Matthew 27 in Cuiba

1 Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae yabara nacaetuta xua nanta jʉpaeya pebʉrʉya penanta xeinaenexa po coyeneya xua Jesús pebexubiwa tsainchi.

2 Daxita barapomonae equeicha Jesús maxʉ cʉtatsi. Bapoxonae Jesús yamaxʉ cʉtsiya capoinchi Pilato beya, pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi xua romanomonae peitorobixae.

3 Judas Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha. Poxonae bapon jume tane xua ichamonae Jesús yabara paebatsi xua bewa tʉpaena abe peexanaexae, poxonae bequein jopa abe exanaeyo, bapoxonae Judas bichocono aura xua Jesús pecaenaetaxubixaetsi. Daxota Judas equeicha caewa capona barapo treinta po paratiximonaebe. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi catatsi irʉrʉ pitiri jiwi catatsi.

4 Judas barai barapomonae, jeye: —Poxonae pebin caenaetaxuban, xua jopa pon abe exanaeyo, xua poxonae ichamonae pebexubinexa xua pejana pichapabarena, xan apara bara abe exanan, jei. Ichitha barapomonae Judas jume notatsi, jeye: —Apara baxua jopa painta ainya cuiyiyo. Jame apara xam jinya coyam poxonae baxua cana exaname, jei.

5 Nexata Judas barapo treinta po paratiximonaebe anaya xoya Nacom pin pia botha. Poxonae Nacom pin pia bo weya pona, bapoxonae Judas nabexuba pia coutha, nacoibo tathʉ catʉtaba athawetsica.

6 Bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nota po paratixi Judas bebaya. Bapoxonae barapomonae najei: —Jopa naca copatsiyo xua barapo paratixi bara wajebinexa Nacom pin pia botha tatsi nexa. Tsipei apara barapo paratixi taxoba poxonae barapo paratixitha comotatsi pebin xua ichamonae pebexubinexa, xua pejana pichapabarenaenexa, jei barapomonae.

7 Bapoxonae daxita barapomonae pebʉrʉya nanta xeinarʉcʉpa, najei: “Waxainchi barapo paratixitha comotinchi tsica iriyo, po iriyotha jiton tsorobon noteiba xua juruwaton peexaneibinexa. Barapo iriyotha tsane xua pemʉthʉthʉqueibinexa tsainchi poxonae werapeibina pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi”, najei.

8 Daxota barapo iriyo barapomonae wʉn duta po wʉn jeye: “Pejana ira”, jei. Po iriyo barapo wʉntha cataunxuae jiwi wʉn ununutapona beya anoxuae.

9 Baraxua barapomonae exana xua bayatha pecui yabara tsiwʉnaeya wʉnae tsimuxu dutsiya jeixae pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon pewʉn Jeremías pon caena bayatha tʉpa. Bapon Jeremías jeye: “Israelmonae pia pentacaponaewi tatsi catsina treinta po paratiximonaebe ichʉntha xua poxonae pecaenaetsixae tsainchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein. Barapo matomatha cana matomatsinchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein. Barapomonae baxua cana exanaena bapontha tsipei barapomonae pebʉrʉya nanta xeinarʉcʉpa pecana matomatsinexa. Bapoxonae equeicha barapomonae caewa pichina barapo treinta po paratiximonaebe. Barapo paratixitha barapomonae iriyo comotsina, po iriyotha jiton tsorobon noteibina xua exaneibina juruwaton. Baxua bara barapomonae exana be pocotsi coyeneya Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein nejume cui itoroba”, jei Jeremías.

11 Jesús cataunxuae uncua Pilato peitabaratha, pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Bapon Pilato Jesús yainyabatsi, jeye: —¿Bara yatsicaya xam judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin? jei. Jesús jume nota, jeye: —A, xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús Pilato beya.

12 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae Jesús abe yabara paebatsi xua pinae abe exana. Daichitha Jesús jopa jume barabotsiyo barapomonae.

