Matthew 5 in Cuiba

1 Poxonae Jesús tane barapo pin bicheitomonae, bapoxonae Jesús pona demxuwatheicha. Mataʉtano Jesús baxoteicha eca. Bapoxonae Jesús pijimonae matawacaicha nacaetutarʉcʉpatsi pomonae pia pepuna ponaewichi.

2 Jesús tamropata pitaba xua diwesi cuiduba barapo pin bicheitomonae.

3 Jesús barai barapo pin bicheitomonae pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae yaputane xua Nacom pecanantawenonaewatsi xua xanepanaya pejinompaewa tsane. Tsipei barapomonae naexanaena Nacom piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata.

4 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae bequein anthʉthʉrewe xua siwa wecoyei petaexae xua ichamonae abe cana exana jiwitha. Daichitha barapomonae Nacom cui matateicaena, barapomonae cui matateicaeinchi xua anthʉthʉrewe, xua ichamonae siwa wecoyeichi.

5 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae Nacom bichocono pebarʉ cui itura jinaewatsi xua jopa Nacom yabara ajʉntʉcoyenetsacatsi. Barapomonae nama patsina pena iratha po ira Nacom bayatha yabara paeba.

6 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae ichichipa nawita xua exaneiba xua Nacom ichichipa, pexeinaenexa tsane pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha xua Nacom jopa petsitanexatsi xua barapomonae pexeinaewa penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae bapontha. Barapomonae yawenatsi, Nacom yawena xua barapomonae pexeinaenexa tsane barapo coyene.

7 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae nantanuweya pecayabara cui cananta xeinaewi xua ichamonae peyawenaenexatsi. Barapomonae xuya Nacom nantanuweya cayabara cui nanta xeinaena xua peyawenaenexa tsane.

8 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae pejʉntʉ xeicae jiwi xua pomonae jopa pecayabara nanta xeinaexae abe peexanae cuiru coyene. Barapomonae Nacom necotsinchi.

9 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae jʉntema pejinompaexae xua peyawenaexae xua irʉ ichamonae jʉntema jinompa peexanaexaetsi pomonae copiya abe nata exaneiba. Barapomonae pomonae jʉntema pejinompaexae Nacom unuta ‘Tapexui’, jei Nacom.

10 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae bequein bara aperʉtane exainchi mataʉtano bequein bara anthʉthʉtane exainchi, xua amsiya xaniwaicha peexanaexae pocotsiwa Nacom itoroba. Barapomonae nama Nacom pijimonae tatsi naexanaena pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata.

11 “Maisa bichocono pajʉntʉ coyene weiweiname poxonae bequein bara ichamonae abeya paca yabara paeba, poxonae bequeinno abe pacata exana, mataʉtano poxonae bequeinno canaerabiya paca yabara paeba tapaneantobemxaem.

12 Pajʉntʉ coyene weiweinare. Mataʉtano jʉntema painompare tsipei Nacom paca catsina pia pexeinya peitʉpanaewan pocotsiwan Nacom paca jʉntana jeba pia nacuatheicha. Icha ichamonae abe pacata exana payabara nanta xeinare, matha caena barichi poxonae ichamonae abe exana pomonaetha pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi. Barapomonae caena bayatha jinompa poxonae paxam cataunxuae jopa pajinompaem”, jei Jesús.

13 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi jeye: “Sare beno bara beno wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa. Bapoxonae jiwi barapo sare beno xuba iratha. Mataʉta beno taxunaunaba iratha. Paxam pomonae tamonae pam be bara jʉtiya ichiya pam, icha sare beno cana ichichi. Paxam payawende jiwi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe xua daxita jiwi jopa abe peexanaewa tsane. Ichitha icha barapomonae jopa xapain payawenaem tsane, Nacom bara paca bebai tsane. Tsipei jopa wʉnae pam, Nacom bara paca bebai tsane icha jiwi ichi poxonae bebai sare beno mataʉta xua beno taxunaunaba, tsipei jopa abenataeyo.

14 “Icha pecoicha ichi poxonae pentha xua poxonae baxota jiwi yawenatsi, paxam bara jʉta ichiya paichim poxonae beta painompame. Barapocotsi coyenewatha jiwi payawename xua beta jinompa. Po tomara ba demxuwatha eca, barapo tomara ba jiwi tajʉ tane. Bara paca yabara jʉta coyene ichi, jiwi paca tane xua poxonae beta painya nejinompaewa.

15 Jiton dapon ba aibi xua pon pecoicha coicha exana xua pecoicha matacatetsinexa corototha. Jame, asiya coicha exanatsi xua pecoicha taenexa pomonae bomʉxʉtha ena.

