2 Peter 3:7 in Macuna 7 Adi sita, ito yicõri macãrʉcʉ̃ro cʉni Dios ĩ masirisena riti ña. Ito bajibojarocati itire ruyuriogʉ yiguĩji Dios. Ĩ ya ocana riti adi macãrʉcʉ̃rore ruyuriorocʉ soe jeogʉ yiguĩji Dios. Masare ĩ waja seniri rʉmʉ ito bajiro soe jeogʉ yiguĩji Dios. Ito yicõri ñeñaro yirãre waja senicõri ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.
Other Translations King James Version (KJV) But the heavens and the earth, which are now, by the same word are kept in store, reserved unto fire against the day of judgment and perdition of ungodly men.
American Standard Version (ASV) but the heavens that now are, and the earth, by the same word have been stored up for fire, being reserved against the day of judgment and destruction of ungodly men.
Bible in Basic English (BBE) But the present heaven and the present earth have been kept for destruction by fire, which is waiting for them on the day of the judging and destruction of evil men.
Darby English Bible (DBY) But the present heavens and the earth by his word are laid up in store, kept for fire unto a day of judgment and destruction of ungodly men.
World English Bible (WEB) But the heavens that now are, and the earth, by the same word have been stored up for fire, being reserved against the day of judgment and destruction of ungodly men.
Young's Literal Translation (YLT) and the present heavens and the earth, by the same word are treasured, for fire being kept to a day of judgment and destruction of the impious men.
Cross Reference Matthew 10:15 in Macuna 15 Riti mʉare gotia yʉ. Sodoma ito yicõri Gomorra gãna rẽto bʉsaro ñeñaro tõbʉjarã yirãji ĩna masa ĩna ñeñaro yirise waja Dios ĩ seniri rʉmʉ, yiquĩ Jesús gʉare.
Matthew 11:22 in Macuna 22 Riti mʉare gotia yʉ. Ñeñaro yirisere mʉa jidicãbeja, Dios ĩ waja seniri rʉmʉ Sidón gãna, Tiro gãna rẽto bʉsaro ñeñaro tõbʉjarã yirãji mʉa.
Matthew 11:24 in Macuna 24 Riti mʉare gotia yʉ, Dios ĩ waja seniri rʉmʉ Sodoma gãna rẽto bʉsaro ñeñaro tõbʉjarã yirãji mʉa, yiquĩ Jesús masare.
Matthew 12:36 in Macuna 36 Riti mʉare gotia yʉ. Dios ĩ waja seniri rʉmʉ rocati mani bʉsiado bajiroti manire waja senigʉ̃ yiguĩji.
Matthew 24:35 in Macuna 35 Adi macãrʉcʉ̃ro ñarocõti jediro yiroja. Ito bajibojarocati yʉ ya ocama yʉ yiro bajiroti rẽtaro yiroja.
Matthew 25:41 in Macuna 41 ’Ito yicõri yʉ ya gãcodʉja ñarãre ado bajiro yigʉ yigʉja yʉ: “Yʉre camotadiya mʉa. Dios ĩ beseana meje ña mʉa. Jeame yatibitimejʉ wasa mʉa. Iti jeamere rʉ̃mʉ́re yiari rioñi Dios, ito yicõri ĩ ñarãre yiari cʉni.
Mark 6:11 in Macuna 11 Gaje cʉtori mʉa waja, masa mʉare cʉdibeja, Dios oca ĩna tʉo ãmobeja, itocõti ĩnare jidicãma. Ĩnare jidicãcõri ado bajiro yiba. Mʉa ya gʉbojʉ sita wãrisere ja bateba ĩna ñarijʉre warã. Ito bajiro mʉa yija ticõri: “Bʉjato ya mani ĩnare. Queno yibea mani ĩnare”, yi tʉoĩarã yirãji ĩna, yiyijʉ Jesús ĩ rãca riasotirãre.
