Cross Reference John 6:27 in Macuna 27 Bare jedirise gaye bʉjarona meje moaña mʉa. Bare jogarise gaye meje, catitĩñare gaye bʉjarona moaña mʉa. Yʉ ña Masa Rĩjorʉ, bare jogabiti gaye mʉare ĩsirocʉ. “Ito bajiro ĩ yitoni ĩre cũñi Dios”, yʉre mʉa yi masiroca yami Dios, yiquĩ Jesús masare.
John 14:15 in Macuna 15 ’Yʉre mʉa maija yʉ rotirisere cʉdirã yirãji mʉa.
John 14:21 in Macuna 21 Yʉ rotirise masicõri cʉdigʉ ĩocʉ̃ti ñami yʉre maigʉ̃. Yʉre maigʉ̃re maigʉ̃ yiguĩji yʉ Jacʉ cʉni. Yʉ cʉni ĩre maigʉ̃ yigʉja. Ito yicõri yʉre ĩ ti masiroca yigʉ yigʉja yʉ, yiquĩ Jesús gʉare.
John 15:10 in Macuna 10 Yʉ rotirise mʉa cʉdi ñasotija, yʉ mairã ñatĩñarã yirãji mʉa. Ito bajiroti yʉ Jacʉ ĩ rotirise cʉdisotia yʉ cʉni. Ito bajiri yʉre maisotiami Cʉna.
John 21:15 in Macuna 15 Gʉa ba yuji tĩoja bero ado bajiro seniĩaquĩ Jesús Simón Pedrore: —¿Mʉ rãca gãna rẽtoro yʉre maiati Simón, Jonás macʉ mʉ? yiquĩ Jesús Simón Pedrore. Ito ĩ yijare: —Mʉre maia yʉ Ʉjʉ yʉ. “Yʉre maiami”, yi masia mʉ, yiquĩ Pedro Jesure. Ito ĩ yijare: —Oveja rĩare ĩna ecasotiado bajiro yʉre yiari yʉ ñarãre riaso ĩsima mʉ, yiquĩ Jesús ĩre.
Acts 3:19 in Macuna 19 Ito bajiri iti oca tʉocõri ñeñaro mʉa yirisere jidicãña mʉa. Ito yicõri Dios ĩ ʉsi cʉtiro bajiro tʉoĩaña mʉa, ñeñaro mʉa yirise ĩ ãcabojotoni. Ito yija Dios mʉa ya ʉsijʉ ʉsirioya mani mʉare jidicãguĩji.
Acts 10:31 in Macuna 31 Ado bajiro yʉre gotiquĩ ĩ: “Diore mʉ bʉsire tʉoami ĩ. Ito yicõri bojoro bʉjarãre mʉ ejabʉare gaye itire cʉni masiami Dios.
Romans 2:7 in Macuna 7 “Yʉ Macʉre tʉorʉ̃nʉcõri queno yirã ña mʉa. Ito bajiri yʉ rãca catitĩñarã yirãji mʉa”, Dios ĩ yire tʉo ãmorã, quenarise riti yisotirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija ticõri, ĩnare catitĩñare gaye ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios.
Romans 5:3 in Macuna 3 Iti gaye riti meje wanʉ quenarãji mani. Mani ñeñaro tõbʉjabojarijʉ cʉni wanʉcõrãji mani. “Ñeñaro yʉ tõbʉjabojaja cʉni Jesure masicõri bʉto bʉsa tʉoĩa oca sẽogʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩa mani.
Romans 8:24 in Macuna 24 Cristore mani tʉorʉ̃nʉrajʉna sʉoriti, manire masoñi Dios. Mani tʉoĩa yurise rẽtagore meje ña. Rẽtare gaye tʉoĩa yu masimenaji mani. Rẽtabiti gayereama tʉoĩa yurã yirãji mani.
Romans 12:12 in Macuna 12 “Gʉare queno yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yurã ñari, queno wanʉ quenaro ñaña mʉa. Mʉa tõbʉjaja, ñemecʉtiya. Mʉare oca ñaja, ʉsiriobeja. Ito yicõri Diore bʉsi jidicãbeja mʉa. Ĩre mʉa bʉsisotija quena.
