʉare cʉni cõacõborʉ ĩ. Ito bajiri, “Judio masa rẽto bʉsaro ñari masa ña mani”, yi tʉoĩabesa mʉa. “Ñasarã meje ña mani”, yi tʉoĩaña mʉa. Ito bajiro tʉoĩacõri, “Queno ya Dios mʉ”, yiya, ĩre rʉ̃cʉbʉorã.
Romans 12:1 in Macuna 1 Dios manire ti maicõri jaje mani yerotire yiñi. Ito bajiri yʉ ñarã Dios ĩ ãmorise riti yirã ñaña mʉa. Quenarise riti yiya, ñeñarise yimenati. Mʉa ito bajiro yija, Dios wanʉ quenagʉ̃ yiguĩji mʉa rãca. Diore mani rʉ̃cʉbʉorise ĩre ĩorona ito bajiro yirʉja mani. Ito bajiro mʉa yitoni, oca sẽoro mʉare rotia yʉ.
Ephesians 1:6 in Macuna 6 Ito bajiro manire ĩ queno yijare, ado bajiro ĩre yi rʉ̃cʉbʉorʉja manire: “Gʉare quenoguti ya Dios mʉ. Mʉ Macʉ Jesure bʉto maibojagʉti gʉa ñeñaro yirise waja, ĩ waja yi ĩsitoni ĩre cõayija mʉ. Ito bajiro yicõri gʉare masoyija mʉ. Rẽtoro queno yigʉ ña mʉ”, Diore yi rʉ̃cʉbʉorʉja manire.
Ephesians 5:10 in Macuna 10 “Ado bajiro yʉ yija, wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios”, yi masirona, quenarise riti yiĩarʉja manire.
Philippians 4:18 in Macuna 18 Epafrodito rãca mʉa yʉre cõare ñarocõti boca ãmicʉ yʉ. Yʉre queno ĩsiyija mʉa. Ito bajiri yʉ ãmorise rẽto bʉsaro rʉcoa yʉ. Yʉre mʉa ĩsi ñucare quenarise ña. Diore rʉ̃cʉbʉorã queno sʉtirise masa ĩna soe mʉore bajiro bajia, ito bajiro mʉa yʉre yija. Yʉre mʉa queno yirise ticõri, mʉare ti wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios.
Hebrews 3:6 in Macuna 6 Cristoama Diore moa ĩsiri masʉre bajiro meje bajiñi ĩ. Ĩ ñami Dios Macʉ, queno ĩre cʉdigʉ. Ito bajicõri Dios ñarã Ʉjʉ ñami Jesucristo. “Tʉdi ejagʉ yiguĩji Cristo”, yi mani tʉoĩa wanʉja, ĩre tʉorʉ̃nʉcõri mani ĩre jidicãbeja, Dios ñarã, ñarã yirãji mani ĩja.
Hebrews 4:16 in Macuna 16 Ito bajiri Diore mani bʉsija, güire mano bʉsirãji mani. Manire bʉto ti maiguĩji Dios. Ito bajiri mani ĩre bʉsija, manire ti maiguĩji ĩ. No mani ejabʉare ãmorijʉ manire queno ejabʉagʉ yiguĩji Dios.
Hebrews 5:7 in Macuna 7 Adi macãrʉcʉ̃ro Jesús ĩ ñaroca ĩre ĩna sĩaroti ñami riojʉa Diore bʉsigʉ josayijʉ. Yago rãca oca sẽoro bʉsiyijʉ ĩ Jacʉre. “Cʉna, goda wacʉ ya yʉ. Yʉ catire mʉ ãmoja, camota masigʉ̃ja mʉ. Ito bajibojarocati mʉ ãmoro bajiro bajiatoja”, yiyijʉ Jesús ĩ Jacʉre. “Mʉre cʉdi ãmoa yʉ”, Jesucristo ĩ yijare tʉoyijʉ Dios.
Hebrews 10:19 in Macuna 19 Ito bajiri yʉ mairã, ado robojʉa bajia mame oca, adi rʉmʉri. Mani ñeñaro yirise waja, waja yi tĩoñi Cristo, ĩ ya rína. Godarʉ ñabojagʉti mʉcana caticõri ũmacʉ̃jʉ Dios ĩ ñarojʉ ñaguĩji manire yiari. Ito bajiri ĩre mani tʉorʉ̃nʉja ũmacʉ̃jʉ Dios ĩ ñasari sõajʉ güimenati sãjarã yirãji mani. Mani ñicʉsabatia Dios ĩ ñasari sõa yobiadore rẽta masibisijarã ĩna. Ito bajiro meje bajia adocãta.