13 Nexata daxota Pilato Jesús baraichi, jeye: —¿Jopa jume taem pocotsiwa barapomonae bichocono abe cayabara paeba? jei.

14 Ichitha Jesús jopa jume notsiyo Pilato xua pocotsiwa ichamonae Jesús abe peyabara paebiwatsi xua mataʉta cae jume coyenewatha jopa jume notsiyo. Daxota Pilato bichocono yabara nantʉ coyene cui cabenaeca baxua.

15 Bara nama, Pilato ba pia cui xeina poxonae ba jiwi tsinacaetuta pexaewa penanabanaenexa. Barapo matacabitha Pilato ba caein jiwana pu sotaba pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi. Pilato ba pu sotaba pon ba jiwi itapeta cowai xua Pilato peisanaxubinexa.

16 Barapo jiwi pecʉbi botha irʉrʉ eca pon bichocono abe peexanaein, pon peyaputaeinchi daxita jiwi poxonae abe exaneiba. Bapon pewʉn Barrabás.

17 Poxonae jiwi nacaetuta, Pilato barai barapo jiwi, jeye: —¿Eta pon pu sotabocuaein? ¿Metha Barrabás jampa? ¿Metha Jesús jampa, pon Mesías baraichi? jei Pilato.

18 Baxua Pilato paeba tsipei bapon yaputane xua pomonae pecanamata caitorobi bicheito, Jesús peuwixaetsi, caenaetaxubatsi Pilatotha.

19 Poxonae Pilato cataunxuae pia peecaethopeibiwatha eca xua Jesús peyabara paebinexatsi penatsicuentsiwa bapoxonae Pilato piowa tatsi najume caitoroba ichʉntha xua jeye: “Jopa copatsinde xua bapon pebexubinexatsi ichamonae, tsipei apara bapon pejʉntʉ coyene xeicaein. Yaitama tsipei merawi bapon camaitan daxota bichocono anthʉthʉrewein, tsipei bapon dacotsiwa bexotsi”, jei bapon xua Pilato piowa tatsi najume caitoroba.

20 Ichitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae jiwi cui tsacarabatsi, xua barapo jiwi Pilato pecui itorobinexatsi xua Barrabás pepu sotabinexatsi, mataʉtano xua Jesús pebexubinexatsino.

21 Bapon Pilato equeicha barai jiwi, jeye: —¿Eta pon pu sotabocuaein caein xua baponbe jiwana? jei. Barapomonae Pilatotha jeye: —Maisa Barrabás pu sotabare bara, jei barapomonae.

22 Equeicha Pilato yainyaba barapomonae, jeye: —¿Eta xua cana exanocuaein Jesús pon Mesías baraichi? jei. Nexata pinmonae Pilato jume daunweya jume notatsi, jeye: —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei barapomonae.

23 Nexata Pilato jume barai, jeye: —¿Eta pocotsiwa xua metha jane xua abe exana? jei. Equeicha daʉmetha barapomonae jume daunweya jeye: —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei.

24 Poxonae Pilato yaputane xua nama taaibichiba pocotsiwa bapon pepaebinexa picoya, xua peajumetsacaxae barapomonae, daxota Pilato itoroba ichʉn xua petaxawenaenexa tsainchi mera. Bapoxonae barapo meratha nacobe quiataxuba barapo jiwi peitʉtha tatsi. Bapoxonae bapon namchi, jeye: —Xan apara jopa tacoutha bexuba exanaeinyo bapon xua daxota pejana pichapabarena pon jopa bequein abe exanaeyo. Poxonae nacobe quiataxuban meratha, baxua tsita itapeinya xeinan xua apara jopa tacouthinyo. Apara jame painya coutha pam poxonae bexuba paexaname pon abe jopa exanaeyo, jei Pilato.

