1 Thessalonians 2:2 in Macuna 2 Filipos cʉto gʉa ñaroca ĩna gʉare bʉsiture, gʉa tʉoĩa bʉjatobitiroca gʉare ĩna yire, masirãji mʉa. Mʉa ya cʉto gʉa ejaja ito bajiroti yicã masa gʉare. Ito bajiro gʉare ĩna yibojarocati ĩ oca gʉa goti güibititoni gʉa oca sẽoroca yiñi Dios.
Other Translations King James Version (KJV) But even after that we had suffered before, and were shamefully entreated, as ye know, at Philippi, we were bold in our God to speak unto you the gospel of God with much contention.
American Standard Version (ASV) but having suffered before and been shamefully treated, as ye know, at Philippi, we waxed bold in our God to speak unto you the gospel of God in much conflict.
Bible in Basic English (BBE) But after we had first undergone much pain and been cruelly attacked as you saw, at Philippi, by the help of God we gave you the good news without fear, though everything was against us.
Darby English Bible (DBY) but, having suffered before and been insulted, even as ye know, in Philippi, we were bold in our God to speak unto you the glad tidings of God with much earnest striving.
World English Bible (WEB) but having suffered before and been shamefully treated, as you know, at Philippi, we grew bold in our God to tell you the Gospel of God in much conflict.
Young's Literal Translation (YLT) but having both suffered before, and having been injuriously treated (as ye have known) in Philippi, we were bold in our God to speak unto you the good news of God in much conflict,
Cross Reference Acts 4:13 in Macuna 13 Pedro, Juan rãca ĩna oca sẽoro bʉsija tʉocõri, bʉto tʉoĩa oca jaiyijarã ʉjarã. “Bʉto papera riasotibitiana ñabojarãti queno bʉsiama ĩna. Jesús rãca ñagoanati ñari seyoama ãna. Ito bajiri ĩre bajiroti riasoama”, yi tʉoĩayijarã ʉjarã.
Acts 4:20 in Macuna 20 Jesure gʉa tʉogore, gʉa tigore cʉni, itire bʉsi jidicãdo ma gʉa, yiyijarã Pedro mesa.
Acts 4:31 in Macuna 31 Diore ĩna bʉsi tĩoroca, ĩna minijua ñarijʉ sita ʉeyijʉ. Sita ʉerijʉ tototi, Espíritu Santo quedi sãjayijʉ ĩnare. Espíritu Santore queno cʉdicõri, ñe güire mejeti Dios oca masare gotisʉoyijarã ĩna.
Acts 5:41 in Macuna 41 Godoti wanʉ budiyijarã Pedro mesa ʉjarã tʉ ñabojana. “Jesús oca gotitoni Dios ĩ manire cũja quenasacõa, quenabeto mani tõbʉjabojarocati”, yiyijarã Pedro mesa.
Acts 6:9 in Macuna 9 Ito yija co rʉmʉ Esteban rãca gãmeri tʉoĩa bʉsiyijarã coriarã. Minijuara wijʉ wasotirã ñayijarã ĩna. Moa ĩsiri masa ñagoana ya wi wame cʉtiyijʉ iti wi. Moa ĩsiri masa ñagoana co cʉto gãna meje ñayijarã ĩna. Cirene gãna, Alejandría gãna, ito yicõri Cilicia sita gãna, ito yicõri Asia sita gãna ñayijarã ĩna. Ĩna ruje tʉoĩa bʉsiyijarã Esteban rãca.
Acts 14:3 in Macuna 3 Ito bajiro ĩna yi codebojarocati Iconiojʉ yoari ña ucuyijarã Pablo mesa. Itojʉ ña ucurã bʉto oca sẽocõri, “Masare ti maicõri queno yiñi Cristo”, yire oca goti ucuyijarã ĩna. “Riti ña iti oca. Riojo Jesús oca gotiama ĩna”, masa ĩna yitoni, tiyamani Pablo mesa ĩna ĩoroca yiyijʉ Dios.
Acts 15:1 in Macuna 1 Iti rodoriti Antioquíajʉ ejayijarã Judea sita gãna. Ito ejacõri Jesure tʉorʉ̃nʉrãre judio masa ĩna yisotirere riasoyijarã ĩna: —Jane mejejʉ Moisés ñayorʉ ĩ rotiado bajiro wiro mʉa tabeja, mʉare masobiquĩji Dios, yiyijarã ĩna.
