Matthew 20 in Cuiba

1 Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: “Nacom pijimonae matomatsina pia nacuatheicha xua be pematomatsiwa petaexanaexaetsi pia petanacuichiwa tatsi icha pon pabi pexeinaein ichi xua poxonae matoma catsiba pomonaetha pomonae petanacuichixaetsi. Pon pabi pexeinaein caemʉmbotha pona xua jeita pomonae pia petanacuichinexa tsainchi pia uva bacabo.

2 Bapon muxu tsipaeba pia petanacuichiwichi, jeye: ‘Paxam painta nacuire ta uva bacabo, nexata paca matoma catsibebinchi pocotsi paratiyo xua caentaqueitha nexa’, jei. Bapoxonae bapon pia petanacuichiwichi itoroba pia uva bacabo beya.

3 Bapoxonae equeicha bapon pona poxonae xometo tajʉ beequeina xua pejeichinexa ichamonae pomonae petanacuichiwichinexa tsainchi pia uva bacabo. Bapoxonae bapon tane ichamonae, pomonae panatha saya jinompa xua jopa nacuitompaeyo.

4 Bapon barai barapomonae jeye: ‘Paxam irʉrʉ painta nacuire ta uva pabi. Nexata beta paca matoma catsibinchi, xua pocotsi paratiyo po horatha panacuitame nexa’, jei. Bapoxonae barapomonae pona pabi beya penacuichinexa.

5 Bapon mateinyaxae equeicha pona xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. Barichi equeicha poxonae tabopiya pona xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi.

6 Bapon equeicha pona pana beya poxonae xometo iriya ducuanaicha xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. Bapon equeicha tane ichamonae pomonae xua jopa irʉ nacuitompaeyo. Bapon barai barapomonaetha, jeye: ‘¿Eta xua metha came saya anoxuae paumename po panathe, xua jopa panacuitompaem?’ jei pabi pexeinaein.

7 Barapomonae jume nota, jeye: ‘Canta dapon aibi pon pata tana neitorobiwa tsane’, jei. Nexata bapon barai barapomonae, jeye: ‘Paxam paponare, irʉrʉ painta nacuire ta uva pabi, nexata beta paca matoma catsibinchi xua pocotsi paratiyo po horatha painya nenacuichixae tsane’, jei pon pabi pexeinaein.

8 “Poxonae quirei tsanaicha pon pabi pexeinaein, bapon itoroba pon pia petayapucaecaeinchi uva pabi, jeye: ‘Inta wabare pomonae inta nacuita yawa matoma catsibare. Tamroropata wabaponde yawa matoma catsibaponde. Copiya matha wabare pomonae opi dubena pomonae inta cotacaya nacuita poxonae xometo iriya ducuanaicha, beya poxonae papataponaena pomonae copiya inta nacuita caemʉmbotha’, jei.

9 Nexata copiya pata pomonae cotacaya nacuita poxonae xometo iriya ducuanaicha. Daxita barapoyobe pomonae cotacaya nacuita bara beta matoma catsibatsi xua pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa, bequein bara jopa pin mataqueitha nacuichiyo.

10 Nexata bara irʉ bapoxonae pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae tabopiya, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae mateinyaxae, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae xometo tajʉ beequeina, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ nama pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita caemʉmbotha. Barapomonae najei: ‘Metha equeicha mataropeichiya naca catsibina paratixi tsipei nacuitatsi caemʉmbotha’, najei barapomonae. Daʉmetha barapomonae saya matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa.

11 Ichitha poxonae barapomonae matoma nota, itaconacarʉcʉpa pontha pon peitorobixae barapomonaetha.

12 Barapomonae anaya jei bapontha: ‘Pomonae nacuita cotacaya, saya cae horatha nacuita, barapomonae matoma catsibame pocotsi matoma pana catsibame. Nama apara paxan daunweya panacuitan, yawa atsatha daunweya panacuitan’, jei barapomonae.

13 Ichitha pon pabi pexeinaein jume nota caeintha barapomonae jiwanapintha, jeye: ‘Tajiton, apara jopa bara abe pacata exanaetsi. Canaunxuae paca muxu tsipaebatsiba paca jeichi: Paca matoma catsibinchi xua pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa, paca jeichi.

14 Bara jinya matoma pire. Bara nawiyama. Xan ichichipan tacoya matoma catsiban pomonae quiripitha nacuita barapocotsi matoma, pocotsi matoma jʉpa paca catsibatsi.

15 Apara xan tawaxae itacoxonan xua tantoma exanaewa. Apara pauwame ichamonae xua jopa taasiwaxae xua tantoma exanaewa ichamonaetha’, jei pon pabi pexeinaein.

16 “Nacom barapocotsi jʉta coyeneya cana ichi tsane jiwitha icha pon pabi pexeinaein ichi poxonae cana exana pomonaetha pomonae pia petanacuichiwichi. Pomonae xua anoxuae pepawi naexana, pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae pomonae xua jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane”, jei Jesús.

17 Bapoxonae pirapae Jesús pona Jerusalén tomara beya. Poxonae cataunxuae Jesús pijimonae barʉ ecapona namtotha pomonae doce poyobe tatsi, barapo doce poyobe Jesús meisa waba aisowa beya petsipaebinexa.

18 Jesús jeye: —Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Barapo tomaratha xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin necaenaetsina sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi yawa pomonaetha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae necaenaetsina ichamonaetha xua ichamonae tana nebexubiwa tsane.

19 Bapoxonae daxita barapomonae necaenaetsina pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi xua barapomonae tana necui caponaenexa. Mataʉtano barapo penanapaincha jinompaewi nebena yawano tʉparucua neexanaena naetotha. Daichitha poxonae acoibi po matacabibe yapu jopaena equeicha Nacom asʉ neexanaena petʉpae cuiru coyene weya, jei Jesús.