Romans 15:4 in Macuna 4 Jane mejejʉ Dios ĩ bʉsigore ucare ñayija. Quenarisejʉa mani yi riasotitoni bajiyija iti. Ito bajiri itire mani riasotija, ñeñaro tõbʉjabojarãti ʉsiriomenati ñemecʉticõrãji mani. Ito yicõri queno wanʉ quenarã yirãji mani. “Dios ĩ goticãdo bajiroti jeyaro rẽtaro yiroja”, yi tʉoĩa yucõri, queno wanʉ quenarã yirãji mani.
Romans 15:13 in Macuna 13 “Dioti ñami manire masorocʉ”, yi tʉoĩa mani. Ĩre senia yʉ, mʉa ĩre tʉorʉ̃nʉcõri queno corocõ mʉa wanʉ quenatoni, ito yicõri queno corocõ mʉa ñatoni. Gaje ĩre senia yʉ. “Espíritu Santona sʉoriti manire masogʉ̃ yiguĩji”, yi mʉa tʉoĩa wanʉtoni Diore senia yʉ.
Romans 16:6 in Macuna 6 Quenajaro mani yago María cʉni. Yoari mʉa rãca moañi iso.
Romans 16:26 in Macuna 26 Ito bajibojarocati adocãta masirãji masa itire, Dios oca gotiri masa itire ĩna ucajare. Masa jeyaro iti oca tʉorʉ̃nʉcõri ĩna cʉditoni, Dios catitĩñagʉ̃, iti oca riasore gaye cõañi.
1 Corinthians 13:4 in Macuna 4 Gãjerãre mani ti maija, ado robojʉa bajirã yirãji mani: Gãjerãre ʉsirioro yimenaji mani. Gãjerãre queno yirã yirãji mani. Gãjerãre ti ʉomena yirãji mani. Gãjerãre rʉ̃cʉbʉorã yirãji mani. “Gãjerã rẽtoro ñasagʉ ña yʉ”, yimenaji mani.
1 Corinthians 13:13 in Macuna 13 Ʉdiaji gaye ña mani yisotiroti: Diore tʉorʉ̃nʉsotirʉja manire. “Dios ĩ yiro bajiroti yigʉ yiguĩji”, yi tʉoĩasotirʉja manire. Ito yicõri gãjerãre ti maisotirʉja manire. Iti ʉdiaji gaye gãjerãre mani ti mairise iti ña ñasarise.
1 Corinthians 15:58 in Macuna 58 Ito bajiri Jesucristore tʉorʉ̃nʉ jidicãbitirʉja yʉ ñarã manire. Ito yicõri ĩre moa ĩsi jidicãbitirʉja manire. “Ĩre mani moa ĩsija queno manire waja yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani. Ito bajiri mani Ʉjʉre mani moa ĩsija rocati meje moarã yirãji mani.
2 Corinthians 2:17 in Macuna 17 Niyeru bʉjarona riti masare Dios oca riasorã jãjarã ñama ĩna. Dios oca ñasarise meje riasoama ĩnaõna. Riojo meje riasoama ĩna. Ĩna ãmoro bajiroti riasobojama. Ĩnare bajiro meje riasoa yʉama. Dios ĩ tiro riojo queno tʉoĩacõri masare riasoa yʉ. Cristo oca yʉ riasotoni Dios ĩ cũrʉ ña yʉ. Ĩ oca queno masare riasoa yʉ. “Queno masare riasoami Pablo”, yi tiguĩji Dios yʉre.
2 Corinthians 5:14 in Macuna 14 “Yʉre maiami Cristo”, yicõri ĩre cʉdi ãmoa mani. Manire bʉto ti maiami Cristo. Ito bajiri mani ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsigʉ̃ godañi ĩ. Mani ñeñaro yirise waja tʉoĩa bʉjatobisĩ Cristo. Ito bajiri mani ãmorise yirãona Cristo ĩ ãmorisejʉare yirʉja manire.
2 Corinthians 8:7 in Macuna 7 Gãjerã rẽtoro masirã ña mʉa. Jesucristore queno tʉorʉ̃nʉrã ña mʉa. Queno masirã ñari Dios oca goti rẽtobu masia mʉa. Gãjerãre bʉto ejabʉa ãmorã ña mʉa. Yʉre bʉto ti mairã ña mʉa. Ito bajiri bojoro bʉjarãre ejabʉarona gãjerã rẽtoro niyeru mʉa miojuja quena. Ito yicõri wanʉ quenaro mʉa miojuja quena.