Acts 16:12 in Macuna 12 Itijʉna Filiposjʉ wacʉ gʉa. Romano masa meni rujeocõri ĩna ñari cʉto ñayijʉ iti cʉto. Macedonia sitajʉ ñasari cʉto ñayijʉ iti cʉto. Yoari ñacʉ gʉa jabeto iti cʉtore.
Acts 16:22 in Macuna 22 Ito ĩna yija tʉocõri, Pablo mesare bʉto junisinicã masa cʉni. Ito bajiri ĩnare yutabujuri ruacã roticã iti cʉto ʉjarã. Ito yicõri ĩnare baje roticã.
Acts 16:37 in Macuna 37 Ito bajiro ĩ yija tʉocõri, Pablo ado bajiro gotiyijʉ porecia mesare: —Ñe gʉare seti manibojarocati adi cʉto gãna ʉjarã mesa riojo gʉare bajecã ĩna. Ito yicõri adi wi tubiara wi gʉare cũcã ĩna. Roma gãna gʉa ñabojarocati gʉare tubiacã ĩna. Ito bajiri adocãta masa ĩna masibetoti gʉare bucõa ãmobojama ĩna. Ito bajiro meje bajiro yiroja. Ĩnamasiti gʉare bucõarã wadijaro, yiyijʉ Pablo porecia mesare.
Acts 17:2 in Macuna 2 Pablo ĩ yisotiro bajiro yigʉ ĩna minijuara wijʉ wayijʉ. Ito yicõri ʉdiaji tujacãre ĩnare Dios oca gotiyijʉ ito minijua ñarãre. Diore goti ĩsiri masa ado bajiro yi ucañi ĩna, yi gotiyijʉ Pablo masare:
Acts 17:17 in Macuna 17 Ito bajiri minijuara wijʉ judio masare bʉsiyijʉ Pablo, ito yicõri judio masa robo bajiro tʉoĩarãre cʉni bʉsiyijʉ ĩ. Ito bajiri co rʉmʉ rʉyabeto cʉto gʉdareco wa ucurãre Dios oca gotiyijʉ Pablo.
Acts 19:8 in Macuna 8 Disejʉa ĩ tʉo güirise mañijʉ Pablore. Ito bajiri ʉdiarã ũmacañicõ minijuara wijʉ masare Dios oca goti ñayijʉ ĩ. “Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ miojugʉ yiguĩji Dios”, yi gotiyijʉ ĩ masa Diore ĩna tʉorʉ̃nʉtoni.
Ephesians 6:19 in Macuna 19 Yʉre yiari cʉni Diore senisotiya. Dios oca yʉ gotiroca, Diore bʉsiya mʉa, ĩ oca queno yʉ goti masitoni. “Masa jeyarore maso ãmoguĩji Dios”, yi masibisijarã masa maji. Güibicʉti iti oca masare yʉ gotitoni yʉre yiari Diore bʉsiya mʉa.
Philippians 1:27 in Macuna 27 Cristo oca iti gotiro bajiroti mʉa cʉdija iti ña ñasarise. Mʉa tʉjʉ yʉ waja, yʉ wabeja cʉni yʉ yiro bajiroti mʉa yire ãmoa yʉ. “Cristore tʉorʉ̃nʉcõri sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã ñama ĩna. Ito yicõri, Cristore tʉorʉ̃nʉjaro gãjerã cʉni yirona, ĩ oca riti riasoama ĩna”, masa ĩna mʉare yire, tʉo ãmoa yʉ.
Colossians 2:1 in Macuna 1 Mʉare yiari ruje Diore seni ĩsisotia yʉ. Laodicea cʉto gãna, yʉre tiĩamenare yiari ito bajiroti Diore seni ĩsia yʉ. “Manire yiari ruje Diore seni ĩsisotiami Pablo”, mʉa yi tʉoĩare ãmoa yʉ. Ito bajiri adi papera mʉare cõa yʉ.
