Luke 6 in Kenga

1 Ɓii kalaŋ ɓii sebit ki se, Isa ute jee mɛtin̰ ki deel maakŋ gɔtn gɛm ki. Gɔtn se jee mɛtin̰ ki tɛrɛc do gɛmge ɔɔ ɔɔɗ kaamin̰ maakŋ jiɗe ki ɔɔ taan̰e.

2 Num *Parizigen kandum gɔtn ese taaɗɗen ɔɔ: «Gɛn ɗi jaay naase Ꞌtɛɗki nakŋ kɛn jꞋund te kulu eyo gɛn tɛɗ ɓii sebit ki se?»

3 Isa tɛrlɗen ɔɔ: «Naase Ꞌdooyin̰ki te ey la, nakŋ kɛn *Daud tɛɗ ute jeen̰ge kaaɗ kɛn naaɗe ɓo tɔɔlɗe se?

4 Naan̰ ɛndo maakŋ *kɔrɔr gɛn *Raa ki, ɔɔ tɔs mappan jꞋɛɗin̰ga kɛɗ *sɛrkɛ Raa ki, ɔso ɔɔ ɛɗo jeen̰ge tun mɛtin̰ ki kici. Ey num, kɛn ɔk ɗoobm Ꞌkɔsn se jee tɛɗn sɛrkge Raa ki kalɗe ki sum.»

5 Ɔɔ tɛr Isa ɗeekɗen ɔɔ: «*Goon Deba se lɛ, naan̰ ɓo Mɛl gɛn ɓii sebit.»

6 Kɛn aan ɓii sebit kɛn kuuy se, Isa ɓaa ɛnd maakŋ *ɓee kɛn Yaudge lee tusn maak ki se ɔɔ dooy jeege. Gɔtn ese, naan̰ ɔŋ gaaba kalaŋ ji daamin̰ ooyga kooyo.

7 Jee jeel taaɗn tɔɔkŋ mɛtn Ko Taar Raage ute Parizige se ɔnd kaama Isa ki tak taa naaɗe je an̰ kaaka kɛn n̰Ꞌkɛɗn lapia gaab kɛn se ɓii sebit ki num, bin se naaɗe an̰ kɔkŋ mindin̰a.

8 Aan gɔɔ Isa jeel saapm‑maakɗe ki se, naan̰ ɗeek gaab kɛn jin̰ ooyga kooy se ɔɔ: «Iin̰i Ꞌɗaar naan jeege tu.» Ɔɔ gaabm se iin̰ ɗaara.

9 Gɔtn se Isa taaɗɗen ɔɔ: «Maam mꞋje tɔnd mɛtse: ɓii sebit ki se, jꞋundsenga kulu gɛn tɛɗn bɛɛ lɔɓu gɛn tɛɗn *kusin̰ lɛ? Ɔɔ ɔŋ deba jaay ɗim an don̰ ki num, an̰ kaaj lɔɓu an̰ kɔn̰in̰ naan̰ Ꞌkut lɛ?»

10 Gɔtn se Isa uun kaamin̰ aak dɔɔɗɗe paac ɔɔ ɗeek gaabm kɛn jin̰ ooyga kooy se ɔɔ: «ꞋSɛɛj jii!» Ɔɔ gaabm se sɛɛj jin̰a ɔɔ gɔtn ese sum ɓo jin̰ ɔŋ lapia.

11 Kɛn Parizige ute jee jeel taaɗn tɔɔkŋ mɛtn Ko Taar Raage jaay aak nakŋ se, maakɗe taarɗe don̰ ki pirin̰ ɔɔ taaɗ ute naapa do nak kɛn naaɗe utu Ꞌtɛɗn do Isa ki.