Romans 2:5 in Macuna 5 Diore tʉo ãmobea mʉa. Ito bajiri ñeñaro mʉa yirisere tʉoĩa bojori bʉjabiticõri itire jidicãbea mʉa maji. Bʉto bʉsa ñeñarise mʉa yi rẽtocũja, bʉto ñeñarise mʉa tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiro ĩ yija ticõri, “Yiro robo yigʉ ñami Dios”, yi masi jedirã yirãji masa jeyaro.
Philippians 1:28 in Macuna 28 Mʉa wajana Dios oca ti terã ĩna ñaja, güibesa ĩnare. Oca sẽoña. Ito bajiro mʉa yija ticõri, “Jeame ʉ̃jʉrojʉ cõagʉ̃ yiguĩji Dios manire”, yi masirã yirãji ĩna. Gaje gaye cʉni ado bajiro mʉare tʉoĩarã yirãji ĩna. “Ĩnare ejabʉami Dios. Ito bajiri ĩnare masogʉ̃ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩarã yirãji ĩna, mʉa queno yirise ticõri.
2 Thessalonians 1:7 in Macuna 7 Adocãta tʉoĩa bʉjatobitibojarãti itire ito bajiro bajitĩñamenaji mani. Co rʉmʉ mʉa tujacãroca yigʉ yiguĩji Dios. Gʉare cʉni ito bajiroti yigʉ yiguĩji. Ito bajiro yigʉ yiguĩji mani Ʉjʉ ũmacʉ̃jʉ ĩ goaĩori rʉmʉ. Ũmacʉ̃jʉ goaĩocõri jãjarã ángel mesa rãca wadigʉ yiguĩji ĩ. Jea ʉ̃jʉro yorise bajiro bʉto busurise wato wadirã yirãji ĩna.
2 Thessalonians 2:3 in Macuna 3 Jãjarã ĩna mʉare rʉobojaja cʉni tʉorʉ̃nʉbesa. Jesús ĩ tʉdi wadiroto riojʉa, jʉaji gaye rẽtaro yiroja. Ĩ wadiroto riojʉa Diore bʉto ti tecõri cʉdimenaji masa. Ito bajiro ĩna baji ñaroca rẽtoro ñeñaro yigʉ goaĩogʉ̃ yiguĩji. “Jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩre cõagʉ̃ yigʉja yʉ”, Dios ĩ yicãrʉ ñami ĩ.
1 Timothy 6:9 in Macuna 9 Gãjerãma niyeru jairo bʉjarona ñeñarisere ñemecʉti masibeama ĩna. “Ado bajiro ñeñaro yicʉja yʉ”, yi tʉoĩabitibojarãti ñeñaro yisʉoama ĩna. Ito bajiri ñeñaro yisʉocõri rocati quenabiti yi ʉya ãmorãji ĩna. Ñeñaro yi ʉyacõri itire jidicã masimenaji ĩna. Ito bajiri jeame ʉ̃jʉrojʉ warã yirãji.
2 Peter 2:9 in Macuna 9 Iti ocare tʉocõri, “Mani ñeñaro yitoni rʉ̃mʉ́ ĩ ʉsirioro yi codeja, manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Ito yicõri mani ñeñaro yibe yirocʉ, manire ejabʉagʉ yiguĩji ĩ. Ito bajiri ñeñaro yirãreama ãcabojabiticõri, ija ĩ waja seniri rʉmʉ ĩnare waja senigʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani.
2 Peter 3:10 in Macuna 10 Ito bajiro yubojagʉti co rʉmʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji Jesús. “Jane tʉdi ejagʉ yiguĩji ĩ”, mani yi tʉoĩabiti rʉmʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji Jesús. Ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ũmacʉ̃jʉ guijoro oca ruyuro yiroja. Ito yicõri macãrʉcʉ̃rojʉ yobojana jedirã yirãji. Ito yicõri adi sita jeyaro ñabojarise ʉa jedicoaro yiroja. Masa ĩna menigobojare cʉni jeyaro ʉa jedicoaro yiroja. Ñejʉa rʉyabeto yiroja ĩja.