16 Bara paca yabara jʉta coyene ichi xua jiwi peitabaratha tatsi. Beta painompare xua jiwi painya nepaca cataenexa xua xanepanaya paexaname painya neantobemxae Nacom. Bapoxonae barapo jiwi Nacom wʉnae jainchinchi, pon painya Axa, pon itabocotha eca”, jei Jesús.

17 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jopa pananta xeinaeinde xua xan patopeican xua apara Moisés pia peitorobi diwesi jume tacana exanaewa tsane xua jiwi jopa equeicha pecanantawenonaewa tsane barapo Moisés pia peitorobi diwesi jume xuano irʉ bara cana ichin tsane pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwan tatsi. Jame apara patopeican tanayabara jume cui yabara wetsinexan tsane pocotsiwa caena bayatha neyabara tsiwʉnae paeba po diwesintha Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, irʉno Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi pia penacuidubiwan jumeintha.

18 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae barapo itaboco ducue, mataʉtano poxonae cataunxuae barapo ira ducue, Moisés pia peitorobi diwesi jopa weraweracae tsane. Mataʉtano jopa cae itanetiyo aichurucuae tsane beya poxonae wetsina pocotsiwa bayatha Nacom tsiwʉnae yabara paeba xua wetapaeba.

19 Pon yabara nanta xeina pecuidubinexa ichamonaetha xua tsita jume ita xexenatsi Nacom pia peitorobi coyenewa bequein saya po peitorobi coyenewiyo peya itorobi coyenewiyo, bapon xuya, Nacom pia nacuatheicha cana jʉntʉ cui ita xexenecaeinchi. Ichitha nama pomonae cuiduba ichamonaetha Nacom pia peitorobi coyenewan, mataʉtano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, barapomonae peainya cui jiwi tsane Nacom pia peitorobi nacuatheicha tatsi.

20 Paca tsipaebatsi jame bewa jʉntʉ coyene xanepanaya paexaneibiname ichamonaetha be pocotsi coyeneya xua Nacom paca itoroba, beyacaincha poxonae exana pomonae pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, mataʉtano xua poxonae beyacaincha jinompa fariseomonae. Icha jopa yatsicaewa beta jʉntʉ coyene xanepanaya paexanaem tsane beyacaincha xua poxonae barapomonae itara mexeya wʉnaeya exana, jopa papatsim tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi”, jei Jesús.

21 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme pocotsiwa Moisés namchi painya amo susato jiwitha, jeye: ‘Jopa ichʉn anaya bexubinde. Tsipei pon xua ichʉn bexotsi, ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae’, jei.

22 Ichitha nama seicaya paca tsipaebatsi xua pon caseba ichʉntha ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae. Irʉrʉ pon biatane ichʉntha ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae. Pomonae pecanamata caitorobi bicheito bapon yabara paebinchi xua bapon natsicuenta tsipei bapon bichocono ʉnthʉthʉ anaepana. Mataʉtano irʉrʉ pon namchi xua ichʉn jeichichi: ‘Xam nabenecame’, jei pon, bapon xubinchi po nacua beya ichaxota isoto bapana jopa itacounayiyo.

23 “Equeicha paca tsipaebatsi. Ichacuitha ichʉn duwein becapona ichaxota xua be pexaethopaewa xua tuxusi exana Nacom nexa poxonae tauta. Poxonae cataunxuae jopa exanaeyo baxua, matha copiya tsiwanaya yabara nanta xeinaena pocotsiwa icha metha bayatha abe exana ichʉntha. Matha be ichi tsane meje xuaje: Bʉ abʉ cataunxuae bota pocotsiwa pia pecatuxusi exanaewanexa xua Nacom nexa. Matha copiya bewa ponaena ichʉn beya xua pia penaita coxone exanaewa tsanebe. Bapoxonae bapon caibeya bewa ponaena xua duwein petuxusi exanaewa tsane Nacom nexa poxonae tauta.

25 “Icha ichamonae be paca itoroba paca necacaponaenexa pontha pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa, nexata patsipaebare barapomonae, poxonae cataunxuae namtotha paca barʉ pona xua painya nenaita coxone exanaewa tsanebe. Xain bapoxonae barapomonae jopa paca caponaebe tsane pontha pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa. Tsipei icha barapomonae bara beya paca caponaetsipa, bapoxonae pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa equeicha dabeya policiamonae beya paca itorobichipa. Bapoxonae nama policiamonae jiwi pecʉbi bo beya paca itorobichipa.

26 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Paxam jopa paca pu copabi tsane jiwi pecʉbi bo weya, beya abʉ poxonae pana pu matomacaename daxita paratixi cuntha po paratixi xua paxeiname”, jei Jesús.

