Luke 20 in Guahibo

1 Itsamatacabi Jesús templobota jivi livaisi tsipaeba. Tsipaeba pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua. Nexata bajarajota pata sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua.

2 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Panetsipaebare cajena. ¿Jipatsa pejamatabëcueneta pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua, capitsapame mapatemplobovecuaje? jai.

3 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Xanë copiaya caejumeyo pacayanijobianatsi patanejumecanaviatsinexamë.

4 ¿Jipatsa jane pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona? ¿Dioso tsaja pejamatabëcueneta? Itsa jume, ¿jivi tsaja pejamatabëcueneta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia.

5 Nexata ëpamonae nabarëcuaicuaijai. Najumaitsi: —¿De meta pacuenia jumecanaviatsianatsi? Vaxaitsi itsa jumai tsipaetsi: “Dioso raja pejamatabëcueneta,” itsa jai tsipaetsi, nexata Jesús nacajumai tsipae: “¿Detsa nexata xuajitsia apo pajumecovënëtsimë Juanpijinë pepaebilivaisianë?” nacajai tsipae.

6 “Jivi raja saya pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona,” itsa jai tsipaetsi, nexata daxitajivi anaeya ibotonëta nacatseconaejitsipa vajanacabeyejebinexa. Bajarapacuenia nacabeyejebijitsipa tsipaji daxitajivi Juanpijinë yabara sivajamatabëjumaitsi: “Juanpijinë raja pepacuene Diosojumepaebinëmi,” sivajamatabëjai, najai sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua.

7 Nexata saya bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Apo payapëtaenë ponë Juanpijinë itorobatsi jivi pebautisabaponaenexa, jai.

8 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Nexata xanë ata apo pacatsipaebi tsanetsi ponë nitoroba tacapitsapaenexa bajarapamonae templobovecua, jai Jesús.

9 Jesús taxuxuaba livaisi petsipaebijava jivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: —Pijaira pexainaenë pijairata uba ayaibacaboxaneto uvavënëjava. Bajaraxuacujinae itsamonae evetsiaexana pijauvabacabo. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: “Pamatacabi cuainaveretsiana, natsicobetsanaenatsi. Pamatacabi raja cuainaveretsiana, tajajivitonë itorobiarenajë xua panetotsatsianame tanetopitsinexa,” jai uvabacabo pexainaenë petoevetsivitsijavabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë tajënacuayabelia pona bajayajebi piajibitsarucaenexa.

10 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivitonë. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi. Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivitonë tovaetabatsi. Toconibabiatsi. Petoconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi.

11 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë petsicobetsatsinexatsi. Bajaraponë ata icatsia pibisiacuenia tobijatanetsi. Toconibabiatsi. Peconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi.

12 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë. Icatsia bajaraponë ata tomatajorobabiatsi. Uvabacabopënëyabelia xuabatsi.

13 ’Nexata uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “¿Detsa nexata xua exanaenajë? Itorobianajë cajena taxënato, tasivanë. Itsa raeta itorobianajë taxënato, bajarapamonae netoyaiyataena,” jamatabëjai uvabacabo pexainaenë.

14 Itsiata baitsi jane uvabacabo petoevetsivitsi, uvabacabo pexainaenë pexënato ata apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje itsamatacabi paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi.

15 Nexata uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Caponaliatsi bajarapauvabacabo pepënëyabelia. Bajarapacuenia icatsia tobeyaxuabatsi, jai Jesús. Nexata Jesús yanijoba bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia. Jumaitsi: —¿De meta nexata xua exanaena uvabacabo pexainaenë pijauvabacabo petoevetsivitsijavabelia?

16 Uvabacabo raja pexainaenë, patsiarena. Verebiabiana daxita bajarapamonaemi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. Jesús penamuxunaevetsivitsi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae jumaitsi: —¡Dioso pëtsa copata bajarapacuenia pexanaenexa paxanëjavaberena! jai bajarapamonae.

17 Nexata Jesús asaëyata naëcota bajarapamonaejavabelia. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara. Iboto pelivaisicuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi xanë yabara mapacueniaje: Paiboto itsamonae boexanaevi naitaxutojematabuatsiana petsitaabejexaetsi itajara, bajarapaiboto itsanë pitsiana. Nexata bajarapaibotota xaniavaetsia nayaëtsiana botabu daxita itsaibo matatoxenetsia, jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota xanë yabara. ’Bajarapacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, judíovi penamatacaitorobivi apo tanejumecovënëtsijavanexa yabara jumaitsi. Dioso taneitapetsijava daxitajivi tacapanepaenënexa yabara ata jumaitsi, jai Jesús.

