Matthew 21 in Cuiba

1 Poxonae bara itiya pona Jerusalén tomara, Jesús bara muxu pebarʉ patopae pijimonae Betfagé tomaratha. Barapo Betfagé tomara demxuwa itapatororotha eca po demxuwa pewʉn Olivowa, tsipei baxota umena olivo naein. Bapoxonae Jesús itoroba pebinbe nacueyatabe xua doce poyobe jiwanabe.

2 Jesús baraibe baponbe, jeye: —Paponarebe po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae papatopaenamebe barapo tomaratha pacaxinaenamebe burra pesowato xua pon quetanotatsi yawano xua penʉn quetanotatsi pon pebto. Barapo burra paisanaxorebe yawa payama carenandebe coxiwa yawa penʉnno.

3 Icha ichʉn paca barai tsane: ‘¿Eta xua payama isanaxubamebe burra?’ jei tsane, nexata pajandebe: ‘Pon jiwi Pecanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei, tsipei pinae nantawenona’, pajandebe. Nexata bapoxonae nainya bapon paca cobe itorobinabe xua painya neyama carenaenexambe tsane, jei Jesús.

4 Poxonae Jesús daxita baxua paeba bara bapoxonae nayabara jume weta pocotsiwa bayatha Isaías yabara paeba pijume diwesitha xua Mesías pepatopaewa tsane Jerusalén tomaratha, jeye:

5 “Patsipaebare Sión tomarapiwi. Pajande: ‘Pataename pon itorobiya painya pepa paca Ewatsin. Pacata jʉntema patopaena, xua burriyotha equeicaena, penʉntha xua burra pesowato coxi tatsi’ pajande”, jei pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin, bapon Isaías, xua Mesías yabara paebatsi.

6 Nexata Jesús pijimonae jitonbe tatsi ponabe. Mataʉtano baponbe exanabe pocotsiwa bayatha Jesús itoroba.

7 Baponbe yama carenabe burra pesowato yawa yama carenabe penʉn. Baponbe pia paparuwan tsijuma jebicabe po paparuwan matha weruyabe coxiwathano yawa penʉnthano. Bapoxonae Jesús equeica penʉntha.

8 Jiwi, barapo jiwi pin bicheito bichocono. Bapoxonae barapo pin bicheito namtotha paparuwan yerababa jejebabapoinya. Ichamonae peaxu ucuboba po axu icha coichaxu axu ichi. Bapoxonae barapo axu, namtotha axu jejebabapoinya. Daxita barapomonae barapo coyene exana xua Jesús pebarʉ cui itura jinaenexa tsainchi.

9 Pomonae, xua Jesús tsiwana enapoinchi irʉrʉ pomonae Jesús peputha taenapoinchi daxita barapomonae bichocono jume daunweya wawaya jeye: —¡Pai jayana, barabʉ jiwi barʉ cui itura jinaena bapon pon David pia pemomoxi susatopin tatsi! Bapon jiwi yabara jei: ‘¡Bapon David pexanto tatsi!’ jei. ¡Maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, maisa wʉnae! ¡Bapon patopa Nacom peitorobixae! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei barapomonae.

10 Poxonae Jesús patopa Jerusalén tomaratha, daxita barapo tomarapiwi najume cayayatsiya paeba. Cae bicheitomonae nayainyaba, jeye: —¿Jintam metha bapon jane? najei.

11 Ichamonae jume nota, jeye: —Apara bapon Jesús pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon Nazaret tomarapin po tomara eca Galilea nacuatha, jei ichamonae xua irʉ ichamonae jume notatsi.

12 Bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha, yawa aisowa benapuna torobabiya pomonae caenaeta baxota. Jesús tabʉ tayebiya bebai iratha pocotsiwa pexaethopaewan, po pexaethopaewantha nantiya nacatsiba paratixi yawa xua tabʉ tayebiya bebai iratha peenaewan po peenaewan ichaxota ena pomonae caenaeta topibo.

