Matthew 24 in Kaqchikel

1 Tok ri Jesús xel-pe pa racho ri Dios y ja ni'e chiri', ri ru-discípulos xejel-apu riq'uin richin niquic'ut chuvech ri jalajoj jay richin ri racho ri Dios.

2 Jac'a rija' xu'ij chique: Ronojel ri nitz'et rix vave', yin kitzij nin-ij chive chi c'o na jun k'ij tok man jun chic abaj xtic'uje' can pa ruvi' jun chic abaj ri man ta xquevulutaj-pe, xcha' chique.

3 Tok ri Jesús tz'uyul chorak'aric che ri juyu' Olivos, ri ru-discípulos xejel-apu quiyon riq'uin y xquic'utuj che: Ta'ij chike, ¿achique tiempo xquebanataj ri xa'ij-ka chirij racho ri Dios? Y, ¿achique retal xtik'alajin richin nina'ex chi rat yape chic jun bey y chi nuka yan ri ruq'uisbel k'ij richin ri tiempo ri rojc'o-vi? Quiri' ri xquic'utuj che.

4 Y ri Jesús xu'ij chique: Rix tibana' cuenta ivi' richin man jun tisatzo ino'oj.

5 Roma c'o q'uiy xquepe ri xtiquik'ebaj-qui' chirij ri nubi' yin, y xtiqui'ij: Ja yin ri Jun ri yin takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, xquecha'. Y eq'uiy ri xtisatz quino'oj pa quik'a'.

6 Xtivac'axaj chi yetajin guerras pa ruvi' ri roch'ulef, y xtivac'axaj rutzijol chi nitiquer-pe más guerra. Pero man tisatz ivánima, roma nic'atzin chi can yebanataj na vi ronojel re'. Pero man ja yan ta ri' ri k'ij tok nitz'akat ronojel ri runojin ri Dios chi nibanataj choch'ulef.

7 Roma ec'o tinamit xquecataj chiquij ch'aka' chic tinamit. Ec'o reyes xquequitak soldados chiquij ch'aka' chic reyes. Xquepe yabil, vayijal y cobrakan xa achique na lugar pa ruvi' ri roch'ulef.

8 Ronojel re' xaxe yan jun tz'ucubel richin ri k'axomal choch'ulef.

9 Chupan tak ri k'ij ri', rix xquixjach pa quik'a' vinak richin nik'asaj k'axomal, y xquixcamises. Itzel xquixtz'et coma conojel vinak roma iniman ri nubi' yin.

10 Ri tiempo ri' eq'uiy xquetzak, y chiquivech ka rije' mismo xquequijach-qui' pa quik'a' vinak, y xa itzel xtiquitz'etela-ka-qui' chiquivech.

11 Xquek'alajin-pe eq'uiy ri xtiquik'ebaj-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, y eq'uiy ri xtisatz quino'oj pa quik'a'.

12 Y roma xtiq'uiyer ri itzel tak no'oj pa ruvi' ri roch'ulef, eq'uiy chique ri tzekle'ey vichin xtich'ich'ur-ka ri cánima chi ye'ojo'on.

13 Jac'a ri cof xtic'uje' chirakan ri Dios c'a pa ruq'uisbel, can xticolotaj-vi.

14 Y pa ruvi' ronojel ri roch'ulef xtitzijos-vi re utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil ye'oc ri vinak pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, richin chi conojel ye'ac'axan. Y c'ajari' xtuka ri ruq'uisbel k'ij richin ri tiempo ri rojc'o-vi.

15 Roma c'a ri', tok xtitz'et chi chupan ri lok'olaj lugar ja najin ri ru'in can ri profeta Daniel tok xu'ij chi xtibanataj camic tak ch'o'oj ri jani na itzel chuvech ri Dios, ri nibano leer re', (tik'ax, tino') c'a chuvech,

16 jac'ari' tok ri ec'o pa Judea que'enimaj-e pa tak juyu'.

17 Ri c'o-e pa terraza che ri racho, man chic tika-pe richin c'o neruc'ama-pe ri pa jay.

18 Ri nisamaj pa juyu', man chic titzolij-pe chiracho chuc'amic jun rutziak.

19 Pero tok'ex quivech ri ixoki' ri quiri' quibanon, y ri ixoki' ri c'a yetz'uman na ac'ola' chiquik'a' chupan tak ri k'ij ri'.

20 Jac'a rix tic'utuj che ri Dios chi tok xtic'atzin chi yixenimaj-e, man chupan ta ru-tiempo tef, ni man chupan ta jun sábado ri k'ij richin uxlanen.

21 Roma chupan tak ri k'ij ri' xtipe nimalaj k'axomal pa ruvi' ri roch'ulef ri man jun bey quiri' banatajnak xe tok banon can roma ri Dios c'a vacami, y nis-ta xtibanataj chic jun k'axomal quiri'.

22 Si man ta ni'an co'ol che ri tiempo richin ri k'axomal ri', man jun nic'ase' can. Pero coma ri echa'on roma ri Dios, xti'an co'ol che ri tiempo ri'.

23 Chupan tak ri k'ij ri', xa achique na jun ri quire' xtu'ij chive: Titz'eta', jare' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, o si xtu'ij chive: Titz'eta', ja c'o chila', xticha', rix man tinimaj ri nu'ij.

24 Roma ec'o vinak xquecataj-pe ri xtiquik'ebaj-qui' chi ja rije' ri etakon-pe chucolic rutinamit ri Dios, y ec'o xtiquik'ebaj-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, y xtiquibanala' nimalaj tak retal y xquequibanala' ri man jun bey etz'eton. Y riq'uin ri quiri' niqui'en, xtiquisetz quino'oj ri vinak, y xa ta yetiquer, hasta ri echa'on chic roma ri Dios yequisetz.