Galatians 1:4 in Macuna 4 Mani Jacʉ Dios ĩ ãmoro bajiro yigʉ ñari, mani ñeñaro yirise waja, waja yirocʉ manire goda ĩsiñi Jesucristo. Ito bajiri adi rʉmʉri cʉni ñeñaro yirã robo bajiro mani bajibe yirocʉ, manire ejabʉa masiguĩji Jesús.
Galatians 5:6 in Macuna 6 Wiro mani taja, mani tabeja cʉni ñasarise meje ña iti. Itina sʉori meje manire masogʉ̃ yiguĩji Dios. Cristore mani tʉorʉ̃nʉja, ito yicõri gãjerãre mani ti maija, iti ña ñasarise. Ito bajiro mani yija ticõri, manire masogʉ̃ yiguĩji Dios.
Galatians 5:13 in Macuna 13 Yʉ ñarã, mʉare beseñi Dios, ĩ ñarã mʉa ñatoni. Judio masa bʉcʉrã rotire gaye mʉare cʉdi rotibisijʉ Dios. Ĩ rotibitibojarocati, “Yʉ ya rujʉ iti tʉoĩaro bajiro yicʉja yʉ”, yi tʉoĩabitirʉja mʉare. Ado bajirojʉa mʉa yi ñaja quena. Gãjerãre ti maicõri ĩnare ejabʉaya mʉa.
Galatians 6:9 in Macuna 9 Ito bajiri quenarise yi jidicãmenati itire yitĩñarʉja manire. Quenarise mani yi jidicãbeja, Dios ĩ ãmori rʉmʉ ĩ goticato bajiroti manire queno yigʉ yiguĩji ĩ.
1 Thessalonians 2:13 in Macuna 13 Dios oca mʉare gʉa goti rẽtobuja, “Ĩna tʉoĩa rujeoreti gotiama ĩna”, yi tʉoĩabiticʉ mʉa. “Riti Dios ocare riasoama ĩna”, yi tʉoĩacõri itire boca ãmicʉ mʉa. Dios ocare mʉa tʉorʉ̃nʉjare mʉa ñeñaro yirisere mʉa jidicãroca yiñi Dios mʉare. Ĩre mʉa cʉditĩñaroca yami Dios. Ito bajiri iti gaye tʉoĩacõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia gʉa ĩre.
1 Thessalonians 3:6 in Macuna 6 Mʉa tʉ ejarʉ adojʉ tʉdi ejacoami Timoteo mʉcana. Adojʉ ejacõri mʉa gayere oca quenarisere goti tʉdi ejami ĩ. “Cristore queno tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna, ito yicõri gãmeri ti mairã ñama ĩna”, yi goti ejami ĩ. “Mʉare queno tʉoĩa gʉa”, yima ĩna, yi goti ejami gʉare. “Gʉare mʉa ti ãmoro bajiroti mʉare cʉni ti ãmoboja gʉa”, yima ĩna, yi goti ejami ĩ.
2 Thessalonians 1:3 in Macuna 3 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Coji rʉyabeto gʉa mʉare tʉoĩasotija, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia gʉa ĩre. Queno bʉsa Jesucristore tʉorʉ̃nʉ warã ya mʉa, ito yicõri bʉto bʉsa gãmeri ti mai warã ya mʉa. Itire tʉoĩacõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia gʉa ĩre.
2 Thessalonians 1:11 in Macuna 11 Itire tʉoĩarã, mʉare yiari Diore seni ĩsisotia gʉa. Ĩ ñarã mʉa ñatoni mʉare beseñi mani Ʉjʉ Dios. Ito bajiri, Tesalónica cʉto gãna mʉ ãmorise yi masijaro yirona, Diore senisotia gʉa. Gaje mʉare yiari ado bajiro Diore seni ĩsisotia gʉa: “Quenarise ĩna yi ãmorise ĩna yi masitoni mʉ masirisena ĩnare ejabʉaya”, yi seni ĩsisotia gʉa. “Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñari ñajediro moare ĩ cũre gayere ito bajiroti yijaro ĩna”, yirona Diore senia gʉa mʉare yiari.