13 Jesús barai barapomonae: —Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Tabo apara po botha jiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi pia mʉthʉ tutu pacana exaname ichaxota pijunuwi nantsiyabeibathopa tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua pateiba xua Nacom petsipaebinexatsi, jei Jesús.

14 Barapo Nacom pin pia botha tatsi, Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae peitata nacʉtsiwi. Irʉrʉ Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae pejayujayujeiwi. Jesús axaibi exana daxita barapomonae.

15 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae tane pocotsiwa Jesús exana pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewatha. Daxita barapomonae jume tane xua pexui wawai Nacom pin pia botha tatsi xua pexui Jesús yabara jeichichi: “¡Pai jayana, barabʉ jiwi barʉ cui itura jinaena bapon pon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi! Pon jiwi yabara jei: ‘Bapon David pexanto tatsi’, jei”, jei pexui. Bapoxonae daxita pomonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi anaepana poxonae Jesús cui tainchi yawa xua jume tainchino.

16 Daxita barapomonae jopa ichipaeyo xua pexui paeba, daxota anaya Jesús jeichichi: —¿Bayatha jume taneme xua baxua pexui cayabara wawaya namchi? jei barapomonae. Jesús jume nota barapomonae, jeye: —Aa, bara bayatha jume tan xua pexui newʉnae jainta. Paxam bayatha payorobame Nacom Pejume Diwesi xua pexui bara cui copatatsi xua bara wʉnae pejainteibiwa tsane. David pexui yabara jeichichi Nacom Pejume Diwesitha, jeye: ‘Xam Nacom, cana exaname pexui poxi isainatsi, irʉ poxi jinompena, xua barapoxi pexeinya weixi cayabara caununaya naxʉna poxonae cawʉnae jainchina’, jei David Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús daxita barapomonaetha.

17 Nexata Jesús daxita barapomonae wepu pona Jerusalén tomara weya. Bapoxonae Betania tomara bewarapiya. Baxota merawi maiteca.

18 Poxonae Jesús caemʉmbotha equeicha caibe iya Jerusalén tomara beya, bichocono jainpa pona.

19 Bapoxonae Jesús imoxoyo namtotha taenota higuera nae. Imoxoyo caquita pona piyain, pia taetsi pethei. Daichitha barapo naetha Jesús jopa taeyo pethei, saya ʉ noxu tane. Nexata Jesús biataenota higuera nae, jeye: —Bapana equeicha jopa nacoichim tsane pethei, jei Jesús higuera naetha. Bapoxonae caena nainya higuera nae yʉnuncua.

20 Poxonae Jesús cui tainchi pijimonae baxua barapomonae yabara najʉntʉ coyene cui cabenaeca bichocono. Yawa Jesús yainyabatsi pijimonae, jeye: —¿Eta xua metha higuera nae nainya yʉnuncua? jeichichi Jesús pijimonae.

21 Jesús jume nota pijimonae, jeye: —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha xanepanaya payabara jume cowʉntame xua Nacom painya nepaca cayawenaewa xuano xua jopa ainya ʉnthʉton paxeinaem bara paca itacʉpaena xua painya nepaebiwa icha ichin xua cana exanan higuera nae. Mataʉtano bara paca itacʉpaena xua painya nejeiwa uruto beya xua pajam: ‘Uruto natsixitabare, mar mene beya jopare’, xua painya nejeiwa. Bapoxonae bara baxua jopa bayathiyo tsane.

22 Daxita xua xuan pocotsiwan Nacom beya pawʉcame, icha bara xanepanaya pajume cowʉntsiya wʉcame, bara Nacom paca catsibina baxuan, jei Jesús.

23 Nexata bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha tatsi. Poxonae cataunxuae Jesús baxota cuidubuncua jiwi, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi. Daxita barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye: —¿Eta po peayapusʉ itorobi coyenewatha cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa?

