Acts 7 in Kaqchikel

1 Ri nimalaj sacerdote xuc'utuj che ri Esteban: ¿Kitzij ri niqui'ij chavij? xcha'.

2 Jac'ari' xu'ij ri Esteban: Nuvinak israelitas ri rix tata'aj, y ri rix principal chupan ri katinamit, tivac'axaj na c'a ri nin-ij chive: Ojer can, quila' chupan ri roch'ulef Mesopotamia, ri Dios ri c'o nimalaj ruk'ij, xuc'ut-ri' chuvech ri katata' Abraham, tok ri Abraham c'a man jani tec'uje' pa tinamit Harán,

3 y xu'ij che: Catel-e vave' pan aroch'ulef y chiquicojol ri (avalpachel, avaj-c'uaxel), y cabin chupan ri roch'ulef ri xtinc'ut chavech. Quiri' xbix che ri Abraham.

4 Jac'ari' xel-pe chiri' chupan ri quiroch'ulef ri ruvinak ri ni'ix caldeos chique, y xbec'uje' pa tinamit Harán. Tok caminak chic rutata' ri Abraham chiri', ri Dios xuq'uen-pe ri Abraham chupan ri roch'ulef Canaán ri rixc'o-vi vacami.

5 Y man jun juyu' xuya' che vave', nis-ta richin nuya-vi ri rakan. Pero xu'ij che chi c'o na jun k'ij xtuya' ri roch'ulef re' che y chique ri riy-rumam ri xque'ec'uje' chirij can rija', masque ri Abraham man jun ralc'ua'l chiri'.

6 Quire' c'a xu'ij ri Dios che: Ri aviy-amam xque'ec'uje' pa jun chic roch'ulef, ri man quiroch'ulef ta, y xti'an lok'on tak samajela' chique, y xti'an chique chi niquik'asaj k'axomal (caji', quiji') ciento juna'.

7 Jac'a ri vinak ri xquebano lok'on tak samajela' chique ri aviy-amam, yin xquenya' pa k'axomal. C'ajari' xque'el-pe ri aviy-amam chiri' y xque'oc nusamajela' yin chupan ri lugar re', xcha' ri Dios che ri Abraham.

8 Y ri Dios xuya' rutzij che ri Abraham chi can nu'on na vi ronojel re xu'ij, y richin retal chi quiri' xecanaj chiquivech, xu'ij che ri Abraham chi tiquibana' circuncidar qui' rija' y conojel ri alabo ri xque'alex riq'uin. Romari', tok ri Abraham xalex ri ruc'ajol Isaac, vakxaki' ruk'ij chiri' xu'on circuncidar. Quiri' mismo xu'on ri Isaac che ri ruc'ajol rubinan Jacob, y quiri' mismo xu'on ri Jacob chique ri doce ruc'ajol ri xe'oc tata'aj richin ri tinamit Israel.

9 Ri eruc'ajol ri Jacob, c'o jun k'ij itzel niquina' che ri José ri quichak', xecataj chirij, y xquic'ayij-e richin xc'amer-e pa roch'ulef Egipto. Jac'a ri Dios man jun bey xuya' can ri José.

10 Xucol chupan ronojel k'axomal ri nuk'asaj. Xuya' utzulaj no'oj che y xu'on chi utz xtz'et roma ri Faraón ri rey pan Egipto. Ri rey xuya' ri José chi gobernador pa ruvi' ri Egipto, y xujach rupan ri racho pa ruk'a' richin nuchajij.

11 Ja tiempo ri', xpe vayijal y nimalaj k'axomal chiri' pan Egipto y pa roch'ulef Canaán. Y ri kati't-kamama' man niquil ta chic achique niquitij.

12 Tok ri Jacob xrac'axaj chi pa roch'ulef Egipto c'o trigo, xerutak-e ri ruc'ajol ri ekati't-kamama' roj chulok'ic juba' ri trigo ri'. Jari' ri na'ey (mul, paj) xerutak-e.

13 Jac'a tok xerutak chic e jun bey, jari' tok ri José xuk'alajrisaj-pe-ri' chiquivech ri ruchak'-runimal. C'ajari' tok ri Faraón xretemaj quivech ri (ralpachel, raj-c'uaxel) ri José.