25 Titz'eta' c'a ivi', yin ja xinya' can rutzijol chive.

26 Roma c'a ri', si c'o xque'in chive: Jo' pa chakijlaj tz'iran ulef, roma quila' c'o-vi ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios, xquixuche'ex, man quixbe. Y si xti'ix chive: Jo', katz'eta', roma ja ruyonin-ri' chila' pa jun cuarto, xquixuche'ex, rix man tinimaj.

27 Roma can achel ri coyopa' nik'alajin ri achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij y nek'alajin hasta achique lugar nika-vi-ka ri k'ij, quiri' yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol tok xquipe chic jun bey, xa chiquivech conojel xquik'alajin-vi.

28 Y xtibanataj achel nibanataj quiq'uin ri c'uch. Roma xa achique na lugar c'o-vi jun cuerpo caminak, chiri' yeka-vi ri chicop ri'.

29 Tok c'a ja oc yek'ax-ka ri k'axomal richin tak ri k'ij ri', ri k'ij xtik'uk'umer ruvech, ri ic' man xtitzu'un ta chic, ri ch'umila' xquetzak-e chuvech ri rocaj, y ronojel ri nimalaj tak uchuk'a' ri erichin chicaj xquesilon.

30 Jac'ari' tok chila' chicaj xtitz'etetaj vetal yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol. Conojel quivech vinak choch'ulef xtitiquer-pe ruk'axon cánima tok xquinquitz'et yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, chi riq'uin uchuk'a' y nimalaj nuk'ij yin petenak pa ruvi' sutz' ri chicaj.

31 Xquentak ri nu-ángeles riq'uin nimalaj rukul trompeta chiquimolic ri enucha'on chic. Chi naj chi nakaj chuvech ri rocaj xquebe-vi; c'a juc'an chic ruchi', hasta ri jun chic ruchi'.

32 Tivelesaj ejemplo chirij ri che' higo. Tok ja yejotayin-pe ri ruk'a' y ye'el-pe c'ac'ac' tak ruxak, rix iveteman chi nuka yan ru-tiempo ri job.

33 Quiri' mismo, tok xtitz'et chi yebanataj chic ronojel ri xin-ij yan ka chive, tivetemaj chi nakaj chic yinc'o-vi-pe, achel xa chuchi' chic jay.

34 Kitzij nin-ij chive chi ronojel re' xtibanataj tok ri vinak richin ri vacami c'a man jani queq'uis-e choch'ulef.

35 Ri roch'ulef y ri caj can xqueq'uis na vi, pero ri nuch'abel man xtiq'uis ta, xa can xquebanataj-vi ri nu'ij.

36 Jac'a ri k'ij y ri hora chi yin xquipe, man jun etemayon, nis-ta ri ángeles ri erichin chicaj; xaxe ri Nata' ri reteman.

37 Roma achel ri yetajin ri vinak pa ru-tiempo ri Noé, quiri' mismo tok xquipe chic yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol.

38 Roma chupan ri tiempo na'ey chi xu'on ri camic job, ri vinak ja pa ruvi' ri va'in, ri kumuj ya', ri yec'ule' y ri yequiyala' quimi'al pa c'ulubic benak-vi ri cánima, y c'a quiri' na yetajin tok ri Noé xoc chupan ri arca.

39 Man juba' xquinojij ri achique petenak pa quivi', c'a xtiquer na pe ri camic job ri xerekaj-e conojel. Quiri' mismo tok xquipe chic yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, ri vinak man juba' xtiquinojij ri achique petenak pa quivi'.

40 Chupan ri tiempo ri' xtibanataj chi eca'i' junan yesamaj pa juyu', jun xtuc'uax-e y ri jun chic xtiyo'ox can.

41 Eca'i' ixoki' junan yeque'en, jun xtuc'uax-e y ri jun chic xtiyo'ox can.

42 Roma c'a ri', quinivoyo'ej-apu, roma man iveteman ta achique hora xquipe yin ri Ivajaf.

43 Tivac'axaj c'a ri nin-ij chive: Xa ta jun tata'aj reteman achique hora ntoc-apu jun elek'on pa racho, can ta nic'ase', y man ta nuya' lugar chi ni'an-e elak' ri pa racho.

44 Roma c'a ri', quixc'ase', roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquipe chupan ri hora tok man jun yan achique inojin chiri'.

45 Roma jun samajinel ri jabel ninojin y can nu'on-apu ronojel ri bin can che, ja samajinel ri' xtucha' ri rajaf richin nuya' can pa quivi' ri ch'aka' chic samajela' richin yerutzuk-apu tok nril ri hora.

46 Utzulaj tzij che ri samajinel ri najin riq'uin ri samaj ri bin can che tok nitzolij-pe ri rajaf.

47 Can kitzij nin-ij chive chi ri rajaf nujach ronojel ri c'o riq'uin pa ruk'a' ri samajinel ri', richin nuchajij.

48 Pero si ri samajinel ri' man utz ta runo'oj nu'on-ka, y xa quire' nu'ij-ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa man jani tuka, nicha-ka,

49 y nutz'uc quich'eyic ri ch'aka' chic samajela' y xe va'in y tijoj-ya' nu'on quiq'uin ri k'abarela',

50 xtipe ri rajaf chupan ri k'ij y ri hora tok ri samajinel man jun runa'en chiri',

51 y camic chi ch'eyoji'l xtu'on che ri samajinel, y xtuya-apu chiquicojol ri vinak ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Chiri' c'a xtoc-vi ok'ej y jach'ach'en eyaj.