24 Jesús jume nota barapomonae, jeye: —Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi. Icha beta pana nejume notsiname, bapoxonae xuya yabara paca tsipaebinchi xua po peayapusʉ itorobi coyeneyatha taexanaewa baxuan.

25 ¿Jintam Juan cui itorobatsi xua bautisaba? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? Pana nejume nore, jei Jesús, xua Juan yabara paebatsi pon caena bayatha tʉpa. Nexata daxita barapomonae caemonae najume matsontsonoba, najei: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jei tsipaetsi: ‘Juan cui itorobatsi Nacom xua pebautisabiwa jiwi’, metha naca jei tsipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jei tsipae Jesús.

26 Jiwi cui cunuwatsi icha jeichi: ‘Juan cui itorobatsi jiwi xua bautisaba’, icha jeichi. Metha bapoxonae jiwi naca casebichipa anaya. Tsipei daxita jiwi Juan yabara jume cowʉntatsi xua bapon apara pon Nacom pia peitorobi jume tatsi pepaebi jiton”, najei barapomonae.

27 Nexata barapomonae Jesús baraichi, jeye: —Canta jopa payaputaeinyo, jei barapomonae. Nexata Jesús barai barapomonae, jeye: —Nexata barichin tsane, jopa yabara paca tsipaebi tsainchi po peayapusʉ itorobi coyeneyatha xua daxita taexanaewan, jei Jesús.

28 Equeicha Jesús namchi Nacom pin pia botha daxita barapomonaetha, xua sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi, irʉ judiomonae pia pitiri jiwitha tatsino. Jesús jeye: —Moya pana nejume naitaeware pocotsiwa paca tsipaebinchi. Pebin nacueyatabe poyobe tatsi pexantobe tatsibe. Bapon caeintha nacoxi barai, jeye: ‘Owae, inta anoxuae uva bacabo pabi nacuire’, jei.

29 Bapon jume notatsi pexanto jeye: ‘Bara, aichaxaibin’, jeichichi bapon pexanto. Daichitha equeicha bapon pexanto tatsi nanta xeinataba, bapoxonae pona xua penacuichinexa uva pabi, paxa tatsi pia pabi tatsi.

30 Pirapae equeicha ichʉntha, nacoxi barai barapo jumetha, jeye: ‘Owae, inta anoxuae uva pabi nacuire’, jei bapon pexantotha. Bapon paxa jume nota, jeye: ‘Je, moya daichane, methaunxuae ponaein’, jei paxatha. Daichitha bapon jopa ponaeyo.

31 Incane yabara paca yainyabinchi xua bapon barapo pexantobe tatsi, ¿eta po pewowinda pon exana pocotsiwa paxa itorobatsi? jei Jesús. Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: —Pon copiya paxa itorobatsi, jeichichi Jesús barapomonae. Nexata Jesús jume barai barapomonae, jeye: —Bara xaniyan yabara paca tsipaebatsi, pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, irʉrʉ yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi. Bara bequein barapomonae peantʉcoyenebewi, daichitha barapomonae naexanaena Nacom piamonae tatsi jiwana tatsi, beya poxonae paxam irʉ panaexaname Nacom piamonae tatsi jiwana tatsi.

32 Juan pon jiwi Pebautisabin patopa xua pia nepaca cuidubinexa xua pocotsiwa bewa paexanaename painya nexeinaenexa tsane po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Daichitha paxam jopa pajume cowʉntsim pocotsiwa Juan paeba. Ichitha Juan yabara jume cowʉntatsi pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchichi nexa. Irʉrʉ yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi Juan yabara jume cowʉntatsi po coyene Nacom Juan peitorobiwatsi. Nama paxam bequein bara Juan pacui taneme pocotsiwa exana, daichitha jopa painya neauraxae poxonae abe paexaname. Daxota icha jʉntʉ coyene jopa paxeinaem xua painya nejume cowʉntsinexa Nacom, jei Jesús.