12 Kaaɗ kɛn se sum ɓo, ɓii kalaŋ Isa ɓaa ook do ko ki gɛn keem Raa ɔɔ maakŋ nɔɔr kɛn te magalin̰ se, naan̰ eem Raa.

13 Kɛn gɔtɔ jaay iip se, naan̰ daŋ jee mɛtin̰ ki ɔɔ maakɗe ki se, naan̰ bɛɛr tɔɔɗ jeege sik‑kaar‑dio kɛn naan̰ daŋɗe jee kaan̰ naabin̰ge. Kɛse ɓo ro jee se:

14 Simon se, naan̰ daŋin̰ te ro Piɛr, Andre se gɛnaan̰a, Jak, Jan, Pilip, Bartelemi,

15 Matiye, Tɔma, Jak goon Alpe, Simon debm je kujn̰ naaŋin̰a,

16 Jud goon Jak ɔɔ Judas Iskariɔt, naan̰ ɓo debm utu kutn Isa se.

17 Kɛn Isa jaay bɔɔy do ko ki ute jee mɛtin̰ kɛn sik‑kaar‑di se naan̰ ɔŋ gɔtn tooɗ tal jaay naan̰ ɗaara ɔɔ gɔtn se naan̰ ɔŋ jee dɛn mɛtin̰ ki ute jeege dɔɔlɔ dɛna iin̰o taa naaŋ Jude ki, kɛngen iin̰o maakŋ gɛgɛr kɛn Jeruzalɛm ki, ɔɔ kɛngen kuuy se iin̰o taa naaŋ Tir ute gɛn Sidɔŋ ki kɛn iŋg maakŋ gɛgɛrge tun taa baar ki.

18 Naaɗe ɓaaɗo se gɛn booy taarin̰a ɔɔ gɛn je lapi roɗe, ɔɔ jee ɔk kɔɔn̰ sitangen kɛn lee dabarɗe se kic ɓo ɔŋ lapia.

19 Jee dɛngen tus paac se naŋa naŋa kic ɓo je kutn ro Isa taa debm utga ron̰ num, tɔɔg Isan Ꞌteec ron̰ ki se, ɛɗɗen lapia.

20 Gɔtn se Isa uun kaamin̰a aak jee mɛtin̰ ki ɔɔ taaɗɗen ɔɔ: «Maak‑raapo naase jee daayge tu, taa *maakŋ Gaar Raa se naase ki.

21 Maak‑raapo naase jee ɓo tɔɔlsen ɓɔrse se, taa naase utu aki kɔsn dɛrɛŋ te maraad se! Maak‑raapo naase kɛn ɓɔrse maakŋ kaa‑maan ki, taa naase se utu aki kooy koogo.

22 Maak‑raapo naase kɛn jeege jese eyo, ɔɔɗ undse naatn, naajse ɔɔ tɔlsen taar jig eyo dose ki, taa naase aalki maakse do *Goon Deb ki.

23 «Kɛn nakgen se jaay aanga dose ki num, ɓii kɛn se ɔn̰ki maakse Ꞌraap sakan̰ ɔɔ Ꞌdaamki te maak‑raapo! Taa maakŋ raa ki se, Raa utu asen kɔgŋ bɛɗse dɛn aak eyo. Bin ɓo ɓugɗegen do dɔkin̰ se lee dabaro jee taaɗ taar teeco taar Raa ki se bin kici.

24 «Num gaŋ asen kɔɔn̰ naasen jee nak dɛnge taa ɓɔrse naase ɔŋkiga dose.

25 Asen kɔɔn̰ naasen kɛn ɓɔrse ɗim daaysen ey se, taa naase ɓo utu asen tɔɔlɔ. Asen kɔɔn̰ naasen jee iŋg Ꞌtooyki koogo ɓɔrse, taa naase se maakse utu Ꞌtuju ɔɔ utu aki keeme.

26 Asen kɔɔn̰ naasen kɛn jeege paac taaɗ taargen nijim rose ki sum se, bin ɓo ɓugɗegen do dɔkin̰ se tɛɗo ute jeegen tɛɗ roɗe aan gɔɔ jee taaɗ taar teeco taar Raa ki bin kici.»

27 «Gaŋ maam mꞋtaaɗsen naase kɛn iŋg booyki taarum se, mꞋɔɔ: Ꞌjeki jee taamooysege, Ꞌtɛɗki bɛɛ jeege tun jese eyo.

