Cross Reference Matthew 11:25 in Kenga 25 Kaaɗ kɛn se Isa ɗeek ɔɔ: «Bua, naai ɓo Mɛl maakŋ raa ute gɛn do naaŋa, maam mꞋtɔɔmi taa nakgen se naai ɔyin̰ga kɔyɔ jee jeel‑taarge tu ute jee mɛtɛkge tu, ɔɔ ɓɔrse naai Ꞌtaaɗga mɛtin̰a gaan sɛɛmge tu.
Matthew 24:22 in Kenga 22 Num Raa se ɓii dubar ese se, naan̰ gaaŋin̰ga duuku taa jeegen naan̰ bɛɛr tɔɔɗɗe se. Kɛn ɓiigen se jaay naan̰ gaaŋɗen te duuk ey num, nam Ꞌkɔŋ kaaja tap ɓo gɔtɔ.
Matthew 24:24 in Kenga 24 ꞋBooyki! Jeegen kɛn tɛɗ roɗe ɔɔ naaɗe ɓo al‑Masige ute jeegen tɛɗ roɗe ɔɔ naaɗe jee taaɗ taar teeco taar Raa ki se utu aɗe ɓaao. Naaɗe utu Ꞌtɛɗn nakŋ‑kɔɔɓge ute nakgen deel doa, taa Ꞌkaan̰ jeege dala. Ɔɔ jee kɛn Raa bɛɛr tɔɔɗɗenga tɔɔɗ se kɛn naaɗe ɔŋga ɗoobo num, aɗen kaan̰ dal kici.
Matthew 24:31 in Kenga 31 Pulu Ꞌkeem makɔn̰ɔ maakŋ raa ki ɔɔ Goon Deba aɗe kɔl kɔɗin̰ge taa te Ꞌtusn jee kɛn naan̰ bɛɛr tɔɔɗɗe mɛtn naaŋ kɛn kaam sɔɔ ɔɔ kɛn iŋg mɛtn raa kɛn kaam gay gay kici.»
Matthew 25:34 in Kenga 34 Gɔtn se maam gaarge mꞋɗeekŋ jeege tun do ji daamum ki mꞋɔɔ: ‹ꞋƁaakiro, naasen kɛn Bubum tɛɗsenga tɛɗn bɛɛn̰ se; ɛndki maakŋ gaarin̰ kɛn naan̰ ɗaapsesin̰ga ɗaap do dɔkin̰a, kaaɗ kɛn naan̰ utu aalo kaal do naaŋa se.
Luke 1:74 in Kenga 74 Kɛn naan̰ jaay ɔɔɗjekiga dojege ji jee taamooyjege tu se, naan̰ utu ajeki tɛɗn bɛɛ ɔɔ naajege jꞋan̰ki keem kic ɓo jꞋan̰ki ɓeer eyo,
John 10:16 in Kenga 16 Ɔɔ maam mꞋɔk baatgen kuuy kɛn te naatn kici. Naaɗe se kic ɓo mꞋutu mꞋaɗeno kɔgŋ ɓaao. Naaɗe se kic utu Ꞌbooy jeel minduma. Bin se naaɗe utu tum tɛɗn dɔɔl baatgen kalaŋ ɔɔ debm gaamɗe kic ɓo Ꞌtɛɗn kalaŋ.
John 15:16 in Kenga 16 Naase ɓo Ꞌbɛɛr ɔɔɗumki eyo, anum maam ɓo mꞋbɛɛr mꞋtɔɔɗseno se taa mꞋasen kɔl naaba aki ɓaa tɛɗn nakŋ aak bɛɛ ɔɔ nakgen tiŋg gɛn daayum. Taa bin se nakŋ naase paac Ꞌtɔndkiga mɛta ute ro maam se, Bubum asen Ꞌkɔŋ kɛɗa.
John 17:24 in Kenga 24 Bua, jee se naai ɓo ɛɗumɗeno ɔɔ mꞋje gɔtn maam mꞋiŋg se, naaɗe Ꞌkiŋg ute maam kici. Taa naaɗe kaakŋ nookuma, nookŋ kɛn naai ɛɗumo. Taa naai Ꞌjemoga kaaɗ kɛn naai aalo te do naaŋ ey ɓɔrtɔ.
