2 Timothy 3:2 in Macuna 2 Ado bajiro bajiro yiroja. Ĩna ya rujʉre maicõri ĩna ya gajeonire cʉni tʉo mairã ñarã yirãji adi sita gãna. Ito bajiroti ĩna ya niyerure cʉni tʉo mairã yirãji. “Gãjerã rẽtoro ñasarã ña gʉa. Ñejʉa rʉyabea gʉare”, yi tʉoĩarã yirãji masa. Gãjerãre bʉsiturã yirãji. Ĩna jacʉsabatiare cʉdimena yirãji. Ĩnare queno gãjerã yibojarocati, “Queno ya mʉa”, yimenaji ĩna. Ñeñaro yirã ñari Dios ocare cʉni rʉ̃cʉbʉomena yirãji ĩna.
Other Translations King James Version (KJV) For men shall be lovers of their own selves, covetous, boasters, proud, blasphemers, disobedient to parents, unthankful, unholy,
American Standard Version (ASV) For men shall be lovers of self, lovers of money, boastful, haughty, railers, disobedient to parents, unthankful, unholy,
Bible in Basic English (BBE) For men will be lovers of self, lovers of money, uplifted in pride, given to bitter words, going against the authority of their fathers, never giving praise, having no religion,
Darby English Bible (DBY) for men shall be lovers of self, lovers of money, boastful, arrogant, evil speakers, disobedient to parents, ungrateful, profane,
World English Bible (WEB) For men will be lovers of self, lovers of money, boastful, arrogant, blasphemers, disobedient to parents, unthankful, unholy,
Young's Literal Translation (YLT) for men shall be lovers of themselves, lovers of money, boasters, proud, evil-speakers, to parents disobedient, unthankful, unkind,
Cross Reference Matthew 15:6 in Macuna 6 Ito bajiro mʉa yija, bʉcʉrã masa ĩna rotirisejʉa cʉdirona, Dios ĩ rotirisejʉare cʉdibea mʉa. Ito bajiro mʉa yija, “Ñe waja ma Dios oca”, yirã bajiro ya mʉa. Ĩ ocare jidicãrã ña mʉa.
Mark 7:11 in Macuna 11 Mʉama ricati bajiro rotia. Ado bajirojʉa rotia mʉa: “Yʉ jacʉsabatiare ejabʉado ma yʉ. Ñarocõti yʉ gajeoni cʉtirise Dios ye riti ña. Ĩ sĩgʉ̃reti ejabʉacʉja yʉ”, sĩgʉ̃ ĩ yija, “Queno yami”, ya mʉa.
Luke 12:15 in Macuna 15 Ito yicõri gaje ado bajiro gotiyijʉ Jesús ĩnare: —Queno tʉoĩaña mʉa gãjerã ya gajeoni ʉobe yirona. Gajeoni jairo mani rʉcoja, jabetacã mani rʉcoja cʉni no yibea. Bʉto ñasarise meje ña gajeoni, yiyijʉ Jesús ĩnare.
Luke 16:14 in Macuna 14 Ito bajiro Jesús ĩ bʉsija, fariseo gaye tʉoĩarã tʉo rujiyijarã. Ĩna ñayijarã niyerure bʉto mairã. Ito bajiri Jesure aja tudiyijarã ĩna.
Acts 5:36 in Macuna 36 ¿Teudas ĩ yigorere ãcabojati mʉa? Nocõ rodori mejeti rẽta, “Ñasagʉ ña yʉ”, ĩ yija bero. Iti oca tʉocõri, “Riti bajiroja”, yirona cuatro cientocõ ʉ̃mʉa sʉyabojayijarã Teudas ñabojarʉre. Ito bero yoa bʉsari gãjerã ĩre sĩacõyijarã. Ito bajiri ĩre sʉyabojana ĩna ãmoroti batacoayijarã. Ĩ riasobojare cʉni jedicoayijʉ.
Romans 1:29 in Macuna 29 Jeyaro ñeñarise, yi ʉyarã ñama masa. Jeyaro ñeñarise yirãji ĩna. Ado bajiro bajia. Tʉote mʉa. Dios rotirisere tʉo tecõri bʉto ñeñarise yirãji ĩna. Gãji ya gajeoni ãmotirã yirãji ĩna. Gãjire ñeñaro yirona tʉoĩarã yirãji ĩna. Gãji jai bʉsaro ĩ rʉcoja, ĩre ʉorãji ĩna. Sĩarãji ĩna. Gãmeri oca josarãji ĩna. Ito yicõri rocati socarãji ĩna. Ti tudirã yirãji ĩna. Gãjerãre oca menirã yirãji ĩna.
