Hebrews 12:15 in Macuna 15 Mʉare Dios ĩ ĩsirotire boca ãmirona sĩgʉ̃ rʉyabeto gãmeri mʉa ejabʉaja quena. Sĩgʉ̃ mʉa rãca gagʉ ñeñaro ĩ yija, gãjerãre ñeñogʉ̃ yiguĩji ĩocʉ̃. Ote quenarise wato widirise iti judija, biaro yiroja iti. Ito yicõri sĩaro yiroja. Ito bajiro bajigʉ ñami ĩocʉ̃, gãjerãre ñeñogʉ̃.
Other Translations King James Version (KJV) Looking diligently lest any man fail of the grace of God; lest any root of bitterness springing up trouble you, and thereby many be defiled;
American Standard Version (ASV) looking carefully lest `there be' any man that falleth short of the grace of God; lest any root of bitterness springing up trouble `you', and thereby the many be defiled;
Bible in Basic English (BBE) Looking with care to see that no man among you in his behaviour comes short of the grace of God; for fear that some bitter root may come up to be a trouble to you, and that some of you may be made unclean by it;
Darby English Bible (DBY) watching lest [there be] any one who lacks the grace of God; lest any root of bitterness springing up trouble [you], and many be defiled by it;
World English Bible (WEB) looking carefully lest there be any man who falls short of the grace of God; lest any root of bitterness springing up trouble you, and thereby the many be defiled;
Young's Literal Translation (YLT) looking diligently over lest any one be failing of the grace of God, lest any root of bitterness springing up may give trouble, and through this many may be defiled;
Cross Reference Matthew 7:16 in Macuna 16 Ĩna yirisejʉ ticõri masirã yirãji mʉa. Jota yucʉrijʉ rica manoja ʉyé. Jota marijʉ rica manoja higos wame cʉtirise.
Luke 22:32 in Macuna 32 Ito ĩ yi ãmobojarocati mʉre yiari Diore bʉsisotia yʉ, Diore mʉ tʉoĩa jidicãbititoni. Mʉcana yʉre mʉ tʉorʉ̃nʉ quenoja mʉ ñarã yʉre ĩna tʉorʉ̃nʉ oca sẽotoni ĩnare ejabʉaba, yiyijʉ Jesús Simón Pedrore.
Acts 20:30 in Macuna 30 Mʉa rãca gãna coriarã rʉori oca riasorã yirãji. Gʉa robo bajiro tʉoĩajaro ĩna cʉni yirona, riasorã yirãji ĩna. Jesure tʉorʉ̃nʉrã jidicãjaro ĩna yirona, ito bajiro riasorã yirãji ĩna.
1 Corinthians 5:6 in Macuna 6 Ito bajiro ñeñarise mʉa wato ĩ yi ñaja, “Queno yirã ña gʉa”, yire ma mʉare. Wadarise ʉco jabeto mani wʉoja, ñarocõti wʉsa jediroja. Ito bajiroti ñeñaro yigʉ mʉa wato ĩ wʉsaja ñeñaro yirã riti ñarã yirãji mʉa. ¿Iti gayere masibeati mʉa?
1 Corinthians 9:24 in Macuna 24 Masa ĩna ũmaquedija, sĩgʉ̃ rʉyabeto ũmaquedicã. Ito bajibojarocati sĩgʉ̃ti ñaquĩ ejasʉogʉ. Ĩ ñaquĩ ejasʉore waja, waja bʉjagʉ. Itire masia mʉa. Cajero ejasʉorocʉ ĩ ũmaquedisʉoado bajiro Diore queno moa ĩsiña mʉa. Dios tʉ bʉjarona ĩre queno moa ĩsiña mʉa.
1 Corinthians 10:12 in Macuna 12 No “Ñeñaro yibicʉja yʉ”, yi tʉoĩabojagʉti, ñeñaro yigʉ yiguĩji gajea. Ito bajiri ñeñaro yibe yirocʉ queno ĩ tʉoĩaja quena.
1 Corinthians 13:8 in Macuna 8 Gãjerãre mani ti maija, ĩnare ti mai jidicãre ma manire. Ĩnare ti maisotirã yirãji mani. Gãjerãre mani ti mairise jedirise meje ña. Co rʉmʉ Dios ĩ manire moare cũre jediro yiroja. Iti rʉmʉ iti ejaja Diore queno masirã yirãji mani. Ito bajiri ĩre goti ĩsire mano yiroja ĩja. Ito yicõri mani masibiti oca jeyaro mani bʉsiroca yibicʉ yiguĩji Dios. Gaje ĩ oca josarisere mani goti masiroca yibicʉ yiguĩji ĩ ĩja.