Acts 13:48 in Kenga 48 Kɛn jee kɛn Yaudge ey jaay booy taar se, naaɗe maakɗe raapo, *nook Raa ɗeek ɔɔ: «Taar Mɛljege Raa se jiga aak eyo.» Gɔtn se, jee kɛn Raa bɛɛr tɔɔɗɗenga tɔɔɗ gɛn kɔŋ kaajn̰ gɛn daayum se, took aal maakɗe do Isa ki.
Acts 18:10 in Kenga 10 Taa maam mꞋutu te naai se nam kɔŋ kɔl jin̰ roi ki eyo. ꞋJeele, maakŋ gɛgɛr kɛn ese se, maam mꞋɔk jeege dɛna.»
Romans 8:28 in Kenga 28 KꞋjeelki, nakŋ paacn̰ kɛn aan do jeege tun je Raa se, Raa tɛɗin̰ paac aan̰ kaama taa aɗen tɛɗn bɛɛ. Do dɔkin̰ tap ɓo, Raa se uunoga kuun doa ɔɔ daŋɗen taa tɛɗn nakŋ kɛn naan̰ maakin̰ jen ro ki.
Romans 8:33 in Kenga 33 Jee kɛn Raa bɛɛr tɔɔɗɗenga tɔɔɗ tɛɗga jee naan̰ge se, naŋa ɓo aɗen kɔkŋ mindɗe? Ɔɔ jee se lɛ, Raa mala ɓo tɛɗɗen tɛɗga aak bɛɛ naanin̰ ki.
Romans 9:23 in Kenga 23 Ute nakgen naan̰ tɛɗ paac se Raa se je jeege paac jeele, naan̰ se debm magala ɔɔ ɔk *nooko ɔɔ naan̰ je naajegen kɛn naan̰ tɛɗjeki bɛɛ se jꞋaki kɛnd maakŋ nookin̰ kɛn naan̰ ɗaapin̰ga ɗaap do dɔkin̰ se.
Romans 11:5 in Kenga 5 Ɓɔrse kic ɓo, maakŋ gaan Israɛlge tu se, ɔɔpga jeege cɔkɔ kɛn Raa bɛɛr tɔɔɗɗenga ute bɛɛn̰a.
1 Corinthians 1:8 in Kenga 8 Raa se naan̰ ɓo debm kɛn asen kɛɗn tɔɔgɔ bini aki kaan do taar tɔɔlin̰ ki. Bin ɓo ɓii kɛn Mɛljege Isa al‑Masi aɗe ɓaa se, jꞋkɔŋ ne ɗim aak kus rose ki eyo.
Galatians 5:6 in Kenga 6 Kɛn debm jaay tɛɗga gɛn Isa al‑Masi se, kɛn ɔj pɔndɔ, ɔj eyo tɛɗ ɗim eyo. Kɛn ɔɔn̰ cir paac se, naaje jꞋaki kaal maakjege do naan̰ ki, ɔɔ naan̰ se ɓo ajeki tɛɗn jꞋaki je naapa.
Galatians 5:13 in Kenga 13 Anum naase gɛnaage, naase se Raa ɓo daŋseno taa aki kɔŋ dose. Num ɔŋkiga dose se ɔn̰te Ꞌtɛɗki nakŋ maakse ɓo jea. Num Ꞌjeki naapa ɔɔ Ꞌnoogki naapa.
Galatians 5:22 in Kenga 22 Num gaŋ Ꞌbooyki, nakŋ kɛn Nirl Salal tɛɗ se: tɛɗ jeege je naapa, iŋg te maak‑raapo, iŋg te lapia, tɛɗɗe jee maakɗe deere, tɛɗɗe jee bɛɛ, jeel tɛɗn bɛɛ jeege tu, tɛɗɗen naaɗe tuj ɔrmɗe eyo,
Ephesians 2:10 in Kenga 10 Ɗeere, naajege se Raa mala ɓo tɛɗjekiga. Naan̰ ɓo debm kɛn ɛɗjekiga kaaja kiji ute Isa al‑Masi, taa nakgen jiga kɛn naan̰ tɔnd ɗaapin̰oga ɗaap do dɔkin̰ se, taa naajege jꞋan̰ki kɔŋ tɛɗa.
