Matthew 22 in Cuiba

1 Equeicha Jesús tsipaeba jiwitha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye:

2 “Nacom cana exana piamonaetha pomonae jʉntʉ coyene itorobiya ewata, icha pocotsin ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi poxonae waba, xua poxonae ichamonae wabatsi xua petsinacaetutsinexa pexaewa xua penabanaenexa. Baxua exana poxonae pexanto tatsi pecotsiwa pepichixae.

3 Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba pomonae pia petanacuichiwichi xua petawabinexa tsainchi pomonae xua bayatha petsipaebixae xua petapatsiwa tsainchi pia botha xua bepa pinae petanabanaewa tsainchi pia botha. Daichitha barapomonae aichaxaibi xua pepatsiwa tsane.

4 Bapoxonae barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi, jeye barapomonaetha: ‘Pomonae bayatha tsiwaban pexaewa xua penabanaenexa painta tsipaebare pajande: Bepa pinae nainya papatsim, tsipei pinae bayatha pexaewa canacui wʉnaeta. Tsipei caena bayatha pinae cobe itoroba xua petajutebiwa tsainchi vacan, yawano po duwein bichocono nasita. Daxota bewa pinae nainya paponaem bara beya xua painya nenanabanaenexa pexaewa, yaitama tsipei pinae pexanto tatsi pichina pecotsiwa, pajande’, jei barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.

5 Daichitha barapomonae pomonae tsiwabatsi pexaewa, barapomonae jume naitemata, saya meisa ʉ naitomatsiya exana piawan. Barapomonae jiwanapin pia pabitha pona. Irʉ ichʉn piawa caenaetauya.

6 Ichamonaerʉ teica, pomonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba, barapomonae teicatsi. Yawano bichocono abe exainchi beya poxonae nama werapa.

7 Nexata bapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bichocono caseba pomonae petajutebixaetsi pomonae bapon itoroba. Nexata bapon itoroba pia soldadomonae xua barapomonae xuya pejutebinexa tsainchi mataʉta xua tomara petatautsinexa tsainchi.

8 Bapon pirapae equeicha barai ichamonaetha pomonae pia petanacuichiwichi jiwitha, jeye: ‘Bayatha bequein daxita wetan xua penabanaewa tsane, daichitha pomonae waban jopa xanepanaya nejume jejeyo daxota jopa bewa patsi tsane xua penabanaenexa.

9 Daxota paponde tomara namtontha, po namtontha pin namtontha, baxotiya pomonae poxonae pacaxibeibame, barapomonae painta wabare’, jei bapon.

10 Pomonae petanacuichiwi, barapomonae pona namton beya. Bapoxonae barapomonae, daxita pomonae caxiba namtontha, matacayiya pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi pia bo tatsi beya. Pomonae abe peexanaewino carendenatsi, pomonae xanepanaya peexanaewino carendenatsi, beya poxonae bo tutu nayʉcaxuba.

11 “Nexata pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bo tutu joniya petaenexa tsane pomonae pata. Bapon itabara tane pebin xua irʉrʉ pon baxota eca. Ichitha barapo pebin pexeinya paparuwa jopa nama xatatsiyo icha be jopa ichiyo ichamonae, tsipei ichamonae pexeinya paparuwa nama xataba xua po paparuwa jiwi ba nama xataba poxonae pona penacaetutsiwatha xua penabanaenexa pexaewa poxonae pebin pecotsiwa pita.

12 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai bapon, jeye: ‘Tajiton, ¿eta xua metha xote naecame xua mataʉta jopa pexeinya paparuwa nama xatatsim?’ jei bapon. Ichitha bapon saya moya eca.

13 Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai pomonaetha pomonae pexaewa carena tsaibi pexaethopaewatha, jeye: ‘Bapon pacobe caecunta cʉre yawa pataxu caecunta cʉre, yawa aisowa beya paxore ichaxota quirei. Baxota bapon wecoyei tsane yawa baxota nantanuweya nanta jayabina, bichocono peatenexae tsane’, jei pom jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.

14 Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bequein pinmonae waba ichitha saya tsiquimonaeyo pata penabanaewatha. Icha barapon ichi Nacom bara jʉta coyene ichiya cana ichi tsane jiwi. Nacom bequein waba pin bicheitomonae, daichitha saya tsicamonaeyo itapetatsi, pomonae Nacom pijimonae tatsi penaexanaenexa tsane”, jei Jesús.

15 Nexata fariseomonae pona Jesús weya, caemonae natsipaeba najei: “¿Eta po peyainyabiwa Jesús taexanaeinchi xua catsawa wanaca jume notsinexa? Bapoxonae waxainchi xain yopitatsi ichamonaetha xua bapon abeya wanaca jume notsiwaxae”, najei fariseomonae.

16 Bapoxonae barapomonae itoroba pia pepuna ponaewichi, mataʉtano barapomonae itorobano pomonae Herodes pia pepuna jinompaewichi. Daxita barapo matabʉxʉyobe pata Jesustha pomonae fariseomonae itoroba. Barapomonae Jesús beya jeye: —Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume xainyeya tsipaebame jiwi, mataʉtano xua jiwi bara beta cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi bara catsita najʉpa.

17 Incane yabara pana netsipaebare xua nanta xeiname xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara bapon pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena peponaein? Icha jopa tsipae ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba.