Romans 11:18 in Macuna 18 Ito bajiro Dios ĩ yija, “Judio masa rẽto bʉsaro queno yirã ña gʉa”, yi tʉoĩabitirʉja mʉare. “Judio masare mani riojʉajʉ beseñi Dios”, yire gayere tʉoĩaña mʉa. Cristo judio masʉ ĩ rujearena sʉoriti mʉare masoñi Dios. Ito bajiri, “Judio masa rẽto bʉsaro queno yirã ña mani”, yiado ma mʉare.
Romans 15:1 in Macuna 1 Mani Diore queno tʉorʉ̃nʉrã, gãjerã queno Diore tʉorʉ̃nʉsamenare ejabʉarʉja manire, ñeñaro ĩna yibititoni. “Rẽore ña”, ĩna yi tʉoĩare gaye yibiticõrʉja mani. Ito yicõri mani wanʉroti gaye riti yibitirʉja manire.
2 Corinthians 5:15 in Macuna 15 Yʉre cʉdijaro ĩna, yirocʉ manire goda ĩsiñi Cristo. Ito bajiri adi rʉmʉri cʉni Cristo ĩ ãmoro bajiroti yi ñasotia mani. Ĩti ñami godabojagʉti mʉcana tʉdi catirʉ. Manire yiari ito bajiro yiñi ĩ.
Philippians 2:21 in Macuna 21 Gãjerãma ĩna queno ñaroti riti tʉoĩama. “¿No bajiro Jesucristore yʉ moa ĩsija quenati?” yi tʉoĩabeama ĩnaõna.
Colossians 3:5 in Macuna 5 Ito bajiri adi macãrʉcʉ̃ro ñeñaro mani yirise jidicãgorʉja manire. Rocati romiare yibitirʉja manire. “Isore ãmoa yʉ”, yi tʉoĩabitirʉja manire. Mani ya rujʉna ñeñaro mani yirise jidicãrʉja manire. Gãji ya gajeonire ʉobitirʉja manire. Gajeonire mani tʉoĩa wanʉja, Diore rʉ̃cʉbʉorã meje ña mani.
2 Thessalonians 2:4 in Macuna 4 Jeyaro masa ĩna rʉ̃cʉbʉorise ti tegʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Dios gayere ti tegʉ ñari ĩ wajacʉ ñami ĩ. “Yʉ sĩgʉ̃ti ña masa jeyaro ʉjʉ”, yigʉ yiguĩji ĩ. Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna minijuari wijʉ rujigʉ yiguĩji ĩ. Dios robo bajiro ña rʉogʉ yiguĩji. “Dios ña yʉ”, yi rʉogʉ yiguĩji ĩ.
1 Timothy 1:20 in Macuna 20 Ito bajiro yicã Himeneo ito yicõri Alejandro cʉni. Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãcõri ñeñaro bʉsicã ĩna ĩre. Ito bajiri, Diore ñeñaro ĩna bʉsirise jidicãjaro yirocʉ, rʉ̃mʉ́ ĩnare ʉsirioro ĩ yi codeja camotabiticʉ yʉ.
1 Timothy 3:3 in Macuna 3 Idire queagʉ meje, gãjerã rãca gãmeri tã ãmogʉ̃ meje, ito yicõri niyerure tʉorʉ̃nʉgʉ̃ meje ĩ ñaja quena. Ado robojʉa ĩ bajija quena: Gãjerãre queno yigʉ, oca queno masigʉ̃, ito yicõri niyerure tʉo maibicʉ ĩ ñaja quena.
1 Timothy 6:4 in Macuna 4 Ito bajiro riasorã ñama, “Gãjerã rẽtoro masirã ña gʉa”, yirã. Ito bajibojarocati masirã meje ñama ĩna. Cristo gaye gãmeri bʉsi tobʉa ãmosotiama. Gãmeri oca josama ĩna. Ito bajiro ĩna yija, masa ricati tʉoĩaroca yama. Masa ĩna gãmeri ti tudiroca yama. Masa ĩna gãmeri bʉsituroca yama. Ito yicõri masa ĩna gãmeri tʉo rʉ̃cʉbʉobitiroca yama.