14 Ri José xu'ij c'a chi tec'amer ri Jacob ri rutata', junan quiq'uin conojel ri (ralpachel, raj-c'uaxel). E-setenta y cinco chiconojel.

15 Quiri' xbanataj tok ri Jacob xxule-ka pa roch'ulef Egipto, y chiri' pan Egipto (xcom, xquen) vi rija' y ri eruc'ajol, ri ekati't-kamama' can roj israelitas.

16 Y xe'uc'uax c'a pa tinamit Siquem, y xemuk pa jun lugar ri rulok'on can ri Abraham chique ralc'ua'l jun achi xubinaj Hamor chiri' pa Siquem.

17 Jac'a tok nijel-pe ri tiempo chi nibanataj ri rusujun ri Dios che ri Abraham, ri achok che ruyo'on-vi rutzij chi can nu'on-vi ri rusujun, ri rutinamit ri Dios jani na yeq'uiyer chiri' pan Egipto,

18 c'a ja tok xoc chic jun rey chiri' pan Egipto ri man xretemaj ta e ruvech ri José.

19 Ri rey re' xno' (chubanic, cho'onic) chi itzel runo'oj xu'on chique ri kati't-kamama', roma xu'on chique chi xequipoc'a' can quiyon ri calc'ua'l ri c'a ja ye'alex, richin chi ri ac'ola' ri' (quecom, quequen), roma man xrojo' ta chi xeq'uiyer más.

20 Ja chupan tak ri k'ij ri' xalex ri Moisés, jun ac'ual jabel oc chuvech ri Dios, y oxi' ic' xilix pa racho ri rutata'.

21 Pero c'o jun k'ij ja jun ri Moisés xpoq'uex can pa ruk'a' ri camic, pero xa ja ri rumi'al ri rey Faraón xilo richin, y achel ral xu'on che chi xuq'uiytisaj.

22 Romari' ri Moisés xtijox riq'uin ronojel ruvech estudio quichin ri aj pa roch'ulef Egipto, y tok nich'o, ri rutzij can c'o ruchuk'a' navac'axaj, y quiri' ronojel ri yerubanala'.

23 Jac'a tok ri Moisés cuarenta chic rujuna', xpe pa ránima chi xc'atzin nutz'et ri achique quibanon ri ruvinak israelitas.

24 Y xutz'et c'a chi jun aj chiri' pan Egipto nik'ax ruvi' ri pokon nu'on che jun israelita, y ri Moisés richin nuto' ri ruvinak, xu'on ruq'uexel che ri aj-Egipto, xa xucamisaj.

25 Rija' xunojij chi ri israelitas (xtik'ax, xtino') chiquivech chi ja rija' ri xtucusaj ri Dios richin yerucol-e pa quik'a' ri aj-Egipto, pero ri israelitas man quiri' ta xquinojij.

26 Chuca'n k'ij, ri Moisés xe'erila' ca'i' israelitas niqui'en oyoval chiquivech. Rija' xrojo' xerubochi'ij chi eca'i' y quire' xu'ij chique: Nuvinak, rix xa ichak'-inimal ivi'; ¿achique roma ni'en oyoval chivech? xcha'.

27 Pero ri nibano pokon che ri jun chic ruvinak, xunim-e ri Moisés, y xu'ij che: ¿Achique ni'in chave chi rat uc'uay kabey y rat (c'ojoy, juez) kichin?

28 ¿O xa najo' yinacamisaj achel xa'an che ri jun aj-Egipto ivir? xcha'.

29 Tok ri Moisés xrac'axaj quiri', xenimaj-e, xc'uje' pa jun roch'ulef rubinan Madián chiquicojol vinak man israelitas ta, y chiri' rija' xec'uje' ca'i' ruc'ajol.

30 Cuarenta juna' tic'uje' ri Moisés chiri' pa Madián, tok xuc'ut-ri' jun ángel chuvech chupan jun mata (xulu-quiej, zarza) nijino pa k'ak' chiri' chupan ri chakijlaj tz'iran ulef ri c'o-vi ri juyu' Sinaí.