33 Nexata Jesús equeicha namchi jiwitha, jeye: “Incane pana nejume naitaeware xua paca tsipaebinchi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Matha irʉrʉ pebin pia pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Yawano yapu curarata barapo uva pabi ibowantha xua jopa pejojondenaenexa ichamonae barapo pabitha. Yawano baxota ibo feto exana, xua barapo ibo fetotha pecubinexa uva cuei. Mataʉtano baxota exananota bo po bo taʉcha xua baxota pebin bara wenecotequeica uva pabi. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi pia petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona.

34 Barapo matacabi tsuxubi po matacabitha uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapetanota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, bapon pomonae petanacuichiwichi jiwana itoroba, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya, pomonae pabi petayapucaenaewichi.

35 Ichitha barapomonae, pomonae pabi petayapucaenaewichi teica, teiquebatsi pomonae itorobatsi, pomonae pabi pexeinaein itoroba uva pabi petayapucaenaewichi tatsi beya. Barapomonae pomonae petayapucaenaewi pabi, cuainta caeintha pomonae penajume carutsi jiwichi jiwanapintha. Ichʉn bexotsi. Ichʉn ibotontha cuinbabatsi.

36 Pon pabi pexeinaein barichi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi. Equeicha barichi pomonae pabi petayapucaenaewi bara jʉtiya cana exana barapomonaetha.

37 “Bara nama matapainya pexanto itoroba. Bapon najei: ‘Barapomonae metha taxanto inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi, daxota itoroban bapon’, najei bapon.

38 Dapo jumetha pomonae pabi petayapucaenaewi poxonae bapon tainchi barapomonae najei: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae.

39 Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi. Baxotiya bexotsi”, jei Jesús.

40 Nexata Jesús barai barapo jiwi Nacom pin pia botha, jeye: “Poxonae pabi pexeinaein patopaena, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi?” jei Jesús.

41 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: —Bapon bewa jutebina barapomonae, jopa weyatae tsane barapomonaetha xua peantʉcoyeneyapube jiwixae. Bapoxonae itorobina ichamonae xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi. Barapo pabi petayapucaenaewi matha notsina uva cuei xua naweta. Bapoxonae tsabina pabi pexeinaein nexa yawa irʉrʉ barapomonae nexarʉ, jei barapo jiwitha pomonae peenaexae Nacom pin pia botha.

42 Nexata Jesús barai barapomonae xua nayabara paeba, jeye: —¡Paxam bara bayatha payorobameba Nacom Pejume Diwesitha! Barapo diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, xua jeye: ‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi, barapo pebiwi xuba po iboto tabʉ caboca po iboto peainya cui iboto. Ichitha Nacom itapeta barapo iboto xua petabʉ cabocaenexa barapo peainya cui ibotoxae. Waxainchi nanta xeinatsi jeichichi: Maisa pocotsiwa Nacom exana naca tsita xanepana’, jeichichi, jei Nacom Pejume Diwesitha xua neyabara caunuta.

43 Daxota paca tsipaebatsi, Nacom paca itawetsina xua jopa painya nenaexanaenexa tsane Nacom piamonae jiwana tatsi pam. Barapo coyenewa xua Nacom piamonae jiwana tatsi penaexanae coyenewa Nacom pichina painya xainya weya xua ichamonaetha pecatsinexa pomonaetha pomonae petsita jʉntʉ coyene xanepanaewichi.

44 Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota peraxa exanaein, jei Jesús.

45 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ fariseomonae, poxonae jume tane barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesi, xua Jesús paeba, barapomonae yaputane xua apara bara Jesús yabara paeba barapomonae.

46 Bequein barapomonae Jesús muxu pewaetabichi, ichitha barapomonae junuwa. Jiwi cunuwatsi, tsipei daxita jiwi Jesús xanepanaya yabara paebatsi xua pinae Jesús Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwana tatsi.