1 Timothy 6:10 in Macuna 10 Niyerure riti tʉo mairã ñeñaro yirã yirãji itire bʉjarona. Niyerure mani tʉo maija dise rʉyabeto ñeñarise yisʉorã yirãji mani. Coriarã ñama bʉto niyerure bʉja ãmocõri Jesucristore tʉorʉ̃nʉ jidicãrã. Ito bajiro yicõri ĩna ya ʉsijʉ bojori bʉjama ĩna.
2 Timothy 3:4 in Macuna 4 “Mʉ babaguti ñagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi rʉocõri, oca menirã yirãji ĩna. Ĩna ãmoro bajiroti ñeñaro yirã yirãji ĩna. “Gãjerã rẽtoro ñasarãguti ña gʉa”, yirã yirãji ĩna. Dios ĩ ãmorisejʉa yiro õno yirã ĩna yi ãmorisejʉa yirã yirãji ĩna.
James 2:8 in Macuna 8 Dios mani Ʉjʉ ado bajiro rotiñi: “Mʉ ya rujʉre mʉ mairo bajiroti gãjerãre cʉni maiña”, yi gotiñi Dios ĩ oca tutina. Dios rotirise mani cʉdija, queno yirã ñarãji mani.
James 4:6 in Macuna 6 Mani ñeñaro yirisere jidicãtoni manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Mani ñeñaro yi ãmorise itire mani yi ʉyabititoni, manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Ado bajiro gotia Dios oca: “Gãjerã rẽtoro masirã ña gʉa”, yimenare queno ejabʉami Dios. “Gãjerã rẽtoro masirã ña gʉama”, yirãre queno ejabʉa ãmobiquĩji Dios.
James 4:16 in Macuna 16 Ito bajibojarocati mʉa rioti tʉoĩa bʉsia mʉa. Ito bajiro tʉoĩaja quenabea.
1 Peter 5:5 in Macuna 5 Mamarã adocãta mʉare bʉsia yʉ. Jesucristore masisʉoanare rʉ̃cʉbʉoya mʉa. Ito yicõri ĩnare queno cʉdiya. Mani jeyaro gãmeri rʉ̃cʉbʉocõri gãmeri ejabʉarʉja manire. Itire gotigʉ ado bajiro ucayijʉ Diore goti ĩsiri masʉ: “Gãjerã rẽtoro quenagʉ̃ ña yʉ”, yirãre ti tujabeami Dios. Ito bajibojarocati, “Gãjerãre rʉ̃cʉbʉocõri ĩnare ejabʉa ãmoa yʉ”, yi tʉoĩarãre wanʉami Dios. Ĩnare ti maicõri ĩnare queno ejabʉagʉ yiguĩji Dios, yi gotia Dios oca.
2 Peter 2:3 in Macuna 3 Ito yicõri mʉa ya gajeoni bʉja ãmorã, mʉare rʉorã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna ñeñaro yiroto riojʉa masicãyijʉ Dios. Iti masicõri, “Ĩna ñeñaro yirise waja, waja senicʉja yʉ”, yi tʉoĩayijʉ Dios. Ito bajiri co rʉmʉ ĩnare waja senirocʉ ãcabojabiquĩji Dios.
2 Peter 2:12 in Macuna 12 Ito mʉa wato rʉore oca riasori masa, waibʉcʉrã bajiro queno tʉoĩamena ñarãji ĩna. “Ija ado bajiro rẽtaro yiroja yʉre”, yi tʉoĩa masibitibojarãti, ĩna ãmoro bajiro riti yama ĩna. Ito yicõri Dios oca ĩna tʉo masibitire, aja tudiama ĩna. Waibʉcʉrãre mani sĩaro bajiroti riaso rʉorãre ĩna ñeñaro yija ticõri, ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.
2 Peter 2:14 in Macuna 14 Gãji manojore ticõri, “Iso rãca yi aje ãmoa yʉ”, yi tʉoĩama ĩna. Ñeñarise riti tʉoĩa ʉyama ĩna, rʉore oca riasori masa. “Mani ya rujʉnati mani yi ãmorise mani yija quena. Itire ti tebiquĩji Dios”, yi rʉoama ĩna, Diore queno masimenare goti rʉorã. Gãjerã ya gajeonire ti ʉocõri itire bʉja ãmorã tʉoĩarãji ĩnaõna. Ito bajiri rʉore oca goticõri josari mejeti gãji ya gajeoni bʉjama ĩnaõna. Ito bajiro ĩna yi ñaja ticõri, ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.