25 Daxita barapomonae equeicha namchi, jeye: —¡Paxan irʉ pata tamomoxi susato jiwi pata coutha pan apara xua bapon bexotsi paexanan! jei daxita barapo jiwi.

26 Nexata Pilato nama pu sotaba Barrabás. Bapoxonae itoroba xua soldadomonae bara Jesús moya bichocono pecuainchinexatsi pocotsiwatha eewa xua bichocono amʉpiya xua xota ba jiwi cuainteibatsi poxonae abe exaneiba. Mataʉtano itorobano xua moya bara Jesús tʉparucua exanaeinchi naetotha.

27 Bapoxonae soldadomonae Jesús capoinchi Pilato pia bo tatsi beya po soldadomonae yapu eena Pilato pia bo tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae waba icha soldadomonae xua daxita barapo soldadomonae Jesús pematawacaicha umenaenexa tsainchi.

28 Bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi yawa juma xatatatsi icha paparuwa, po paparuwa tsobia xua Jesús be pecana exanaenexatsi pon jiwi itorobiya pepa Peewatsinchi.

29 Bapoxonae cuane tepa xua pee tepa, yawa bapoxonae Jesús canamitontsiya mata xatatatsi baxua xua cana exanatsi icha be ichi pon jiwi itorobiya pepa peewatsin poxonae mata xatatatsi tepa. Mataʉtano Jesús cobenatatsi naewa icha be ichi pon jiwi itorobiya pepa peewatsinchi poxonae naewa cobenatatsi poxonae itoroba jiwi. Bapoxonae Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha taenatsi xua Jesús naerabiya pebarʉ cui itura jinaenexa tsainchi. Bapoxonae Jesús cui caponatsi, jeye: —¡Jaco judiomonae itorobiya pepa Neewatsim! jei barapomonae xua Jesús canamitontatsi.

30 Mataʉtano Jesús yabara naone subabatsi. Mataʉtano Jesús cobe wepitatsi naewa. Bapoxonae barapo naewatha Jesús mata cuaintatsi.

31 Poxonae Jesús canacui wetatsi xua cui caponatsi, equeicha bapoxonae Jesús caewa juma wejontatsi xua po paparuwa tsobia. Bapoxonae equeicha caewa juma xatatatsi po paparuwa pia paparuwaxae tatsi. Bapoxonae Jesús capoinchi xua tʉparucua peexanaenexatsi naetotha.

32 Poxonae Jesús namtotha caenapoinchi soldadomonae, bapoxonae barapo soldadomonae taeba pebin, pon Cirene tomarapin. Bapon pewʉn Simón. Bapoxonae barapo soldadomonae Simón itorobatsi xua pecaponaenexa Jesús pia naeto tatsi, po naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús.

33 Bapoxonae Jesús barʉ patatsi ichaxota po uruto be jiton matasipa piwa. Daxota barapo uruto jiwi wʉn unuta “Gólgota”, jei.

34 Baraxotiya Jesús apatatsi vino mera, po vino mera equeicha muxuna epareca hiel mera matawʉn po mera bichocono atsu wʉwa. Poxonae Jesús mene pana, bapoxonae Jesús aichaxaibi apa barapo mera.

35 Poxonae Jesús canacobe wetatsi xua naetotha tʉparucua exanatsi, bapoxonae soldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi. Barapomonae ibotixi bebeya penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi. Pon beta xoya ibotiyo bapon copiya pita Jesús pia paparuwan tatsi.

36 Nexata barapo soldadomonae Jesús yapu caenatsi poxoru jopa ichipaeyo xua Jesús pepanepaewa tsane.

37 Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo napaewatha tina. Barapo petinadutsiwa jeye: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi”, jei barapo petinadutsiwa xua napaewatha tinaduta.

38 Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsibe naetotha ichaxota imoxoyo Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetauncuiyatsi, ichʉn pecoxa wetauncuarenatsi.