31 Tok ri Moisés xutz'et ri k'ak' nic'at, achique na xuna', y richin nutz'et utz-utz, xjel-apu más riq'uin, y jari' xch'o-pe ri Ajaf che, y xu'ij:

32 Ja yin ru-Dios ri Abraham, ru-Dios ri Isaac y ru-Dios ri Jacob ri ojer tak avati't-amama', xcha'. Y ri Moisés nibarbot man xu'on ta chic ámna xtzu'un-apu.

33 Jac'a ri Ajaf xu'ij-pe che: Tavelesaj la axajab chi'avakan, roma lok'olaj rubanon ri ulef ri rat pa'el-vi.

34 Yin nutz'eton ri k'axomal ri niquik'asaj ri nutinamit pa roch'ulef Egipto, y ninvac'axaj ri cok'ej. Roma c'a ri', xika-pe richin yencol. Vacami tabana' abanic richin yatintak-e pan Egipto, xcha' che ri Moisés.

35 Ja Moisés re' ri man jun rakale'n xqui'en ri kavinak, tok xqui'ij che: ¿Achique ni'in chave chi rat uc'uay bey y rat juez? xecha' che. Pero ja rija' ri xutak ri Dios richin nuc'uan quibey y yerucol-e pa quik'a' ri aj-Egipto riq'uin ruk'a' ri ángel ri xuc'ut-ri' chuvech chupan ri (xulu-quiej, zarza).

36 Ja Moisés re' xelesan-pe quichin ri kati't-kamama' pa roch'ulef Egipto ri xerubanala-vi ri man jun bey etz'eton y retal ruchuk'a' ri Dios. Quiri' mismo xerubanala' pa Mar Rojo, y pa chakijlaj tz'iran ulef chupan cuarenta juna'.

37 Ja mismo ri Moisés ri quire' x-in chique ri kavinak ri tiempo ri': Ri Kajaf Dios xtuyec chic jun profeta chi'icojol rix mismo achel xu'on chuve yin, y rix xtiya' ixiquin riq'uin ronojel ri xtu'ij chive. Quiri' ru'in can ri Moisés.

38 Y ja Moisés re' ri xc'uje' chiquicojol ri rutinamit ri Dios pa chakijlaj tz'iran ulef. Che rija' xbix-vi roma ri ángel pa ruvi' ri juyu' Sinaí chi tuk'asaj ri ch'abel chique ri kati't-kamama', y che rija' mismo xjach-vi ch'abel richin c'aslen richin tuya' chike.

39 Jac'a ri kati't-kamama' man xcajo' ta xquinimaj ri xu'ij ri Moisés, xa xquiya-e juc'an, y ri cánima xa xtzolij chic pa roch'ulef Egipto.

40 Roma c'a ri', quire' xqui'ij che ri Aarón: Que'abana' ka-dios richin jari' ye'uc'uan kichin. Roma ri Moisés ri xojelesan-pe pan Egipto, achique na xbanataj riq'uin, xecha'.

41 Chupan tak ri k'ij ri', xqui'en ruvachibel jun alaj váquix, y xequicamisaj chicop chuvech richin niquiya' ruk'ij. Can xel cánima chirij ri xa ja rije' xebano-ka.

42 Jac'a ri Dios xeruya' can, xerosk'opij richin xquiya' quik'ij ronojel ri yetz'etetaj chuvech ri rocaj, achel ri ch'umila', ri ic' y ri k'ij. Achel nu'ij chupan ri vuj ri quitz'iban can ri profetas, tok ri Dios quire' xu'ij: Rix israelitas, ¿chinuvech cami yin xe'isuj-vi ri chicop ri xe'icamisaj Chupan ri cuarenta juna' pa chakijlaj tz'iran ulef? Man chinuvech ta yin.

43 Pa ruq'uexel chi xiya' nuk'ij, xa xitelelej racho ri dios Moloc, Quiri' mismo xi'en riq'uin ri ch'umil richin ri i-dios Renfán, Ronojel re', xa rix mismo xixbano-ka, richin xiya' quik'ij. Roma c'a ri', yin xtin-en chive chi xquixec'uje' más quila' che ri roch'ulef Babilonia. Quiri' nu'ij ruch'abel ri Dios ri quitz'iban can ri profetas.

