Matthew 5 in Kaqchikel

1 Tok ri Jesús xutz'et chi ri vinak eq'uiy, xjote-e juba' chuvech ri juyu', xtz'uye' c'a ka, y ri yetzekle'en richin xquimol-apu-qui' chirij.

2 Rija' xch'o c'a chique richin yerutijoj, y xu'ij:

3 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri niquina' chi nic'atzin ruchuk'a' ri Dios pa cánima, roma eruvinak ri aj-chicaj gobierno.

4 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ntok' cánima, roma rije' xtibochi'ix ri cánima.

5 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri (ch'uch'uj, me'l oc) cánima, roma xtoc quichin ri roch'ulef.

6 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri nivayijan cánima chirij ri chojmilaj c'aslen, roma rije' xtinojses cánima riq'uin ri niquirayij.

7 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yepokonan, roma ja jun rije' xtipokonex quivech.

8 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ch'ajch'oj cánima, roma rije' xtequitz'eta' ruvech rija'.

9 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yekasan ruvi' oyoval, roma rije' xti'ix chique chi eralc'ua'l ri Dios.

10 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ni'an pokon chique roma quic'uan jun chojmilaj c'aslen, roma can erichin vi ri aj-chicaj gobierno.

11 Y rix utzulaj tzij nu'on ri Dios chive tok voma yin yixyo'ox chi q'uix, ni'an pokon chive, y ni'ix ronojel itzel tak tzij chivij, y xa tz'ucun tak tzij.

12 Quixquicot y titze'en ivech, roma chila' chicaj c'o jun nimalaj rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive. Quiri' nin-ij chive, roma ri profetas ojer can, quiri' mismo ri pokon x-an-e chique.

13 Ri ic'aslen rix nic'atzin chi ratz'amil quic'aslen ri vinak choch'ulef. Si ri atz'an re' niq'uis-e ri ratz'amil, ¿achique chic xtiyo'ox riq'uin richin nitzolij-pe ri ratz'amil? Man jun chic nic'atzin-vi; xa nitorix-e, y ri vinak xa yek'ax pa ruvi'.

14 Ri ic'aslen rix nic'atzin richin sakil pa quic'aslen ri vinak choch'ulef. Jun tinamit c'o pa ruvi' juyu', manak che'el man ta k'alaj. Quiri' mismo ri ic'aslen rix.

15 Tok nitzij jun candil, man chuxe' ta cajón niyo'ox-vi, xa niyo'ox pa (ruc'ojle'el, ru-lugar) richin nu'on sakil pa quivi' conojel ri ec'o pa jay.

16 Quiri' ta c'a nik'alajin ri ic'aslen rix chiquivech ri vinak; can ta achel jun sakil, richin nik'alajin chiquivech ri utz ye'ibanala', y riq'uin ri' rije' xtiquiya' ruk'ij ri Itata' ri c'o chicaj.

17 Man ti'ij rix chi yin xipe richin man jun rakale'n nunbana' che ri nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nis-ta che ri tz'iban can coma ri profetas ojer. Yin man richin ta ri' xipe; yin xipe richin nik'alajin riq'uin ri nuc'aslen ronojel ri nu'ij chupan ri ley.

18 Yin kitzij nin-ij chive chi na'ey chi niq'uis ri caj y ri roch'ulef, man jun ch'uti rutza'n letra che ri tz'iban can chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri man ta xtibanataj. Can nibanataj na vi ronojel.

19 Roma c'a ri', xa achique na vinak ri man jun rakale'n nu'on che jun chique ri mandamientos re', masque ja ri mandamiento ri más manak oc rakale'n nik'alajin, y nuc'ut chiquivech ch'aka' chic chi ri mandamiento manak rakale'n; ri quiri' nibano, man jun ruk'ij xtic'uje' chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno. Jac'a ri nibano ronojel ri nu'ij chupan ri mandamientos re', y quiri' mismo nuc'ut chiquivech ch'aka' chic, rija' can xtic'uje' ruk'ij chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno.

20 Ri yixtajin rix pan ic'aslen, nic'atzin chi más choj que chuvech ri yetajin ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' fariseos. Roma si man quiri' ta xti'en, man xquixoc ta chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno.

21 Rix ivac'axan chi ri kavinak ojer can, quire' xbix chique: Man cacamisan. Y xa achique na ri nicamisan, can xtiyo'ox na vi castigo pa ruvi'.

22 Jac'a yin nin-ij, chi xa achique na ri nipe royoval che chic jun, utz chi nik'at castigo pa ruvi'. Y ri ni'in nacanic che chic jun, utz chi nuc'uax chiquivech ri achi'a' junan niqui'en gobernar richin ni'an castigar. Y jac'a ri ni'in manak ano'oj che jun, ruyon nunim-ri' chupan ri k'ak' ri jani na nic'at.

23 Romari', si ratc'o chic apu chuvech ri altar richin c'o naya' chuvech ri Dios, y jari' nuka pan avi' chi c'o jun c'o ruyacon pa ránima chavij,

24 taya' can chiri' chuvech ri altar ri achique naya' chuvech ri Dios, cabin, y tachojmirisaj ri achique ocunak chi'icojol riq'uin ri jun. C'ajari' catzolij y taya' che ri Dios ri najo' naya' che.