Hebrews 10:22 in Macuna 22 Ito bajiri güimenati Diore rʉ̃cʉbʉorona ĩ tʉ warʉja manire. Ito yicõri, “Yʉre boca ãmigʉ̃ yiguĩji”, yi tʉoĩa rʉ̃cʉbʉorʉja manire. Mani ñeñaro yirisere coeñi Dios, Jesucristo ya rína. Ado bajiro bajia iti. Ide quenarisena mani guaja bero mani ya rujʉ ʉeri manoja ĩja. Iti bajiroti Jesucristo ya rína sʉoriti mani ñeñaro yirise Dios ĩ coeja bero, ʉeri mana bajiro ñarãji mani ĩja. Ito bajiri, “Ñeñaro ya yʉ. Seti ña yʉre”, yi tʉoĩabea mani.
Hebrews 13:15 in Macuna 15 Mani ñeñaro yirise waja Jesucristo ĩ waja yire ñajare, wanʉre rãca Diore rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. Dios ĩ wanʉtoni waibʉcʉrã soe ĩsimena yirãji mani. Manire wanʉjaro yirona, mani ya risena ĩre rʉ̃cʉbʉorã yirãji mani. “Mʉ sĩgʉ̃ti ña rẽtoro quenagʉ̃. Mʉ sĩgʉ̃ti ña gʉa Ʉjʉ”, Diore yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji mani.
1 Peter 1:4 in Macuna 4 Manire ĩsirocʉ quenarise seo cũguĩji Dios ũmacʉ̃jʉ. Jogarise meje ña. Ito yicõri jedirise meje ña. Quenarise ña iti. Ito bajiri ñeñarise godo wedibetoja Dios manire yiari ĩ seo cũre. “Ija itire boca ãmicʉja yʉ”, yi tʉoĩa mani.
1 Peter 1:17 in Macuna 17 Diore mani bʉsija, “Yʉ Jacʉ”, ya mani ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Ĩ yiro bajiroti yigʉ ñami Dios. Ito bajiri masa ĩna ñeñaro yirise waja Dios ĩ seniri rʉmʉ mani yiado bajiroti waja senigʉ̃ yiguĩji Dios manire. Itire mani tʉoĩaja quena. Ito bajiri Diore rʉ̃cʉbʉorã adi sita mani cati ñarocõ queno yi ñarʉja manire.
1 Peter 2:5 in Macuna 5 Dios beserʉ ñari ĩre bajiroti mani ʉsi cʉti ñaja quena. Manire cʉni beseñi Dios, Cristo rãca sĩgʉ̃re bajiro mani ʉsi cʉtitoni. Ito bajiro Dios ejabʉarise rãca queno Cristo rãca ʉsi cʉtirʉja mani. Manire Dios ĩ wanʉtoni ĩ ãmoro bajiro mani yija quena. Cristo ĩ ejabʉarise rãca gãjerãre ĩ oca gotirʉja mani. Ito yicõri gãjerãre yiari Diore bʉsirʉja mani. Ito bajiro yirʉja mani Cristo ĩ ejabʉarisena, Dios ĩ wanʉtoni.
Revelation 1:6 in Macuna 6 Mani ĩre tʉorʉ̃nʉrãre Dios ñarã mani ñaroca yiñi Cristo. Ito yicõri paia robo ĩ Jacʉ Diore mani moa ĩsiroca yiñi Cristo. Ĩre rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. Ĩ ñami rẽtoro roti masigʉ̃. Ito bajiroti ñatĩñajaro ĩ.
Revelation 5:10 in Macuna 10 No Diore tʉorʉ̃nʉrãre ĩ ñarã ĩna ñaroca yiyija mʉ. Ito yicõri paia robo bajiro Diore ĩna moa ĩsiroca ya mʉ. Ito bajiri adi sita gãnare roti masirã yirãji ĩna, yi basa sẽacã ĩna.
Revelation 15:4 in Macuna 4 Noajʉa mʉre güimena mama ĩna. Ito yicõri noa mʉre rʉ̃cʉbʉomena mama. Mʉ sĩgʉ̃ti ña coji ñeñaro yiĩabicʉ. Queno mʉ yirisere ticõri, masa jeyaro mʉre rʉ̃cʉbʉorã yirãji, yicã Oveja Macʉre basarã.