1 Thessalonians 1:5 in Macuna 5 Jesucristo oca gʉa mʉare riasosʉoja, rocati goti ajere gaye meje mʉare riasocʉ gʉa. Dios ĩ rotirise rãca mʉare riasocʉ gʉa. “Riti bajia iti oca”, mʉa yi masiroca yiñi Espíritu Santo. Mʉa tʉ gʉa ñacatijʉ, “Ito bajiro ñacã ĩna”, yi masirãji mʉa gʉare. Ito bajiro gʉa ñacatire ticõri, “Mani queno ñatoni mani tʉ ejañi ĩna”, yi masirãji mʉa gʉare.
2 Timothy 1:12 in Macuna 12 Iti oca yʉ riasore waja ado tʉoĩa bʉjatobiti ña yʉ. Yʉ tʉorʉ̃nʉgʉ̃re ĩre queno masia yʉ. Ito bajiri ado tubia ecobojagʉti bojori bʉjabea yʉ. Yʉre tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito yicõri, “Masa ñeñaro yirise waja ĩ seniri rʉmʉ yʉre masogʉ̃ yiguĩji”, yi masia yʉ.
Hebrews 11:36 in Macuna 36 Gãjerãma ĩnare aja tudicõri baje ecoyijarã. Gãjerã ĩna ya ãmori come misina siacõri tubia ecoyijarã.
Hebrews 12:2 in Macuna 2 Jesure bʉto tʉoĩarʉja manire. Manire goda ĩsicõri, ĩti ñami mani tʉorʉ̃nʉroca yigʉ. Ĩ godare gaye bojobiticõri, yucʉtẽojʉ tõbʉjayijʉ Jesús. “Yʉ tõbʉjaja bero bʉto bʉsa wanʉgʉ̃ yigʉja yʉ”, yicõri ñeñaro yirã ĩna godado bajiro godagʉ bojobisijʉ ĩ. Mʉcana tʉdi caticõri Dios ya riojocadʉja rʉ̃cʉbʉorajʉ rujiyijʉ ĩ. Adocãta cʉni itoti rujitĩñaguĩji ĩ.
1 Peter 2:14 in Macuna 14 Ʉjʉ gobierno ya ejabʉari masare cʉni queno cʉdirʉja mani. Ĩna ñama ĩ cũana. Ñeñaro yirãre waja senitoni ĩre ejabʉari masare cũñi ĩ. Ito yicõri queno yirãre, “Queno ya mʉ”, ĩna yitoni ĩre ejabʉari masare cõañi ʉjʉ gobierno. Ito bajiri ĩ cõana ñajare queno cʉdirʉja mani ĩnare.
Jude 1:3 in Macuna 3 Yʉ ñarã Dios ĩ masoana ña mani. Manire ĩ masore gaye oca mʉare riaso remorocʉ mʉare papera cõa ãmoboja yʉ. Ito bajiro ãmobojagʉti gaje oca tʉocõri, gaje gaye oca ucarʉjagʉja yʉ mʉare. Mʉa masibitibojarocati rʉore oca riasori masa ñarãji mʉa wato. “Riojo Dios oca riasoa gʉa”, yi rʉorãji ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉobiticõri ado bajiro rʉore oca gotirãji ĩna: “Manire ti maicõri jeyaro mani ñeñaro yirisere ãcabojañi Dios. Ito bajiri mani ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti yiana mani. Manire waja senibiquĩji Dios”, yi rʉorãji ĩna. “Jesucristore mani cʉdibeja, no yibea. Ĩ sĩgʉ̃ meje ñami mani ʉjʉ”, yi rʉorãji ĩna. Ĩnare tʉoĩa yugʉ ado bajiro yiyijʉ Dios: “Rʉori masare ruyuriocʉja yʉ”, yiyijʉ Dios, jane mejejʉ. Ito bajiri ĩnare tʉobesa, yʉ ñarã mʉa. Jane mejejʉ ĩ ocare cũyijʉ Dios, Jesucristore mʉa tʉorʉ̃nʉtoni. Ito bajiri ĩre tʉorʉ̃nʉcõri, Dios ñarã ña mʉa ĩja. Ĩre tʉorʉ̃nʉ jidicãbiticõri bʉto bʉsa Jesure tʉorʉ̃nʉrʉja mʉare. “Ito bajiro yirʉja manire”, mʉa yi tʉoĩa oca sẽotoni adi mʉare papera cõa yʉ.