18 Daichitha Jesús yaputane xua bichocono barapomonae abeya nanta xeina xua Jesús abe pecanaexanaenexa tsainchi. Jesús barai barapomonae, jeye: —Paxam pomonae itara mexeya xanepanaya pepaebiwi pam, daichitha abeya pepaebiwi pam. ¿Eta xua metha pana nejʉntʉ coyene jʉjʉtame poxonae baxua yabara pana neyainyabame?

19 Incane moya painta xawena tha taetsi barapo paratiyo, jei Jesús. Bapoxonae barapomonae barapo paratiyo Jesús tacapoinchi.

20 Poxonae Jesús tane barapo paratiyo, bapoxonae yainyaba barapomonae, jeye: —¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei Jesús.

21 Nexata Jesús jume notatsi barapomonae, jeye: —Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei barapomonae. Nexata Jesús barai barapomonae, jeye: —Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae tatsi. Mataʉtano bara Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús.

22 Poxonae barapomonae jume tane xua Jesús beta xanepanaya jume nota, bapoxonae barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca. Bapoxonae ponarʉcʉpa Jesús weya.

23 Bapoxonae caena barapo mataqueitha saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubi coyenewa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota barapo saduceomonae Jesús tsipaebatsi jeye:

24 —Pon jiwi Necuidubim, Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa xuya pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés.

25 Barichi, matha irʉrʉ cae peweicho caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexui pexeinaenexa.

26 Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona bapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo.

27 Bapoxonae matapainya irʉ bapowa tʉpa.

28 Xam Jesús, ba paebame, ba jam: Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena, xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉn wetsina, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha ¿jintam metha bapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae.

29 Nexata saduceomonae Jesús jume nota, jeye: —Paxam apara catsawiya pana nejume notame, tsipei jopa beta payaputaem xua Nacom Pejume Diwesitha payabara yorobame baxua. Mataʉtano jopa payaputaem Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi.

30 Poxonae petʉpaewi equeicha asʉ jujuinaena, jopa jitha eenaponae tsane. Yawa barapomonae jopa pexantixi jitha cuarebaponae tsane. Tsipei barapomonae barichi tsane icha be matatsunpiwimonae ichi, po matatsunpiwimonae Nacom pia nacuatheicha jinompa, xua po matatsunpiwi jopa jitha enaeyo.

31 Paxam bequein bara bayatha payabara yorobame pocotsiwa Nacom namchi Pejume Diwesitha, po coyene xua pomonae pewerapaewi equeicha asʉ jujuina. Barapo diwesitha Nacom jeye:

32 ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom. Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac irʉ Jacob pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae bayatha pewerapaewi xua caewa equeicha asʉ pejinompaewi, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei Jesús.

33 Poxonae jiwi jume tane pocotsiwa Jesús cuiduba, barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca.

34 Poxonae fariseomonae yaputane xua saduceomonae moya umena xua Jesús beta pejume notsixae, bapoxonae fariseomonae nacaetuta xua equeicha peyainyabiwanexa tsainchi Jesús.

35 Barapo fariseomonae caein jiwana, pon peyabara yaputaein Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon ichichipa xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsiwatsi xua icha bara metha Jesús abeya jume notsina. Bapon jeye Jesustha:

36 —Ja pon jiwi Necuidubim, ¿eta po peitorobi coyene pepa ainya cui coyenewara po peitorobi coyene beyacaincha xua icha peitorobi coyene? jei.

37 Jesús jume nota bapon, jeye: —Po peitorobi cui coyenewa pepa ainya cui coyenewa jeye: ‘Antobeinde pon jiwi Pecanamataxeinaein, bapon Nacom xua daxita nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua daxita nenanta xeinaewatha nentasipatha’, jei.

38 Jame barapo peitorobi coyene bichocono ainya cui coyenewa beyacaincha icha peitorobi coyene. Barapo peitorobi coyene, po peitorobi coyene ainya cui coyenewa, Nacom copiya itoroba.

39 Po peitorobi coyene cotacaya itoroba ichaxota ba ‘dos’ jei, barapo peitorobi coyene be jume jʉpa po peitorobi coyene copiya ducua. Irʉrʉ barapo peitorobi coyenewatha jeye: ‘Antobeinde jinya necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua jinya coutha naantobem’, jei barapo peitorobi coyenewatha.

40 Barapo peitorobi coyene jumebe caunuta, xua Moisés pia peitorobi coyenewatha baxua yabara paeba, irʉ pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubi coyenewatha baxua yabara paebarʉ, jei Jesús.

41 Poxonae fariseomonae cataunxuae nacaetutompa bapoxonae Jesús yainyaba barapo fariseomonae, jeye:

42 —¿Eta xua pacayabara nanta xeiname Mesías pon Nacom pia Peitapetsin? ¿Jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira? jei Jesús. Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: —Apara David, pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapon pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi, jei fariseomonae.

43 Bapoxonae Jesús barai barapomonae, jeye: —David yabara paeba xua Mesías apara pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi poxonae David cueicueijei exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.

44 David salmos penaxʉnae wei diwesitha bayatha jeye: ‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, Tanecanamataxeinaein baraichi pon Mesías, jeichichi: Tacoxa werena ecare, beya abʉ tsane poxonae necaaitafaetabi jiwi pia pecanamataxeinaeinchi tatsi caexanaeinchi, jei Nacom’, jei David salmos penaxʉnae wei diwesitha.

45 Icha David Mesías yabara jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús.

46 Daxita barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pejume notsiwatsi tsainchi, poxonae pinae David paeba xua pinae jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei. Bara nama barapo matacabitha weya, equeicha nama Jesús jopa bepeyainyabiwatsi barapomonae.