1 Timothy 2:3 in Macuna 3 Masa jeyarore yiari Diore senirʉja manire. Iti ña quenarise. Ito bajiro mani yija, manire ti wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios, manire masorʉ.
2 Timothy 1:3 in Macuna 3 Yʉ ñicʉsabatia Diore ĩna rʉ̃cʉbʉoado bajiroti rʉ̃cʉbʉoa yʉ cʉni. “Yʉ ñeñaro yirisere coe jeoñi Dios”, yi tʉoĩacõri ĩ tiro riojo queno ĩre moa ĩsia yʉ. Ʉ̃mʉa ñami cʉni mʉre yiari Diore seni ĩsisotia yʉ. Mʉre tʉoĩa bʉjacõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia yʉ ĩre.
Philemon 1:5 in Macuna 5 “Mani Ʉjʉ Jesucristore queno tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami Filemón. Dios ñarãre bʉto tʉo maigʉ̃ ñami ĩ”, yama masa mʉre. Ito bajiro ĩna yija tʉocõri, wanʉa yʉ. Ito bajiri, “Queno ya Dios mʉ”, ya yʉ.
Hebrews 4:11 in Macuna 11 Ito bajiri bʉto bʉsa oca sẽocõri Diore tʉorʉ̃nʉrʉja manire, tujacãdo mani eja masitoni. Mani ñicʉsabatiare bajiro Diore cʉdimena robo bajiro bajimenaji mani.
Hebrews 6:10 in Macuna 10 Riojo yigʉ ñami Dios, ito bajiri mʉa queno yigorere ãcabojabicʉ yiguĩji ĩ. Gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ti maicõri, ĩnare mʉa ejabʉagorisere ãcabojabicʉ yiguĩji ĩ. Ñaro bajiroti gãjerãre ejabʉarãji mʉa maji. Ito bajiro mʉa yirisere ãcabojabicʉ yiguĩji Dios.
Hebrews 6:15 in Macuna 15 “Ĩ yiro robo bajiro yigʉ yiguĩji Dios”, yirocʉ ʉsirioro meje yuyijʉ Abraham ñayorʉ. Ito bajiri Dios ĩ goticãdo bajiroti rẽtayijʉ Abrahamre.
Hebrews 10:36 in Macuna 36 Dios ĩ ãmoro bajiro mʉa yi ãmoja, ʉsiriobeja mʉa. Ito bajiro mʉa yija ticõri, ĩ gotiado bajiroti mʉare ĩ ĩsiroti ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios.
Hebrews 11:7 in Macuna 7 Noé ñayorʉ cʉni Diore tʉorʉ̃nʉyijʉ. “Mʉ tiĩabiti rẽtaro yiroja mʉre”, Dios ĩ yija tʉocõri, Dios ĩ yiro bajiroti cʉdiyijʉ Noé ñayorʉ. Ito bajiri cuma bʉcʉa jajoca meniyijʉ Noé ñayorʉ, ĩ ñarã rãca rujabe yirocʉ. Diore tʉorʉ̃nʉcõri adi macãrʉcʉ̃ro gãna Diore tʉorʉ̃nʉbitianare bajiro meje yiyijʉ ĩ. Ito bajiro Noé ĩ yija ticõri, “Manire waja senigʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩayijarã masa. “Yʉre ĩ tʉorʉ̃nʉjare seti ma Noére”, yi wacʉ ĩre masoyijʉ Dios.
Hebrews 11:17 in Macuna 17 “Yʉre ĩ tʉorʉ̃nʉja ticʉja yʉ”, Dios ĩ yiro bajiroti cʉdiyijʉ Abraham ñayorʉ. Ito bajiri Diore tʉorʉ̃nʉcõri, ĩ macʉ Isaacre Diore soe ĩsirocʉ ãmi wayijʉ. Ĩ macʉ sĩgʉ̃ ñagʉ̃re sĩagʉ̃ti yibojayijʉ Abraham.
Hebrews 11:24 in Macuna 24 Moisés ñayorʉ cʉni Diore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñayijʉ. Egipto gagʉ ʉjʉ maco iso masorʉ ñabojagʉti bʉcʉa wacʉ, “Iso macʉ ñami”, masa ĩna yire ãmobisijʉ ĩ.