20 Nexata petsiriwa Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi. Barapowa, Juan pena tatsi yawa Santiago pena tatsi. Juan irʉ Santiago, baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Barapo petsiriwa pexantobe barʉ patopa Jesustha. Barapo petsiriwa pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi, xua Jesús pewʉcaenexa tsainchi.

21 Jesús barai bapowatha, jeye: —¿Eta pocotsiwa jinya newʉcaetsi? jei. Bapowa Jesús jume notatsi, jeye: —Poxonae matacabi patopaena po mataqueitha itorobiya ewatsiname jiwi barapo mataqueitha cawʉcatsi xua bara itorobiname barapo taxantobe, xua nantiyabe peecaewa tsanebe xamtha, xua ichʉn necoxa weya peecaewa tsane, xua ichʉn netsocona weya peecaewa tsane, jei.

22 Ichitha Jesús baraibe baraponbe, jeye: —Paxambe jopa payaputaembe xua pocotsiwa pana newʉcaenamebe. Poxonae ichamonae abe inta exanaena bara saya copatsin xua barapomonae bara neperaxa jʉbina. Barichi poxoru paxambe pana neantobem, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae paca peraxa jʉbinabe? Barichin bara saya copatsin xua ichamonae bara tʉpa neexanaena. Barichi, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae tʉpa paca exanaenabe? jei Jesús. Santiago peweichobe jume notabe, jeibe: —Aa, bara pana itacʉpabe, jeibe.

23 Jesús jume nota, jeye: —Bara bara xainyei barapocotsi coyene ichamonae paca cana exanaenabe. Ichamonae paca peraxa exanaenabe. Mataʉtano tʉpa paca exanaenabeno icha xan necana ichi tsane. Nama xua xantha nantiya paecamebe xua ichʉn pocotsiwa tacoxa weya eca, yawa xua ichʉn tatsocona weya eca, baxua jopa tacoya yabara itorobinyo. Saya jame Taxa Nacom meisa baxua taexanaena pomonaetha pomonae caena bayatha tsiwʉnaeta xua peenaewa tsane, jei Jesús.

24 Jesús pijimonae pomonae umena, pomonae diez poyobe jume tane xua Santiago irʉ Juan Jesús wʉcatsibe. Bapoxonae barapo diez poyobe, Santiago irʉ Juan yabara anaepanarʉcʉpatsibe.

25 Ichitha Jesús pia xainya berena pijimonae waba yawa namchiya jeye barapomonaetha: —Paxam bayatha pataneme po coyenewa ba exana pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae ba nantaʉta pomonae pia nacua tatsi pia petaewatsiwichi tatsi. Daichitha barapo nacua peewatsiwi aebiya itoroba piamonae, xua daxota bichocono jiwi taayapubetsi.

26 Ichitha nama paxam barapocotsi coyeneya jopa barapaichim tsane. Seicaya nama icha jʉntʉ coyeneyatha paca itorobatsi. Icha pon paxam jiwana icha bapon ichichipa naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae, bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina.

27 Mataʉtano icha pon paxam jiwana icha bapon ichichipa naexana be pocotsin bichocono ainya cui penaexanaein xua beyacaincha ichamonae, bapon bewa copiya matha daxita paxam amanaya pacata nacuichina pia coya peichichipaexae.

28 Icha be pocotsi coyeneya icha ichin, bara paichinde. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican xua tanacuichinexa tsane ichamonae nexa. Apara jopa baxua tsipatopaeinyo xua ichamonae inta penacuichiwanexa tsane. Saya patopeican tsipei ichichipan xua daxita carepaya jiwi tayawenaewa tsane. Mataʉtano patopeican xua tatsitʉpaenexa tsane be pentoma xua daxita jiwi pepanenebiyaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi, jei Jesús pijimonaetha.

29 Poxonae Jesús pijimonae barʉ pontaba Jericó tomara weya, bapoxonae Jesús puna poinchi pin bicheito.

30 Barapo Jerusalén namto iya ecabe pon peitata nacʉtsinbe. Poxonae baponbe, ponbe peitata nacʉtsinbe jume yaputanebe xua juinya Jesús xentapona, bapoxonae jume daunweya wawaibe, jeibe: —¡Pon jiwi Necanamataxeinaem, ponxaem David pia pemomoxi susato jiwanapim, pana neyabara najʉntʉ coyene xeinarebe xua pata taneyawenaenexamebe! jei baraponbe ponbe peitata nacʉtsinbe.

31 Barapo peitata nacʉtsinbe jume matawentatsibe barapo pin bicheito xua moya peecaenexabe. Ichitha baponbe equeicha jume daunweya wawaibe, beyacaincha xua poxonae copiya, jeyebe: —¡Pon jiwi Necanamataxeinaem, ponxaem David pia pemomoxi susato jiwanapim, pana neyabara najʉntʉ coyene xeinarebe xua pata taneyawenaenexamebe! jei baraponbe ponbe peitata nacʉtsinbe.

32 Nexata Jesús naruntaba yawa wabatsibe ponbe peitata nacʉtsinbe. Bapoxonae baponbe Jesús yainyaba, jeye: —¿Eta xua jinya pata cata exanaetsibe? jei Jesús.

33 Baraponbe Jesús jume notatsibe, jeibe: —Pon jiwi Necanamataxeinaem, bepanecotsinbe cuinaya, jeibe baponbe.

34 Nexata baponbe Jesús yabara najʉntʉ coyene xeinabe xua pia peyawenaewa tsane. Bapoxonae baponbe Jesús itamaiquei jayababe. Bapoxonae baponbe nainya necotaxubabe. Jesustha napuna ponabe.