28 Ɔɔɗki ɓooro do jeege tun naamse ɔɔ eemki Raa taa jeegen kɛn dabarse se.

29 Kɛn nam jaay ɔndiga mɛtn bi ki num, Ꞌtɛrlin̰ kɛn do ji kuuy se kici. Kɛn nam jaay uunga kali magal se, kali baatn maak ki se kic num, ɔn̰te Ꞌkɔɔgin̰.

30 Debm kɛn jaay tɔnd mɛtn ɗim gɔti ki num, ɛɗin̰ ɔɔ nam jaay uunga ɗimi num, ɔn̰te Ꞌɓaa baayin̰a.

31 Bɛɛ kɛn naase Ꞌjeki jeege asen tɛɗse, naase kic num, Ꞌtɛɗki jeege tu bin kici.

32 «Kɛn naase jaay Ꞌjeki jeegen jese sum num, bin se nakŋ jaay jꞋasen tɔɔm ro ki tap ɓo gɔtɔ. Taa jee *kusin̰ge kic lɛ je naapa bin kici!

33 Ɔɔ kɛn naase jaay Ꞌtɛɗki bɛɛ jeege tun Ꞌtɛɗsen bɛɛ naase ki sum num, bin se nakŋ jaay jꞋasen tɔɔm ro ki se tap ɓo gɔtɔ. Taa jee kusin̰ge kic lɛ lee tɛɗ bɛɛ ute naapa kici!

34 Kɛn naase jaay ɛɗki sɛɛ ɓo jeege tun utu asesin̰ tɛrl kɔgŋ gɔtin̰ ki sum num, bin se nakŋ jaay jꞋasen tɔɔm ro ki se tap ɓo gɔtɔ. Taa jee kusin̰ge kic ɓo lee ɛɗ kɛɗ sɛɛ ute naapa, taa naaɗe jeele jꞋaɗesin̰ kɔgŋ gɔtin̰ ki!

35 Num gaŋ naase se, Ꞌjeki jee taamooysege; Ꞌtɛɗki bɛɛ jeege tu ɔɔ kɛn ɛɗkiga sɛɛ jeege tu num, ɔn̰te Ꞌsaapki ɔɔki jꞋasesin̰ kɔgɔ. Bin ɓo Raa utu asen tɛɗn bɛɛn̰ dɛn aak eyo ɔɔ naase se jꞋutu jꞋasen daŋ gaan Raagen Taaro. Taa Raa se naan̰ debm jiga ɔɔ naan̰ tɛɗ bɛɛn̰a do jeege tun kꞋtɛɗɗen bɛɛ kic ɓo naaɗe jeel eyo ɔɔ tɛɗ bɛɛ jee kusin̰ge tu kici.

36 ꞋKɛrcɛlki aan gɔɔ Bubsen maakŋ raa ki, kɛrcɛl se.»

37 «Ɔn̰ten Ꞌkɔjki bɔɔrɔ do jeege tu, ɔɔ naase kic ɓo jꞋasen kɔjn̰ bɔɔrɔ dose ki eyo. Ɔn̰ten Ꞌkɛndki tɛl nam gɛn kutin̰a, bin se naase kic jꞋasen kɔŋ kut eyo. Kɛn naase jaay Ꞌlee ɔkki naagŋ naapa num, Raa kici asen tɔɔl kusin̰se.

38 Ɛɗki naka jeege tu taa jꞋutu jꞋasen kɛɗn naase ki kici: ute gɔrn kɛn naase Ꞌlee Ꞌdɔɔjn̰ki jeege tu se, Raa utu asesin̰ dɔɔjn̰, ɗoocn̰ kɔnd gazagaza ɔɔ asesin̰ dɔɔjn̰ cir cir. Bin ɓo ute nakŋ kɛn naase Ꞌlee Ꞌdɔɔjn̰ki nakge jeege tu se, naase kic jꞋutu jꞋasesin̰ dɔɔjn̰ bin kici.