39 Pomonae Jesús xentapoinchi barapomonae Jesús cui capoinchi, yawa Jesús yabara itata naichaquebatsi.

40 Barapomonae Jesús jeichichi: —Xam bayatha jam: ‘Nacom pin pia bo abe exanaein, bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe xaneibin’, jam. Moya bara jinya coutha nacapanepare naeto wetsica icha bara metha Nacom Pexantom tatsim, jei barapomonae.

41 Irʉrʉ barichi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae Jesús cui capanatsi. Daxita barapomonae najei:

42 —Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa nacapanepaeyo. Icha bara bapon israelmonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi, bʉ bapon pia coutha naeto wetsica ecoinca, xainya bapoxonae jume cowʉntatsi.

43 Bapon jume cowʉnta Nacom, xua bepa pinae capanepaeinchi, xua Nacom capanepaena. Icha Nacom ichichipa, bʉ bara moya capanepaena, tsipei caena bayatha naca jei: ‘Apara xan Nacom Pexanton’, naca jei, jei barapomonae.

44 Barichirʉ baxua paeba ponbe jiwi pecaibinbe, ponbe xua irʉrʉ cobe matatabarutatsibe naetotha. Baponbe irʉrʉ Jesús cui caponatsi.

45 Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mataeinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae.

46 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai, jeye: “Elí, Elí, ¿lema sabactani?” jei, (barapo jumetha xua jei: “Tanacom, Tanacom, ¿eta pocotsiwa metha nepunaxubame?” jei Jesús.)

47 Ichamonae pomonae Jesús baxota jume taeumeinchi, barapomonae jeye: —Pajume taema. Bapon waba, Elías wabatsi, pon Elías Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa, jei.

48 Bapoxonae caein nainya cuinaepoinya pon barapomonae jiwana yawa pitaba esponja xua baxota pemene capichinexa vino mera xua po mera mene atsu. Poxonae bapon baxota mene capita, bapoxonae naewatha duta xua Jesús petayoichaenexatsi xua peapaenexa.

49 Ichitha ichamonae namchi, jeye. —Abʉ, abʉ jopa apatsinde. Waxainchi abʉ matha taeinchi icha Elías patopeicaena xua bapon pecapanepaenexatsi, jei barapomonae.

50 Equeicha Jesús jume daunweya wawai, bapoxonae nama tʉpanaicha Jesús.

51 Bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha ducua, barapo paparuwa nainya bopiya matonta tsitsiqueica ainya epatobe naexanabe. Mataʉtano ira jijiyataxuba, mataʉta ibo wacapouna.

52 Po mʉthʉntha pomonae pewerapeibiwi bobena, barapo mʉthʉn coibo tupa wacapouna pocotsiwa coibo xatababanoba xua pin ibo panawan. Barapo mʉthʉntha cataunxuae abʉ saya bobena pomonae caena bayatha werapa. Pirapaeyo acoibi po matacabiyobe poxonae Jesús asʉ juina exanatsi, xua Nacom exana, bapoxonae irʉrʉ pomonae bayatha pejume cowʉntsiwichi Nacom pomonae xua bayatha pewerapaexae barapomonae irʉ asʉ jujuina exanatsi xua Nacom exana.

53 Bapoxonae daxita barapomonae mʉthʉ we-iyiya. Daxita barapomonae, Jerusalén tomara beya pona po tomaratha xeina Nacom pin pia bo tatsi. Barapomonae naitʉta pinmonaetha Jerusalén tomarapiwitha.

54 Bapoxonae soldadomonae pomonae Jesús yapu enatsi irʉrʉ barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon romanomonaepin poxonae daxita barapomonae tane xua ira jijiyata yawa xua tane ichawanno, bapoxonae barapomonae bichocono junuwa. Bapoxonae barapomonae jeye: —¡Apara bara yatsicaya bapon Nacom pepa Pexanto tatsi! jei barapo soldadomonae.