2 Peter 3:12 in Macuna 12 “Co rʉmʉ mani Ʉjʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji”, yi tʉoĩa ñarʉja manire. Ito bajiro tʉoĩacõri, “Coji ĩ ejare ãmoa yʉ”, yi tʉoĩarʉja manire. Ito bajiro tʉoĩacõri quenarise riti yi ñarʉja manire. “Ĩ ejari rʉmʉ macãrʉcʉ̃ro, adi sita ñarise jeyarore ruyuriogʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani.
1 John 4:17 in Macuna 17 Cristo robo bajiroti mani ʉsi cʉtija gãjerãre ti mairã yirãji mani. Manire ĩ ti mairo bajiroti ĩre cʉni ti mairãji mani. Ito bajiri ñeñaro yirise Dios ĩ waja seniri rʉmʉre mani ya ʉsijʉ nʉrʉobetoja manire.
Jude 1:7 in Macuna 7 Ĩna robo ñeñaro yiyijarã Sodoma gãna, Gomorra gãna cʉni. Ĩna bajigore gaye mʉare gotigʉ ya yʉ. Ĩnamasiti ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti ñeñaro yi ʉyayijarã ĩna. Romia rãca ĩna yibojare jidicãcõri, ĩna ʉ̃mʉa comasiti yi ʉyayijarã ĩna. Ĩna ya cʉtori tʉ gãna cʉni ito bajiroti ñeñaro yi ʉyayijarã. Ito bajiro ĩna yija ticõri, ĩnare ruyuriorocʉ jea queoyijʉ Dios. Iti oca tʉocõri, “Jeame ʉ̃jʉrojʉ ʉatĩñarã yirãji ñeñaro yi ʉyari masa”, yi tʉoĩarãji masa jeyaro.
Revelation 17:8 in Macuna 8 Guijogʉ mʉ tirʉ iti rʉmʉjʉ catiquĩ maji. Adocãtama ruyubeami ĩja. Ito bajiro bajibojagʉti Dios ĩre ruyuriosaroto riojʉa sʉsabiti gojena joejea mʉja wadigʉ yiguĩji. Ĩ joejeaja ticõri, ĩre ti ʉcarã yirãji masa. Ĩna ñarã yirãji macãrʉcʉ̃ro Dios ĩ rujeoroto riojʉajʉ papera tuti ucagʉ, “Adocõ ñama catitĩñarã”, ĩ yi ucabitiana. Guijogʉ iti rʉmʉ catigorʉ, mʉcana tʉdi ĩ catija ticõri, ti ʉcarã yirãji masa jeyaro.
Revelation 17:11 in Macuna 11 Ĩna bero rotigʉ ñagʉ̃ yiguĩji guijogʉ sũagʉ̃ iti rʉmʉ ñagorʉ. Ĩ ñagʉ̃ yiguĩji sĩgʉ̃ co dʉjamocõ ñarã godabojagʉti mʉcana tʉdi catirʉ. Ĩ tʉdi catija bero ĩre ruyuriosagʉ yiguĩji Dios ĩja.
Revelation 20:11 in Macuna 11 Ito yija bero ʉjʉ ya cumuro botiri cumuro ticʉ yʉ. Ito yicõri iti cumurojʉ rujigʉre ticʉ yʉ. Yʉ tiro riojo adi sita, macãrʉcʉ̃ro cʉni godacoacʉ. Ito yicõri tʉdi joejeabiticʉ.
Revelation 21:1 in Macuna 1 Ito yija bero macãrʉcʉ̃ro mame, sita mame iti ñaja ticʉ yʉ. Dios ĩ wasoare ñari seyocʉ iti. Macãrʉcʉ̃ro bʉcʉro ñasʉobojacati, sita ñasʉobojacati cʉni godacoacʉ ĩja. Ito yicõri riaca bʉcʉyari manicʉ.