Ephesians 3:17 in Kenga 17 Ɔn̰ *al‑Masi se Ꞌkiŋg maakse ki taa naase aalkiga maakse don̰ ki se. Tɛr maam mꞋtɔnd mɛtin̰ kici taa naase aki je Raa ɔɔ aki je naapa. Bin se naase aki Ꞌtɛɗn jee tɔɔgŋ ɗoobm Raa ki aan gɔɔ kaagŋ iirin̰ bɔɔy naaŋ ki ɔɔ ɗaar tɔɔgɔ ɔɔ aan gɔɔ ɓee kɛn jꞋiin̰in̰ ɗaar tɔɔg se.
Ephesians 4:2 in Kenga 2 Maakŋ nakge tun naase aki Ꞌtɛɗn paac se, ɔn̰te magalki rose, ɔn̰ki rose urlu ɔɔ Ꞌtɛɗki jee maakse deere ɔɔ aayki kaamse Ꞌsɛrkki naapa ɔɔ Ꞌjeki naapa.
Ephesians 4:15 in Kenga 15 Num gaŋ Ꞌtaaɗki taar mɛt ki ute naapa ɔɔ ute maak‑jea, taa jꞋutu jꞋaki kaasn aan gɔɔ al‑Masi mala, naan̰ kɛn do jee Raage.
Ephesians 5:2 in Kenga 2 Iŋgki te maak‑jea aan gɔɔ *al‑Masi jejeki, naan̰ kɛn ɔn̰ ron̰ ooy taa naajege ɔɔ ɛɗ ron̰ *sɛrkɛ ɔɔ sɛrkŋ naan̰ se tec aan gɔɔ itir oot nijim kɛn tɔɔl Raa ki.
Ephesians 5:27 in Kenga 27 Naan̰ je egliz aɗe ɓaa naanin̰ ki se, kɛn jꞋaakin̰ga kic ɓo jꞋan̰ tɔɔmɔ, ɗim aak kus tap ɓo ron̰ ki gɔtɔ, aak bɛɛ walak walak ɔɔ ɔk tuju ron̰ ki eyo. Naan̰ je egliz se Ꞌtɛɗn salal ɔɔ ɔk taar ɗim iŋg kus ron̰ ki eyo.
Philippians 2:15 in Kenga 15 Taa bin se ɓo naase aki tɛɗn jee ɔk taar ɗim roɗe ki eyo, jee *salal, ɔɔ aki tɛɗn gaan Raagen ɔk tuju roɗe ki eyo daan jeege tun ɓɔrse baate Raa. Naaɗe se jee tɔɔj eyo ɔɔ tɛɗn nakŋ mɛt ki eyo. Daan naaɗe ki se ɓo, naase aki kiŋg wɔɔr gɔtɔ aan gɔɔ pooɗn kɛn lee ɓaa wɔɔr maakŋ gɔt kɛn ɔɔɗ se.
Colossians 1:22 in Kenga 22 Num ɓɔrse se, ute kooy kɛn Goonin̰ ɔn̰ ron̰ ooy do kaag ki se, Raa ɔkga taasa ute naase taa asen ɓaa naanin̰ ki se jee *salal, ɔk taar ɗim kusin̰ roɗe ki eyo ɔɔ ɔk tuj eyo kici,
Colossians 2:2 in Kenga 2 Maam mꞋje naaɗe se kꞋkaay kaamɗe ɔɔ ute maak‑jeɗe se kꞋdɔɔk taarɗe kalaŋ. Maam mꞋje naaɗe se jeel kɔkŋ maakɗe ki mala mala, bin ɓo naaɗe Ꞌkɔŋ jeel *nakŋ kɛn Raa ɔyin̰o jaay jeege jeel te mɛtin̰ ey se, ɔɔ nakŋ se lɛ, naan̰ ɓo *al‑Masi.
Colossians 3:12 in Kenga 12 Taa naan̰ se ɓo naase se Raa bɛɛr tɔɔɗsenoga tɔɔɗɔ ɔɔ Ꞌtɛɗkiga jee naan̰ge kɛn naan̰ jeɗe. Bin num ɛɛjki do naapge tu, Ꞌtɛɗki bɛɛ ute naapa, ɔɔpki rosege baata, Ꞌtɛɗki jee dalul ɔɔ Ꞌtɛɗki jee maakɗe deere.