27 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme xua Moisés pia peitorobi coyenewan xua jeye caena bayatha: ‘Jopa ichowa pichinde powa ichʉn piowa tatsi, powa piseuri xeina taetham’, jei Moisés.

28 Ichitha nama xan paca tsipaebatsi. Icha pebin tane petsiriwa, yawa nanta xeinaeya jeye: ‘Barapowa ichichipan taisa maituncuaewa tsane, bequein bapowa jopa taseuriyo’, jei, bapoxonae barapara abe exana Nacomtha, icha be pocotsi coyene ichi, poxonae pita yabʉyotha powa jopa bequein piseuriyo tatsi.

29 “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha po itamaiqueito painya necoxa werena ducua icha barapo itamaiqueito paca exana xua abe painya neexanaewa tsane panaitamaiquei jucuare, barapo itamaiqueiton yawa tajʉ beya pabebande. Metha wʉnae xua painya nebebeiwa tsane cae itamaiqueitoxi xua Nacom pia nacua beicha cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsinexa. Baxua jame wʉnae yatsicaewa, beyacaincha xua poxonae painya pepon ompin paca bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto bapana jopa itacounayiyo.

30 Barichi icha painya necobe, po cobe painya necoxa weya, icha barapo cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane panacobe ucubobare, yawa tajʉ beya pabebande. Metha wʉnae xua cae cobexi painya nebebeiwa tsane, xua cae cobexi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha. Baxua jame wʉnae beyacaincha xua poxonae painya pepon ompin paca bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto bapana jopa itacounayiyo”, jei Jesús.

31 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi jeye: “Caena bayatha Moisés pia peitorobi jume diwesitha namchiya jeye: ‘Pon punaxuba piowa peaichaxaibixae xua pocotsiwa bapowa exana, bapon barabʉ piowa catsina papera, po paperatha tina xua pexubiwa tsane piseuri’, jei barapo Moisés pia peitorobi coyenetha.

32 Ichitha nama seicaya icha coyeneya paca tsipaebatsi. Icha pebin piowa punaxuba xua saya peaichaxaibixae poxonae bequein bapowa jopa nasi cui coyene exanaeyo bapoxonae Nacom tsita abetsi xua bapon cana exana piseuritha. Tsipei bapon cana exana piowa xua piseuri tatsi nasi cui matacaeta xua weiweina pebiwitha. Barichi pon pita petsiriwa, powa piseuri pepunaxubixae, bapon barichi pia coutha abe natsiexana, tsipei Nacom ichowa yabara nanta xeina xua bapowa cataunxuae ichʉn piowa tatsi bequein punaxuba”, jei Jesús.

33 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Bayatha pajume taneme xua painya amo susato jiwi tsipaebatsi, xua Moisés tsipaeba. Moisés jeye: ‘Paxam jopa bewa naerabiya pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim tsane xua painya neexanaewa pocotsiwa paexanapaebeibame xua Nacom peitabaratha tatsi. Ichitha jame bewa bara xainyeya paexaneibiname pocotsiwa papaebeibame xua Nacom peitabaratha tatsi’, jei Moisés pijimonaetha.

34 Ichitha xan seicaya icha coyeneya paca tsipaebatsi. Poxonae jiwi peitabaratha tatsi pana nacui wʉnae tsiwʉnaeya xainyeya yabara paebiname pocotsiwa xua paexanapaebame bara moya baxua paexande, xua jiwi pia painya nepaca cajume cowʉntsinexa. Jopa yawa muxuna icha jumein papaebinde. Jopa pajande ichʉntha: ‘Bara xaniyan xua exanaein. Nacui wʉnae tsiwʉnaeya xaniyeya yabara paeban Nacom peitabaratha xua exanaein’, jopa pajande. Mataʉtano jopa pajande: ‘Bara xaniyan. Baraxua paeban po wʉntha xua Nacom pia nacua wʉntheicha tatsi’, jopa pajande baxua, tsipei Nacom bara xoteicha eca pia pexeinya equeibithopeibiwa tatsi ichaxota bapon ewatsiya itorobeibeca jiwi.

35 Mataʉtano barapocotsi coyenewa jopa bewa pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua ira yabara. Tsipei barapo ira apara Nacom pia ira. Barapo iratha nataxu yʉyʉteca. Barichi mataʉtano barapocotsi coyenewa jopa bewa pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua Jerusalén tomara yabara, tsipei barapo tomara, po tomaratha ichaxota Nacom popona pon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi.

36 Mataʉtano barapocotsi coyene jopa bewa pana nacui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua painya nentasipa yabara. Saya meisa Nacom paca yabara matasipa yaputane. Pomonae pam xua pewowi pam xua pantana tsaebiam jopa paca itacʉpaeyo xua equeicha pantana inyapaname. Mataʉtano pomonae pam pomonae amomonae pam xua pantana inyapaname jopa itacʉpaetsi xua equeicha pantana tsaebiam. Mataʉtano jopa baxua daichiyo xua caentanatoxitha. Saya meisa Nacom itacʉpatsi xua cana exana baxua.