44 Ri ojer tak kati't-kamama', tok xebin pa chakijlaj tz'iran ulef, quic'uan ri racho ri Dios ri banon che tz'un ri achok chupan yaquel-vi ri tz'ajtz'ak tak abaj ri tz'iban-vi ri ru-ley ri Dios. Ri jay ri', tzak ja achel xuc'ut ri Dios chuvech ri Moisés, quiri' banon che.

45 Ri jay ri' pa quik'a' ri jun chic solaj kavinak xyo'ox-vi can. Rije' xquiq'uen-pe chupan re roch'ulef quichin man israelitas ta, tok ja ri Josué uc'uayon-pe quibey. Pero ja mismo ri Dios xe'elesan ri man israelitas ta pa quibey, y ri racho ri Dios ri quic'amon-pe tok xe'uka, c'a xcuses na pa ru-tiempo ri rey David

46 ri xc'ulu ru-favor ri Dios pa ruc'aslen y xuc'utuj che chi nrojo' nu'on jun jay richin ri Dios ri ru-Dios ri Jacob.

47 Pero xa c'a ja ri Salomón xbano ri racho ri Dios.

48 Masque ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel, man nic'uje' ta chupan jay banon coma aj-roch'ulef, achel nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri rutz'iban can ri profeta ri nu'ij:

49 Ja ri caj ri nutz'uyubal, Y ja pa ruvi' ri roch'ulef nuyo'on-vi ri vakan. ¿Achique c'a chi jay ri ni'en chuve? nicha' ri Ajaf. ¿Y achique c'a lugar c'o-vi ri jay richin yinuxlan chupan?

50 Tuka chi'ic'u'x chi ja yin ri yin banayon ronojel. Quiri' rutz'iban can ru-profeta ri Dios.

51 Jac'a rix xa cof rij-ivi' richin niya' ruk'ij ri Dios, man ijakon ta ri ivánima chuvech, achel xa tz'apel ri ixiquin, man jun bey nika chivech, ni man niya' ta lugar chi ja ri Lok'olaj Espíritu nuc'uan ivichin, xa rix junan quiq'uin ri ojer tak ivati't-imama'.

52 Roma rije' man jun chique ri profetas ri man ta xequiya' pa k'axomal, y xequicamisaj ri xeyo'on rutzijol chi xtipe na Jun ri can choj. Y vacami ri xuka ri Jun ri', xa ja rix xixjacho-e pa quik'a' ri itzel yetz'eto richin, y xic'utuj chi ticamises.

53 Chive rix xyo'ox-vi ri ley ri quic'amon-pe ri ángeles, pero rix man xinimaj ta, xcha' ri Esteban.

54 Jac'a tok xquic'axaj ri tzij re', man juba' ta oc coyoval xcataj, y niquijach'ach'ela' (roquey, quey) chirij.

55 Jac'a ri Esteban nojnak ri Lok'olaj Espíritu pa ránima, xtzu'un c'a e chicaj, y xtiquer xutz'et ri lugar c'o-vi ri Dios, y xutz'et chi pa ru-derecha ri Dios pa'el-vi ri Jesús.

56 Y xu'ij c'a: Yin nintz'et chi la caj jakal y nintz'et ri Jesús ri xu'alex-ka chikacojol chi pa'el-apu pa ru-derecha ri Dios, xcha'.

57 Jac'a richin man niquic'axaj más ri nu'ij ri Esteban, xquitz'apila' quixiquin, yesiq'uin junan xebe chirij.

58 Xquelesaj-e chuchi' ri tinamit, y chiri' (xquitz'om, xquichop) ruc'akic che abaj. Ri xetz'ucun tzij chirij ri Esteban xquich'ilila-e jujun quitziak chiquij y xquisovila' can chirakan jun ala' rubinan Saulo.

59 Tok yetajin chuc'akic che abaj, ri Esteban xusiq'uij ri Ajaf y xu'ij: Ajaf Jesús, tac'ulu' ri vánima, xcha'.

60 Xxuque' c'a ka, y riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Vajaf, man ta'an chi nika rajil ri mac re' pa quivi', xcha'. Tok ru'in chic quiri', (xcom, xquen).