55 Barichi irʉ ainyawaxi yabʉxi, barapowaxi Jesús tsiwiyo tajʉ wetaeumeinyatsi. Barapowaxi Jesús bayatha matha puna jinompatsi xua poxonae Galilea nacua weya pona xua Jesús peyawenaenexatsi.

56 Barapowaxi jiwana, ichowayo pewʉn María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Ichowayo pewʉn María, Santiago irʉ José baponbe penabe tatsi. Ichowayo pewʉn Salomé bapowa Zebedeo piowa tatsi, xua irʉ bapowa Santiago irʉ Juan baponbe pena tatsibe.

57 Poxonae quirei tsanaicha, pebin patopa ichaxota Jesús naetotha tʉparucua. Bapon copei pexeinaein. Bapon pewʉn José. Bapon Arimatea tomarapin. Mataʉta bapon irʉ Jesús pia pepuna jinompaewichi jiwanapin tatsi pomonae Jesús pia pejume cowʉntsiwichixaetsi.

58 Bapon pona Pilato beya pewʉcaenexa xua Jesús petʉpaein. Nexata Pilato najume caruta xua bara José pecatsinexatsi Jesús petʉpaein.

59 José nexata pita Jesús petʉpaein. Bapoxonae pena paparuwatha mata quiyontabareca xua pexeinya paparuwa.

60 Bapoxonae José mʉthʉ iya Jesús botatsi pena ibo mʉthʉtha, po mʉthʉ bequein José pia mʉthʉ tatsi xua poxonae petʉpaewa tsane. Poxonae José nacobe weta xua yauxatatababota pin ibo panawatha, bapoxonae ponataba.

61 Baxotiya ibo mʉthʉ itapatha eca María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Irʉ ichowayorʉ María baxota naeca.

62 Icha matacabitha po matacabitha pentaquei seica matacabi bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ fariseomonae daxita barapomonae pona Pilato beya.

63 Barapomonae Pilato jeichichi: —Pon pata Tanecanamataxeinaem, pananta xeinan xua barapo pemuxuitorobin poxonae cataunxuae popona, pana tsipaeba, jeye: ‘Poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi tsane equeicha asʉn tsane petʉpae coyene cuiru weya’, pana jei bapon.

64 Daxota xam itorobare soldadomonae xua xaniwaicha peyapu eenaenexa mʉthʉ xua beya poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi tsane. Baxua exande xua jopa pepatsinexa tsane mʉthʉ beya Jesús pia pepuna jinompaewichi, tsipei bʉ merawi barapomonae pichapa Jesús pia pepon. Tsipei pirapae naerabichipa jiwitha jei tsipae: ‘Bayatha equeicha asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya’, jei tsipae xua Jesús yabara naerabatsi. Barapomonae baxua naerabichipa jiwitha, baxua bichocono abe tsipae, beyacaincha poxonae Jesús bayatha pocotsiwa paeba xua pemuxuitorobiwa, jei barapomonae.

65 Pilato barai barapomonae, jeye: —Bara moya pataema. Moya panore soldadomonae. Moya mʉthʉ beya pabarʉ ponde. Paexande pocotsiwa panantawenoname xua bʉ moya barapo soldadomonae xaniwaicha yapu eenaena, jei Pilato.

66 Nexata barapomonae irʉ soldadomonae bara be-iyiya. Bapoxonae mʉthʉ coibo daunwei exananota. Bichocono barapomonae cateitabanota xua pin ibo panawa xua mʉthʉ boupa ata. Mataʉtano bichocono barapomonae pemacatha epataʉtarena boupa cʉtabarena barapo peboupa patsiwa, xua peyaputaenexa icha ichʉn namicha patopa xua pecaibinexa Jesús petʉpaein. Bapoxonae barapomonae cuentadendena soldadomonae xua barapo soldadomonae peyapu eenaenexa mʉthʉ.