Hebrews 13:21 in Macuna 21 Dios mani oca mano queno ñaroca yigʉre, mʉare yiari ĩre bʉsia yʉ. Quenarise riti mʉa yitoni, ĩre senia yʉ. Ito yicõri ĩ ãmoro bajiro mʉa yitoni, ĩre senia yʉ. “Jesucristona sʉoriti mʉa jeyaro queno ya yʉre”, Dios ĩ yi wanʉtoni, ĩre senia yʉ. “Ĩti ñami rẽtoro ñasagʉ”, yi wanʉcõri, Jesucristore rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire.
James 1:3 in Macuna 3 Quenabiti manire ejabojarocati Diore mani tʉorʉ̃nʉjama queno ña masicõri ʉsirio yimenaji mani.
James 2:17 in Macuna 17 “Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ña yʉ”, yibojarãti gãjerãre mani ejabʉabeja, Diore rʉ̃cʉbʉorã meje ña mani. Ito bajiri ĩre rʉ̃cʉbʉobiticõri godacãna robo bajirã ñarãji mani ĩja.
James 5:7 in Macuna 7 Jesús ĩ wadiroto riojʉa queno tʉoĩa yuya yʉ ñarã mʉa. Ado bajiro tʉoĩaña adire: No otegʉti ʉsiriore mejeti ricare yuguĩji. Iti ĩ oteja bero cʉma ide quediro yiroja. Ito yicõri juebʉcʉ ide cʉni quediro yiroja. Iti bero rica quenarise bʉjagʉ yiguĩji ĩocʉ̃.
1 Peter 3:4 in Macuna 4 Dios ĩ tija seyorã mʉa ña ãmoja, ado bajiro mʉa yija quena. Queno ʉsi tĩja quena ñaña mʉa. Mʉa manʉjʉsabatiare queno cʉdiya. Ito yicõri ĩna rãca gãmeri tudibesa mʉa. Mʉa tʉoĩaro bajiro riti yibesa. Mʉa queno yirise gaye jedibetoja. Iti ña ñasarise Dios ĩ tija.
1 John 3:3 in Macuna 3 “Ĩre tigʉ yigʉja yʉ”, mani yi tʉoĩa yuja, ñeñarise yimenaji mani ĩja. Jesús robo bajiroti ñeñarise yimenaji mani cʉni.
1 John 3:18 in Macuna 18 Yʉ rĩa, gãjerãre cʉni ti mairʉja manire. “Gãjerãre ti maia yʉ”, yicõri ĩnare cʉni ejabʉarʉjarãji mani.
1 John 3:21 in Macuna 21 Yʉ mairã, tʉoya mʉa. Mani ya ʉsi iti tʉoĩa ʉsiriobeja, güire ma manire Dios ĩ tiro riojo.
1 John 5:3 in Macuna 3 Diore mani maija ĩ rotirise yiro bajiroti cʉdirã yirãji mani. Dios rotirise josari meje ñaroja.
Revelation 2:2 in Macuna 2 Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Josari mʉa moarisere masia yʉ. Ʉsirioro yimena ña mʉa. Ñeñaro yirãre ti wanʉbea mʉa. ‘Gʉa ña Jesucristo ĩ oca gotitoni ĩ cũana’, yibojarãre, ti masiana ña mʉa. ‘Riti Jesús ĩ cũana meje ñama. Socari masa ñama’, yi ti masirã ña mʉa ĩja.
Revelation 2:19 in Macuna 19 Jeyaro mʉa yirisere masia yʉ. ‘Masare ti mairã ñama ĩna’, yi tʉoĩa yʉ mʉare. ‘Yʉre tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna’, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Gãjerãre yiari mʉa ejabʉarise queno masia yʉ. Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca yama gãjerã. Ito bajiro ĩna yibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉtĩñacõa mʉa. ‘Cajero yʉre ĩna masisʉocato rẽtoro queno ejabʉama’, ya yʉ mʉare.
Revelation 3:10 in Macuna 10 ‘Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca gãjerã yibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉtĩñacõa mʉa’, yʉ rotiado bajiroti queno cʉdia mʉa. Co rʉmʉ ejaro yiroja adi sita gãna ĩna tõbʉjaroti rʉmʉ. Gãjerãre ʉsirioro yimenati yʉre cʉdirã mʉa ñajare, iti rʉmʉ iti ejaroca mʉare codegʉ yigʉja yʉ.