1 Corinthians 15:33 in Macuna 33 Ito bajiro rʉo gotirãre tʉorʉ̃nʉbesa. Ado bajirojʉa ya yʉ mʉare: “Ñeñaro yirã rãca mʉa baba cʉtija, queno yirã ñabojarãti ĩna bajiroti ñeñaro yirã yirãji mʉa cʉni”, ya yʉ mʉare.
2 Corinthians 6:1 in Macuna 1 Diore moa ĩsigʉ̃ ñari ado bajiro goti josa yʉ: Mʉare ti maicõri mʉare maso ãmoami Dios. Mʉare ĩ maso ãmoja rẽobesa. “Yʉre masoña”, mʉa yijaro yirocʉ ito bajiro mʉare goti josa yʉ.
2 Corinthians 13:5 in Macuna 5 “¿Riti Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñati yʉ?” yi tʉoĩaña mʉa. “¿Riti Cristo yʉ ya ʉsijʉ quedi sãja ecorʉ ñati yʉ?” yi tʉoĩaña mʉa. “Cristo yʉ ya ʉsijʉ quedi sãja ecorʉ ña yʉ”, mʉa yi tʉoĩabeja, Cristore tʉorʉ̃nʉrã meje ña mʉa.
Galatians 2:13 in Macuna 13 Gãjerã judio masa ñarã, Pedro ĩ güija ticõri, ĩre bajiroti judio masa meje ñarã rãca jʉaji babiticã ĩna cʉni. Ito bajiro ĩna yija tʉocõri, “Ĩnare bajiroti yirʉja yʉre cʉni”, yi tʉoĩaquĩ Bernabé.
Galatians 5:4 in Macuna 4 “Yʉ ñeñaro yirise waja, waja yirocʉ judio masa bʉcʉrã rotire gaye cʉdicʉja yʉ”, yi tʉoĩabojarãji coriarã. Ito bajiro tʉoĩarã, Jesucristore jidicãcõri ĩre tʉorʉ̃nʉrã meje ñama ĩnaõna. Ito yicõri Dios ĩnare masorocʉ, ĩ queno yi ãmobojarisere boca ãmimenaji ĩna.
Ephesians 5:3 in Macuna 3 Dios ñarã ña mani ĩja. Ito bajiri mani ʉ̃mʉa romiare ajebitirʉja manire. Ʉ̃mʉare ajebesa romia mʉa cʉni. Ñeñarise ñarocõti yibitirʉja manire. Ito yicõri gãji ya gajeonire ti ʉobitirʉja manire. Ñeñaro yibitirʉja manire, “Ñeñaro yirã ñama ĩna”, gãjerã ĩna yibe yirona.
Colossians 3:5 in Macuna 5 Ito bajiri adi macãrʉcʉ̃ro ñeñaro mani yirise jidicãgorʉja manire. Rocati romiare yibitirʉja manire. “Isore ãmoa yʉ”, yi tʉoĩabitirʉja manire. Mani ya rujʉna ñeñaro mani yirise jidicãrʉja manire. Gãji ya gajeonire ʉobitirʉja manire. Gajeonire mani tʉoĩa wanʉja, Diore rʉ̃cʉbʉorã meje ña mani.
2 Timothy 2:16 in Macuna 16 Adi sita gaye riti tʉoĩacõri rʉore oca riasorã rãca tʉoĩa bʉsibesa. Ito bajiro masare riasocõri bʉto bʉsa ĩna ñeñaro yi waroca yirã yirãji ĩna.
Hebrews 2:1 in Macuna 1 Ito bajiri ángel mesa rẽtoro ñasagʉ Dios Macʉ ĩ ñaja, ĩ gotirise bʉto bʉsa mani tʉorʉ̃nʉja quena. Ĩre mani queno tʉobeja, ãcabojarã yirãji mani. Ito yicõri Dios ĩ rotiro bajiro cʉdibiticõri ĩre jidicãrã yirãji mani.
Hebrews 3:12 in Macuna 12 Queno tʉoĩaña yʉ ñarã mʉa. Ĩna bajiro ñeñaro mʉa yibe yirona, queno tʉoĩaña. Mʉa ya ʉsijʉ queno tʉoĩaña mʉa. Mʉa ya ʉsijʉ ñeñaro tʉoĩaja, Dios ñatĩñagʉ̃re jidicãrã yirãji mʉa. Ito yicõri ĩre tʉorʉ̃nʉmenaji mʉa.
Hebrews 4:1 in Macuna 1 “Mʉa tujacãroto mʉare meni ĩsicʉ yʉ”, mani ñicʉsabatiare Dios ĩ yiado bajiroti yami Dios adi rʉmʉri cʉni. Adi rʉmʉri manire cʉni tujacãre ñaroja. Ito bajiri itojʉ mani ejaroto riojʉa queno tʉoĩarʉja manire, mani eja jeditoni. Mʉa coriarã ĩre queno tʉorʉ̃nʉbiticõri queno ejamenaji.