39 «Tɛr Isa taaɗɗen ute kaal naagŋ taara kuuy daala ɔɔ: debm kaam‑tɔɔkɔ Ꞌkɔŋ tɔɔɗn naapin̰ debm kaam‑tɔɔkɔ la? Naaɗen di paac se Ꞌsi maakŋ gɔɔ ki ey ne?

40 Debm lee mɛtn deb kɛn dooyin̰ se Ꞌkɔŋ cir debm dooyin̰ eyo. Num gaŋ debm mɛtn deb ki jaay mɛlin̰ dooy ɔkin̰ga se, naan̰ utu Ꞌtɛɗn aan gɔɔ mɛlin̰a.

41 «Mu cɔkɔn kɛn kaam gɛnaai ki ɓo naai ɔŋ aakin̰a. Num gɛn ɗi jaay naai ɔŋ aak guɗum kaagŋ kaami ki ey se?

42 Ute naan̰ se ɓo, naai Ꞌkɔŋ ɗeekŋ gɛnaai ki ɔɔ: Gɛnaama, Ꞌɓaaɗo mꞋai kɔɔɗn mu kaami ki. Nakŋ naai Ꞌtɛɗin̰ se, mɛt ki eyo! Ey num naai ɔk mɛt‑guɗum kaagŋ kaami ki se kici! Bɛɛki num, ɔɔɗ mɛt‑guɗum kaagŋ kaami ki se ram, jaay ɓo kaami Ꞌkɔɔɗn kaakŋ jiga bin jaay Ꞌkɔɔɗn mu cɔkɔn kɛn kaam gɛnaai ki se!»

43 «Kaagŋ jiga se koojin̰ aak kus eyo ɔɔ kaagŋ kɔɔn̰ɔ lɛ ɔŋ ooj koojin̰ jig ey kici.

44 Taa kaagge se jꞋaak kꞋjeelɗe ute koojɗege: taa naan̰ se ɓo jꞋkɔŋ tuugŋ koojn̰ mɔŋgɔ do kaag kɛn ute kɔrɔndin̰ eyo ɔɔ kɔŋ tuugŋ koojn̰ k‑ƴooko se do k‑lili ki ey kici.

45 Debm bɛɛ se, bɛɛn̰ se iin̰o maakin̰ ki, ɔɔ debm *kusin̰ se, kusin̰in̰ se kic ɓo iin̰o maakin̰ ki. Taa taar kɛn jikilimge lee taaɗ paac se iin̰o maakɗe ki.»

46 «Naase iŋg Ꞌdaŋum ki: Mɛluma, Mɛluma. Num gɛn ɗi jaay ɓo naase Ꞌbaateki gɛn tɛɗn nakŋ kɛn maam mꞋtaaɗsen mꞋɔɔ aki tɛɗ se?

47 Debm ɓaaɗo gɔtum ki, booy taaruma ɔɔ iŋg do ki se, Ꞌbooyki mꞋasen taaɗn nakŋ kɛn naan̰ tecin̰ tece.

48 Naan̰ se tec aan gɔɔ debm ɓaa kɔɓm ɓeen̰a: naan̰ uɗ gɔɔ jɛrlɛ bini aan do ko ki jaay ɓo ɔndo mɛtn ɓeen̰a. Kɛn naan̰ jaay iin̰in̰ aas sum se, maane eeɗ dɛna ɔɔ oolge kic ɓo ɗooco ɔɔ ɔɔy makɔn̰ɔ ɓaaɗo deeb ɓee se bat naɓo, ɔŋ tɛɗin̰ te ɗim eyo, taa ɓee se kꞋjꞋiin̰in̰ga jiga.

49 Num gaŋ debm booy taaruma ɔɔ iŋg do ki ey se, naan̰ se tec aan gɔɔ debm kɛn uɗ te gɔɔ ey sum ɓo iin̰ ɓeen̰a. Kɛn oolge ɗooco jaay ɔɔyɔ makɔn̰ɔ ɔɔ ɓaaɗo deebin̰ bat se, ɓee se ru naŋ tak.»