18 Icatsia Jesús jumaitsi mapacueniaje: —Pamonae apo nejumecovënëtsi Dioso pexënatocuenenë, bajarapamonae bitso bejamatabëjiobi tsane apo tanejumecovënëtsixae. Pacuenia ibotojumata pefirapecaejivi, itsa tsapatecatsi, pevixae bitso yanabejiobita, bajara itsane. Pamonae naneconitsiaexanaenajë, bajarapamonae pepacuene naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. Pacuenia iboto pematacënëbinëtsi apo asaë, bajara itsane, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.

19 Palivaisi Jesús tsipaeba templobota, bajarapalivaisi sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi ata, jumeyapëtane. Nexata bajarapamonae najumaitsi: —Vaxaitsi raja Jesús nacajai, najai. Nexata picani bajarajota bajarapamonae Jesús jamatabëvaetabatsi. Itsiata bajarapamonae abaxë apo vaetabitsi. Tsipaji cujunava jivi.

20 Nexata itsamatacabi bajarapamonae itorobarena pijajivi yaenebiaya petonamuxunaevetsinexatsi Jesús. Nexata bajarapamonae pijajivi bepexaniajamatabëcuenevi itajara jinavanapa Jesúsjavata. Bajarapamonae namuxunaevetena Jesús jivi livaisi petsipaebijavata. Bijiaya Jesús jivi livaisi itsa tsipaeba, bajarapalivaisi yabara picani Jesús pecaponaenexatsi nacuaevetsinëjavabelia peneconitsinexatsi.

21 Nexata bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: —Jesús, pacayapëtanetsi jivi pepacuene pexaniajailivaisi netsipaebijava. Daxitajivi, ricovi ata, bepejiobivi ata, najëpaeya yaiyataeya pexaniajailivaisi tsipaebabiabame bajarapamonae pejinavanapaenexa pacuenia Dioso jitsipa.

22 Panetsipaebare. ¿Xanepana tsaja vajamatamotsinexa impuestomatamo Romanonacua pepo pevetsinëjavabelia? Itsa jume, ¿apo xanepanae tsaja vajamatamotsinexa? jai bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya Jesúsjavabelia.

23 Itsiata baitsi jane Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi peneconitsinexatsi picani. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Detsa xuajitsia panejamatabëcueneëjëbame?

24 Panetsitajëre palatanëyo, jai Jesús. Nexata bajarapamonae tsitajëtatsi palatanëyo. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Jipatsa mapitabaraje, pevënënua, ruca mapapalatanëyojumataje? jai Jesús. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Romanonacua raja pepo pevetsinë pitabara, pevënënua, jai.

25 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Nexata parajutabiabianame Romanonacua pepo pevetsinë pijajava. Parajutabiabianame pijinia saicaya Diosojavabelia Dioso pijajava, jai Jesús.

26 Nexata bajarapamonae ajibi Jesús peyabaravaetabijavatsi jivijavabelia livaisi petsipaebijava yabara. Tsipaji xaniavaetsia Jesús jumecanaviata bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi. Caranata bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca xaniavaetsia Jesús pejumecanaviatsixae bajarapamonaejavabelia. Moya baja nexata ena bajarapamonae.

27 Saduceovi saicaya itsalivaisi xaina. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, apo asaë icatsia tsane,” jai tsabiabi. Nexata saduceovi imoxoyobatsi Jesús. Saduceovi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:

28 —Jesús, Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi, jumaitsi mapacueniaje: “Ponë pematapijinë pepua penacojiobinë baja, itsa tëpa pexi xainaenejeva, nexata juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami. Bajarapacuenia juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami pexi pexainaenexa bajarapovajavabelia. Nexata pexi itsa xainabeje, bematapijinëmi pexi petaenexa daxitajivi,” jai Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi.

29 Nexata jinavanapa ënacaemonae, siete ponëbeje. Pepo matapijinë copiata nacojioba. Nexata bajaraponë pijava vecuatëpa pexi xainaenejeva.

30 Nexata pematapijinëmi pepënarucaenë pita pematapijinëmi pijavami. Nexata icatsia bajaraponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia.

31 Nexata icatsia itsanë tuatuajëmatapijinë pita bajarapova. Bajara icatsia ponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia daxita baja siete ponëbeje, nacaemonaemi, pitaponae ata bajarapova, itsiata itsanë ata pexi apo xainae bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia daxita siete ponëmibeje tëpa. Verevereca baja.

32 Belia baja bajarapova ata tëpa.

33 “Jivi raja petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi,” jamë. ¿Detsa nexata ponë, bajarapamonaeyajuvënënë, pijava tsane bajarapova bajarapamatacabi? Daxita pamonae siete ponëmibeje, nacaemonaemi, pitapona picani bajarapovami, jai saduceovi Jesúsjavabelia.