2 Peter 2:18 in Macuna 18 Ñeñaro yirã ñacõri masa jeyarore wanʉre rãca rʉo gotiama ĩna. “Mani ya rujʉnati mani yi ãmorise mani yija, quena ña. No yibea”, yi ʉsirio codeama gãjerãre. Bʉjato yama ĩna. Ito bajiro ĩna riasoja tʉocõri, “Riti yama ĩna”, yi tʉoĩarã yirãji canʉ bʉsati Jesure masisʉoana. Ito bajiri tʉdi ñeñaro yi ʉyarã yirãji mʉcana, ñeñarisere jidicãbojana.
Jude 1:10 in Macuna 10 Ĩnama Dios gayere tʉo masimena ñari itire aja tudiama ĩna. Waibʉcʉrã robo tʉo masibeama ĩna. “Ija ado bajiro rẽtaro yiroja yʉre”, yi tʉoĩa masibiticõri, cojisiti ĩna ãmoro bajiro riti yama ĩna. Ito bajiro ĩna yija ticõri, rʉore oca riasori masare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.
Jude 1:16 in Macuna 16 “Quenabeto”, yisotiama ĩnaõna rʉore oca riasori masa. Mani ʉjarã rotirisere ti tujabeama ĩna. Ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti yama ĩna. Coji meje “Rẽtoro masigʉ̃ ña yʉ”, yisotiama ĩna. Ito yicõri, ĩna ãmoro robo bajiro yirona gãjerãreama queno goti rʉoama ĩna.
Revelation 13:1 in Macuna 1 Ito bero yʉ cãirojʉ sĩgʉ̃ guijogʉ tiya macʉ ĩ maja wadija ticʉ yʉ. Jʉa ãmojenogãri rijogari cʉtigʉ ñaquĩ ĩ. Jʉa dʉjamocõ saburi cʉtiquĩ ĩ. Co saburi rʉyabeto come bedori jesacʉ. Ĩ ya riowecarijʉ wame wãñacʉ. Wame ñeñarise iti ñajare itire ti te ñaquĩ Dios.
Revelation 13:5 in Macuna 5 “Yʉ ña rẽtoro ñasagʉ. Ñimʉ gãji yʉ robo bajigʉ maquĩji”, yiquĩ guijogʉ. Ito yicõri Diore ñeñaro bʉsituquĩ ĩ. Cuarenta y dos ũmacañicõ roti ñaquĩ ĩ. Ito bajiro ĩ yija ticõaquĩ Dios.
Revelation 16:9 in Macuna 9 Ito bajiri bʉto masare soequĩ ĩ. Ito bajiro ĩ yibojarocati, ĩna ñeñaro yirise jidicãbiticã ĩna. Ito yicõri Diore cʉni rʉ̃cʉbʉobiticã ĩna. Ado bajirojʉa yicã ĩna. Dios ñarise rẽto masigʉ̃re bʉsitucã ĩna.
Revelation 16:11 in Macuna 11 Ito bajibojarocati ĩna ñeñaro yirisere jidicãbiticã ĩna. Ĩna cami cʉtiroca Dios ĩ yijare Diore bʉsitucã ĩna.
Revelation 16:21 in Macuna 21 Ito yija bero ũmacʉ̃jʉ gaye ide bʉra cujiri quedicʉ. Cuarenta kilos rʉ̃cʉrisecõ ñacʉ iti. Iti ĩnare quedi ejarise tõbʉjacõri bʉto ñeñaro Diore bʉsitucã masa.
Revelation 18:12 in Macuna 12 Ĩna ĩsi ãmobojare adocõ jaje tujaro yiroja: oro gaye, plata gaye, gʉ̃ta bʉto waja cʉtirise gaye, perla gaye, saya bʉto waja cʉtirise, saya gosirise, saya sũa ñirise, saya bʉto sũarise cʉni, ito yicõri yucʉ queno sʉti quenarise gaye, marfil wame cʉtirisena ĩna menire gaye, yucʉ queno waja cʉtirise, come bronce wame cʉtirise, comena ĩna menire gaye, itocõ jaje tujaro yiroja ĩna ĩsi ãmobojare.