1 Thessalonians 3:12 in Kenga 12 Maakje kɛn naase ɔkki do naapge tu ɔɔ do jeege tu paac se, ɔn̰ Mɛljege asesin̰ ziiɗn ɓaa ute naanin̰a, tecn̰ aan gɔɔ kɛn naaje kꞋjese naase se kici.
1 Thessalonians 4:7 in Kenga 7 Taa Raa daŋjekiro se taa jꞋaki kiŋg ɓo gɛn tɛɗn nakgen jig ey kɛn maakjege je se eyo, num gaŋ taa jꞋaki tɛɗn jee *salal.
2 Thessalonians 2:13 in Kenga 13 Gɛnaamge, naasen kɛn Mɛljege jese, daayum naaje kꞋtɔɔm Raa taa naase. Taa kaaɗ kɛn Raa utu aal kaal duni se ɓo naan̰ bɛɛr tɔɔɗsenoga tɔɔɗɔ taa asen kaaja ute tɔɔgŋ *Nirl Salal. Naan̰ tɛɗsen naase Ꞌtɛɗkiga jee naan̰ge ɔɔ aajse se taa naase Ꞌtookkiga took do taar kɛn mɛt ki.
2 Timothy 1:9 in Kenga 9 Raa se naan̰ ɓo debm aajjekiro jaay daŋjekiro taa jꞋaki tɛɗn jee naan̰ge. Num naan̰ tɛɗin̰ naan̰ se taa naajege ɓo kꞋtɛɗkiroga tɛɗ nakŋ jig eyo, num taa bɛɛn̰ kɛn naan̰ mala maakin̰ jen ro ki. Ɔɔ bɛɛ ese se, naan̰ tɛɗin̰ ute ɗoobm Isa al‑Masi kaaɗ kɛn naan̰ taaɗ te taa kaal do naaŋ ey ɓɔrtɔ,
2 Timothy 2:10 in Kenga 10 Taa naan̰ se ɓo, maam mꞋsɛrk nakge paac taa jee kɛn Raa bɛɛr tɔɔɗɗenga tɔɔɗ do dɔkin̰ se, taa naaɗe kic Ꞌkɔŋ kaaja ute ɗoobm Isa al‑Masi ɔɔ Ꞌkɔŋ *nookŋ gɛn daayum.
2 Timothy 2:19 in Kenga 19 Num gaŋ mɛtn taar kɛn Raa uuno mɛtin̰ se, utu iŋg gɔtin̰ ki tak; naan̰ se tec aan gɔɔ kuun mɛtn ɓee kɛn kꞋraaŋin̰ ro ki jꞋɔɔ: «Mɛljege Raa se, jeel jeen̰ge» ɔɔ «Debm jaay taaɗga ɔɔ naan̰ gɛn Mɛljege se, n̰Ꞌɔɔɗ don̰ ro kusin̰ ki.»
Titus 1:1 in Kenga 1 Kɛse maam Pɔl ɓo mꞋraaŋi maktubm se, maam kɛn ɓul *Raa ɔɔ *mꞋdebm kaan̰ naabm Isa al‑Masi taa jeegen kɛn Raa bɛɛr tɔɔɗɗenga tɔɔɗo mꞋaɗen tɛɗn naaɗe kaal maakɗe paac do Isa al‑Masi ki jeel‑taar Raa mɛt ki, kɛn taaɗ ɔɔ naaɗe ɔk taar Raa se ɔɔn̰ɔ.
Titus 2:11 in Kenga 11 Taa Raa se taaɗga bɛɛn̰a, bɛɛn̰ se ɓo kɛn aaj jeege paac.
James 2:5 in Kenga 5 ꞋBooyki gɛnaa maakjemge: *Raa se daŋ bɛɛr tɔɔɗo jee daayge taa naaɗe kaal maakɗe paac do Isa al‑Masi ki ɔɔ naaɗe kɔsn gaara tɛlɛ aan gɔɔ kɛn naan̰ taaɗga taaɗ jeege tun kɛn jen̰ se.