34 Nexata Jesús jumaitsi saduceovijavabelia: —Aeconoxae mapanacuataje pebijivi, petiriavi ata, nacojiobapona. Itsamonae pexënatoyonë pexainaevi pebijavabelia canajetapona petonacojiobinexatsi.

35 Itsiata baitsi jane pamonae Dioso itapetatsi, apo pevereverecaenacuatatsia jinavanapaena. Bajarapamonae petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi. Bajarapamonae bajarapanacuatatsia apo nacojiobi baja tsane. Bajarajotatsia itsajivi ata pexënatoyo apo canajetsi tsane pebijavabelia petonacojiobinexatsi.

36 Bajarapamonae acuenebi tsane petëpaejava. Tsipaji bajarapamonae jinavanapaena athëbëtatsia pacuenia ángelevi jinavanapa. Bajarapamonae baja Dioso pexi tsane. Tsipaji baja petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi.

37 Moiséspijinë bajayata yaquina pacuenia Dioso tsipaebatsi tsiquirinaemëyo petajueyecaecotiajavaverena. Nexata Moiséspijinë peyaquinaelivaisita, jumaitsi pacuenia Dioso icatsia asaëyaexanaejitsia petëpaevimi. Nexata Moiséspijinë nacayapëtaeyaexana Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa petëpaevimi. Tsipaji baja Abraham pepuatëpae, Isaac ata baja pepuatëpae, Jacob ata baja pepuatëpae, bajarapamonae yabara bajayata Moiséspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje: “Xanë rabaja Abraham pijaDiosonë, Isaac ata pijaDiosonë, Jacob ata pijaDiosonë,” jai baja cajena Dioso bajayata Moiséspijinëjavabelia.

38 Bajarapacuenia Dioso pejumaitsixae, nayapëtane bajarapamonae bajayata tëpae ata, Diosovecua apo penaxuabijava. Aeconoxae ata bajarapamonae Dioso yajavajinavanapa athëbëtatsia. Daxita petëpaevi Dioso cajena apo tsitatëpaetsi, jai Jesús saduceovijavabelia.

39 Nexata judíovi pecujarubivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, saduceovi xaniavaetsia jumecanaviatame, jai judíovi pecujarubivi.

40 Bajaraxuacujinae saduceovi cujunava baja icatsia peyanijobijava Jesúsjavabelia.

41 Jesús pijacuata nayabarajumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia mapacueniaje: —¿Detsa xuajitsia jivi apo canaëjëtsi Cristo Dioso pexënatocuene? Jivi saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi Cristo yabara: “Cristo raja itsa patsiana, saya Davidpijinë pemomo tsane,” jai tsabiabi.

42 Davidpijinë bajayata tajëvelia pejumaitsijava Cristo yabara Salmosvënëbaxutota, jumaitsi mapacueniaje: Dioso jumaitsi tajatuxanenëjavabelia: “Ecare abaxë tacujuanenia.

43 Vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanatsi abaxë copiaya nijavajabitsaë nitorobicuenianexa,” jai Dioso tajatuxanenëjavabelia, jai Salmosvënëbaxutota Davidpijinë bajayata pejumaitsijava Cristo yabara.

44 ’Nexata Davidpijinë bajayata Cristo yabara: “Tajatuxanenë,” itsa jai, nexata Cristo Davidpijinë apo pemomo. Tsipaji baja cajena Cristo saicaya Dioso pexënato, nayabarajai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, judíovi pecujarubivi pecanaëjëtsinexa Cristo Dioso pexënatocuene.

45 Itsa abaxë daxitajivi namuxunaevetatsi Jesús petsipaebilivaisi, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:

46 —Xania, panayajivitaema palivaisi judíovi pecujarubivi tsipaebapona panejumecovënëtsiyaniva. Bajarapamonae jitsipabiaba tomara tuatuajëjava piapiajavanë penaxatababiabavanapaenexa jivi peyaiyataenexatsi. Jitsipabiabanua bitso yaiyataeya pebajacobinexatsi callejava. Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibonëjava, jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa napatabiaba fiestajava ata, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta.

47 Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya vecuanotabiabanua pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaxi. Bajarapamonae itajara pinijicuenia vajëcabiaba Diosojavabelia. Itsiata pepo pexaniajaijamatabëcueneta apo vajëcabiabi. Bajarapacuenia vajëcabiaba saya jivi petaenexatsi Dioso itajara bitso bepejumecovënëtsivi. Nexata bajarapamonae bitso pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús pijajivijavabelia judíovi pecujarubivi yabara.