Hebrews 4:11 in Macuna 11 Ito bajiri bʉto bʉsa oca sẽocõri Diore tʉorʉ̃nʉrʉja manire, tujacãdo mani eja masitoni. Mani ñicʉsabatiare bajiro Diore cʉdimena robo bajiro bajimenaji mani.
Hebrews 6:11 in Macuna 11 Mʉa sĩgʉ̃ rʉyabeto wanʉ oca sẽocõri Diore mʉa cʉditĩñare ãmoa gʉa. Mʉa catirocõ mʉa ito bajiro yi ñaja, mʉa bocatirisere ñarocõti boca ãmirã yirãji mʉa.
Hebrews 10:23 in Macuna 23 Ĩre tʉorʉ̃nʉcõri, “Yʉre masogʉ̃ yiguĩji ĩ”, yirã ñari, ĩre tʉorʉ̃nʉ sʉyarʉja manire. Gajero bajiro tʉoĩabitirʉja manire. Dios manire ĩ goticãdo bajiroti yigʉ yiguĩji ĩ.
2 Peter 1:10 in Macuna 10 Ito bajiro yi ãmobitirʉja yʉ ñarã manire. Ito bajiri ĩ ãmoro bajiro riti yi ñarʉja manire. Ito bajiro ñacõri, “Yʉre beseñi Dios. Ĩ yagʉ ña yʉ”, yi tʉoĩarã yirãji mani ĩja. Ito bajiro yi tʉoĩacõri ñeñaro yi ʉyabitirʉja manire. Diore riti mani cʉdija ĩre tʉorʉ̃nʉ jidicãmenaji mani ĩja.
2 Peter 2:1 in Macuna 1 Ito bajibojarocati gãjerãma rʉore oca gotiyijarã ĩna. “Diore goti ĩsiri masa ña gʉa”, yi rʉoyijarã ĩna. Adi rʉmʉri cʉni mʉa wato ñarãji ĩnare bajiro rʉo jairã. “Dios oca riojo gotirã ña gʉa ĩja”, yi riaso rʉorã yirãji ĩna. Ito bajiro riaso rʉocõri Jesucristo ocare masa ĩna jidicãroca yirã yirãji ĩna. Iti gaye riti meje rʉorã yirãji ĩna. “Manire goda ĩsirʉ meje ñami Jesucristo”, yi rʉorã yirãji. Ito yicõri, “Mani Ʉjʉ meje ñami ĩ”, yirã yirãji ĩna. Riojo meje riasorã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija tʉocõri, yoari mejeti ruyuriogʉ yiguĩji Dios ĩnare.
2 Peter 2:18 in Macuna 18 Ñeñaro yirã ñacõri masa jeyarore wanʉre rãca rʉo gotiama ĩna. “Mani ya rujʉnati mani yi ãmorise mani yija, quena ña. No yibea”, yi ʉsirio codeama gãjerãre. Bʉjato yama ĩna. Ito bajiro ĩna riasoja tʉocõri, “Riti yama ĩna”, yi tʉoĩarã yirãji canʉ bʉsati Jesure masisʉoana. Ito bajiri tʉdi ñeñaro yi ʉyarã yirãji mʉcana, ñeñarisere jidicãbojana.
2 Peter 3:11 in Macuna 11 “Ito bajiro adi sitare ruyuriogʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩacõri, ado bajirojʉa yirʉja manire. Quenarise riti yirʉja manire. Ito yicõri Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩ yiro bajiro riti cʉdirʉja manire.
2 Peter 3:14 in Macuna 14 Ĩ tʉdi ejari rʉmʉ bocati ñarã ñacõri, mani ñeñaro yirisere jidicã jeorʉja yʉ ñarã manire. Ito yicõri, “Ĩ ãmoro bajiro riti yicʉja yʉ”, yi tʉoĩa ñarʉja manire. Ito bajiro yi ñarãti Dios rãca sĩgʉ̃re bajiroti ʉsi cʉti ñarʉja mani. Manire ĩ ti wanʉtoni ñe seti mana mani ñaja quena.
2 John 1:8 in Macuna 8 Rʉore jairãre queno ti masiña mʉa. Jesure queno moa ĩsibojarãti ĩnajʉare mʉa tʉo sʉyaja, queno waja bʉjamenaji mʉa. Quenarisejʉa riti yiñaña mʉa, “Dios tʉjʉ queno waja bʉjana”, yirona.
Jude 1:20 in Macuna 20 Yʉ ñarã ĩna robo bajiro yibitirʉja manireama. Dios oca quenarisere tʉorʉ̃nʉrã ñari adi sita ñeñaro yirã robo yibitirʉja manire. Maniama Jesucristore bʉto bʉsa tʉorʉ̃nʉ oca sẽorʉja manire. Ito yicõri Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena Diore bʉsisotirʉja manire.