25 Tatija' ak'ij tachojmirisaj-avi' riq'uin ri sujunel chavij, utz ri c'a ja rix benak pa bey richin yixec'ojox chuvech juez. Roma si man quiri' ta xta'an, ri sujunel chavij xcarujach pa ruk'a' ri nic'ojon ivichin, y riq'uin juba' ri nic'ojon ivichin xcarujach-e pa ruk'a' ri chajiy cárcel, y xcatetz'apis can.

26 Kitzij nin-ij chave chi rat man xcatel ta pe ri pa cárcel, c'a ja tok atojon chic can ri ruq'uisbel centavo che ri ajani xk'at chavij.

27 Rix ivac'axan chi quire' bin can ojer: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi.

28 Jac'a yin nin-ij: Si jun achi nutz'et-apu jun ixok richin nurayij ruvech, ri quiri' nibano, xa xu'on yan mac pa ránima riq'uin ri ixok.

29 Roma c'a ri', si ri runak'-avech derecha nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tavelesaj-e y tatorij-e. Roma, más utz chave chi jun chique rutz'akat ri a-cuerpo nasetz can, y mani chi ronojel ri a-cuerpo nic'ak pa k'ak'.

30 Y si ja ri ak'a' derecha nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tachoyo-e y tatorij-e. Roma más utz chave chi jun chique rutz'akat ri a-cuerpo nasetz can, y mani chi ronojel ri a-cuerpo nic'ak pa k'ak'.

31 Jun chic ri xbix ojer can, ja chi ri achi ri nrojo' nuya' can ri rixayil, tujacha' jun vuj che ri achok chupan nu'ij-vi chi nuya' can.

32 Jac'a yin nin-ij chive: Ri achi ri nuya' can ri rixayil, y si ri ixok xa manak mac rubanon riq'uin chic jun achi; ja mismo ri rachijil nibano chi nika pa mac ri ixok tok ni'e chic riq'uin jun achi. Ja jun ri achi ri nic'amo ri ixok yo'on can, nika pa mac.

33 Jun chic ri ivac'axan, ja chi xbix chique ri kavinak ojer can chi man tiquitzolij-qui' chiquij riq'uin ri qui'in chi niqui'en, xa ronojel ri can chuvech Dios qui'in-vi chi niqui'en, tiquibana' c'a.

34 Jac'a yin nin-ij chive: Man jun bey ti'en jurar. Man tic'uxlaj ri caj richin ni'en jurar, roma ja chiri' c'o-vi rutz'uyubal ri Dios.

35 Man tic'uxlaj ri roch'ulef, roma chiri' nuya-vi rakan ri Dios. Man tic'uxlaj ri tinamit Jerusalem richin ni'en jurar, roma ri tinamit ri' richin ri Nimalaj Rey.

36 Man tic'uxlaj ri (ijolon, ivi') richin ni'en jurar, roma rix man yixtiquer ta nijal ru-color ri rusumal tak ivi'. Man yixtiquer ta ni'en xak che ri sak, nis-ta sak che ri xak.

37 Romari' xa achique na ri ni'ij, si ja', ja' quixcha'. Si manak, manak quixcha'. Roma si xa niya' ruvi' ri itzij richin yixnimex, xa riq'uin ri itzel petenak-vi.

38 Rix ivac'axan ri bin can ojer, chi xa achique na ri niq'uiso ruk'ij runak'-ruvech jun chic vinak, quiri' mismo ti'an che ri xbano. Y ri nik'ajo-e jun eyaj, can quiri' mismo ti'an che ri xbano.

39 Jac'a yin nin-ij chive: Man jun bey ti'en ruq'uexel che ri nibano man utz ta chive. Xa achique na ri nuya' jutz'aj k'a' chi'ak'o'tz derecha, taya' chic apu ri jun ak'o'tz chuvech.

40 Si c'o jun nrojo' yarusujuj richin nrojo' numaj-e jun atziak ri manak más rajil, man tapokonaj naya-e jun ri más c'o rajil che.

41 Xa achique na ri ni'in chave chi tac'uaj jun eka'n c'a pa jun kilómetro, rat tac'uaj chi ca'i' kilómetro.

42 Ri c'o nic'utun chave, man taq'ueq'uej chi c'o naya-e che, y ri c'o nrojo' nukaj-e chave, man taq'ueq'uej naya-e che.

43 Rix ivac'axan ri bin can ojer, chi que'ajo' conojel, jac'a ri itzel yarutz'et, itzel tatz'eta'.

44 Jac'a yin nin-ij chive: Que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y riq'uin utzulaj tak tzij titzolij ruvech quitzij ri yeyok'on ivichin. Tibana' utz quiq'uin ri man utz ta quino'oj iviq'uin, y tibana' orar pa quivi' ri yebano pokon chive y yixquiyok'.

45 Richin quiri' nik'alajin chi rix ralc'ua'l ri Itata' ri c'o chicaj. Roma rija' nu'on chi ntel-pe ri k'ij pa quivi' ri utz quino'oj y pa quivi' ri man utz ta, y nu'on chi nika ri job pa quivi' ri choj quic'aslen y pa quivi' ri man choj ta.

46 Roma si xaxe ri yixcajo' rix ri ye'ijo', ¿achique rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive? Man jun. Roma hasta ri vinak ec'uluy impuestos, quiri' mismo niqui'en.

47 Y si xaxe quiq'uin ri iveteman quivech nibanala-vi saludar ivi', xa junan yixtajin quiq'uin ri man quiniman ta ri Dios, ri quiyon chiquivech niquibanala-ka saludar qui'.

48 Rix c'a, tz'akat tibana' che ri ic'aslen, achel ri Itata' chicaj tz'akat riq'uin ronojel.