1 Peter 1:2 in Kenga 2 Naase se Raa Bubu bɛɛr tɔɔɗsenoga tɔɔɗo do dɔkin̰a, kaaɗ kɛn naan̰ uuno doa aan gɔɔ kɛn naan̰ maakin̰ jen ro ki. Ɔɔ ute *Nirl Salal se, naan̰ tɛɗsenga Ꞌtɛɗkiga jee naan̰ge gɛn tookŋ taar Isa *al‑Masi taa naan̰ asen tugŋ ɗaapm ute moosin̰a. Ɔn̰ Raa asen tɛɗn bɛɛn̰a ɔɔ asen kɛɗn lapin̰ se te maraadin̰a.
1 Peter 1:20 in Kenga 20 Naan̰ se Raa ɓo bɛɛr ɔɔɗin̰o taa kaajn̰ jeege, kaaɗ kɛn naan̰ utu aalo te duni ey ɓɔrtɔ. Ɔɔ naan̰ ɓaaɗo maakŋ ɓiige tun kaam mɔɔtn taa naase.
1 Peter 2:9 in Kenga 9 Anum naase se, mɛtjil jee kɛn Raa bɛɛr tɔɔɗsenga tɔɔɗo, naase se jee tɛɗn sɛrkŋ gɛn gaarin̰ge, naase se jee naan̰ge ɔɔ naan̰ ɓo debm kɛn dugsenga dose. Naan̰ daŋ ɔɔɗseno maakŋ gɔt kɛn ɔɔɗɔ ɔɔ ɓaanseno maakŋ gɔtin̰ kɛn wɔɔr jiga se, taa naase aki wɔɔkŋ Taar Raa se jeege tu, do nakge tun magal magal kɛn naan̰ tɛɗin̰ se.
2 Peter 1:5 in Kenga 5 Taa naan̰ se aayki kaamse Ꞌziiɗki do kaal maakse ki se, kiŋg kɛn aak bɛɛ naan jeege tu, ɔɔ do kiŋg kɛn aak bɛɛ naan jeege tu se, Ꞌziiɗin̰ki jeel Raa,
2 Peter 3:14 in Kenga 14 Taa naan̰ se ɓo naase mɛɗn kɔɔn̰ maakumge, aan gɔɔ naase utu iŋg aakki kaak kaam Mɛljege utu aɗe ɓaa se, aayki kaamse Ꞌtɛɗki jee salal ɔɔ nakŋ aak kus se jꞋɔn̰te kɔŋ rose ki ɔɔ naan̰ asen kɔŋ se, naase utu iŋgki kiŋg ute lapia.
1 John 4:16 in Kenga 16 Naaje kꞋjeelki Raa se jejeki, ɔɔ naajege jꞋaalkiga maakjege do Raa kɛn jejeki se, taa Raa se naan̰ Debm maak‑jea ɔɔ debm jaay je jeege daayum se, naan̰ iŋg dɔɔk ute Raa ɔɔ Raa kic iŋg dɔɔk ute naan̰a.
Revelation 13:8 in Kenga 8 Jee do naaŋ ki paac utu Ꞌkɛrgŋ naanin̰ ki, num jee Ꞌkɛrg ey se, jee kɛn roɗe kꞋraaŋɗenoga raaŋ maakŋ Kitapm Kaajn̰ gɛn *Goon Baatn Raa ki do dɔkin̰ kɛn Raa utu aalo kaal dunia. Ɔɔ Goon Baat se ɓo kɛn ɔn̰ ron̰ kꞋtɔɔlin̰o *sɛrkɛ se.
Revelation 17:8 in Kenga 8 Daa‑gaabm kɛn naai aakin̰o tiŋgo se, ɓɔrse naan̰ gɔtɔ ɔɔ tɛɗga num naan̰ utu aɗe teecn̰ maakŋ gɔɔ kɛn jɛrl zuzu se, ɔɔ ɓaa gɔtn kut ki. Num jee do naaŋ kɛn roɗe gɔtɔ maakŋ Kitapm Kaaj kɛn Raa raaŋin̰o do dɔkin̰ kɛn naan̰ utu aalo kaal dunia se, kɛn naaɗe jaay kaakŋ daa‑gaabm ese se, aɗen kɔkŋ taaɗ eyo, taa naan̰ ɓo kɛn tiŋgo, ɓɔrse naan̰ gɔtɔ ɔɔ tɛɗga num utu aɗe teecn̰ daala.