37 Saya meisa barapo jumethabe patsipaebare ichʉntha ichaxota po jumetha jei ‘Je, bara exanaein’, jei, mataʉtano ichaxota po jumetha jei ‘Jume jopa exanaein tsane’, jei. Tsipei poxonae pamuxuna paebame poxonae pana tsiwʉnae yabara paebame ichamonaetha Nacom pia wʉntha tatsi xua painya neexanaewa pocotsiwa paexanapaebeibame baraxua apara caurimonae pia pentacaponaein tatsi paca tsimuxu duba xua painya nepaebiwa baxua”, jei Jesús.

38 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme xua bayatha Moisés paeba xua jeye: ‘Pon itamaiquei esanopa ichʉn peitamaiqueito, bapon xuya bewa itamaiquei esanopaeinchi. Mataʉtano pon xua wano teranopa, xua ichʉn wano teranopatsi, bapon xuya wano teranopaeinchi’, jei.

39 Ichitha nama icha coyeneya paca tsipaebatsi: Jopa xuya pebin pacaitacueinchinde poxonae paca caitacueinta, pon peaitabein. Mataʉtano icha ichʉn paca jumata tsaquinopa pecobetha, moya equeicha icha jumata pana najumata caeware xua painya necajumata tsaquinopaenexa.

40 Icha ichʉn paca yabara yopichiya paeba pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua painya nentoma amanayabixae bapon, bapoxonae bara pacare xua paca itoroba. Icha painya camisa pacata pita bara yawa muxuna pacare camisa po camisa peamʉtiyʉ camisa, po camisa xua athawe peruyaewa.

41 Icha soldadomonae paca itoroba xua jeye: ‘Painta caponde pocotsiwa arewe xua saya cae kilómetro beya’, jei, bara moya pacaponde pocotsiwa arewe xua equeicha icha cae kilómetrono pantaropatabare.

42 Daxita coyenexi pocotsiwa ichamonae paca wʉca, moya bara pacaichabeibare. Pon paca nacowaeta painyawa moya bara patsicobe copabare. Jopa paasiwinde painyawan”, jei Jesús.

43 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Mataʉtano pajume taneme xua caena bayatha Moisés namchi, xua jeye: ‘Paantobeinde pomonae painya jiwi. Mataʉtano pacasebare pomonae painya nepaca caaitafaetabi jiwi’, jei xua Moisés paeba.

44 Ichitha icha coyeneya paca tsipaebatsi: Paantobeinde pomonae bequein painya nepaca caaitafaetabi jiwi. Mataʉtano Nacomtha patawʉcare pomonae bequein abe pacata exana.

45 Icha paexanaename daxita barapo coyenexi bapoxonae yatsicaewa Nacom piamonae tatsi pam tsane. Bara paichim tsane icha be painya Axa ichi pon Nacom, pon peitabocotha peecaexae xua daxita jiwi antobetsi. Nacom xometo pentha taexana daxita jiwi pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi nexa irʉrʉ pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi nexa. Mataʉtano Nacom ema taitorobicano daxita jiwi pomonae xaniwaicha pejʉntʉ coyene xeicae jiwi nexa irʉrʉ pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi nexano.

46 Icha saya meisa paantobem pomonae painya nepaca antobexae, Nacom jopa paca cui yabara matomacae tsane. Tsipei irʉrʉ barapo coyene exana pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, bequein jiwi yabara nanta xeina xua bapomonae peajʉntʉcoyenebewi. Barapomonae antobe pomonae xua pia peantobewixaetsi.

47 Mataʉtano icha saya meisa painyamonae pajacobame pomonae irʉ pejume cowʉntsiwi poxonae paca siwa pona, xuano xua jopa pajacobim ichamonae, pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, barapo coyene jopa xanepanaeyo. Tsipei pomonae Nacom jopa peyaputae jiwi, barapomonae irʉ ba jacoba piamonae. Ichitha nama bewa toxeinchiya pananta xeinaem beyacaincha barapomonae poxonae nanta xeina.

48 Daxota paxam bewa bichocono xaniwaichiya beta painompaem. Mataʉtano xua caewiyo jopa bewa paexanaem tsane xua peabe coyenewa. Barapocotsi jʉta coyeneya paichim tsane icha painya Axa ichi pon Nacom, pon peitabocotha peecaexae xua bichocono xaniwaichiya beta popona. Mataʉtano bapon caewiyo jopa exanaeyo peabe coyenewa”, jei Jesús.