Luke 20 in Cuiba

1 Caentacabi Jesús Nacom pin pia botha joniya. Barapo botha Jesús cuiduba jiwi. Yawa Nacom pia pecapanenebiyae diwesi yabara cueicueijei. Bapoxonae irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pata. Irʉ pata pomonae jiwi pecuidubiwi xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Irʉ pata pomonae penapatae jiwi.

2 Daxita barapomonae Jesús baraichi, jeye: —Incane pana tsipaebare, ¿eta po peitorobi coyenewatha cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peitorobi coyene? jei.

3 Nexata Jesús jume nota, jeye: —Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi pana nejume nore.

4 ¿Jintam Juan cui itorobatsi jane xua jiwi pebautisabinexa tsainchi? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? jei Jesús.

5 Barapomonae caemonae yabara natsipaeba pocotsiwa Jesús pepaebiwa. Barapomonae jeye: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jei tsipaetsi xua Juan cui itorobatsi Nacom xua pebautisabiwa jiwi, metha naca jei tsipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jei tsipae Jesús.

6 Icha jei tsipaetsi Juan cui itorobatsi jiwi, metha apara jiwi naca jutebina ibotoxitha, tsipei daxita barapo jiwi nanta xeina xua Juan pon Nacom peitorobi jume pepaebin”, najei barapomonae.

7 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: —Canta jopa payaputaeinyo xua pon Juan cui itorobatsi xua jiwi pebautisabiwatsi, jei barapomonae.

8 Nexata Jesús barai barapomonae, jeye: —Nexata barichin tsane. Jopa yabara paca tsipaebi tsainchi, po peitorobi coyeneyatha exanan xua daxita taexanaewan, jei Jesús.

9 Nexata Jesús diwesi tsipaeba jiwitha po diwesi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Jesús jeye: “Matha irʉ pebin pin uva pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona ainya wei nexa.

10 Matacabi tsuxubi xua uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapeta nota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya pomonae pabi petayapucaenaewichi. Ichitha barapon pon najume caitorobatsi, bapon bʉtsi. Bapon caibe cobesa iya.

11 Pon uva pabi pexeinaein bapon equeicha caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana. Bapon barichi bichocono bʉtsi, caibe cobesa nawiya yawa jopa catichi.

12 Pon uva pabi pexeinaein equeicha caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana. Barichi pomonae pabi petayapucaenaewi barapon bʉtsi yawa wan exanatsi yawa pabi weya xotsi.

13 “Pon uva pabi pexeinaein matapainya nanta xeina najei: ‘¿Eta xua metha exanaein? Metha taxanto itorobin pon bichocono antobein. Metha poxonae taxanto taeinchi, metha inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi’, najei.

14 Dapo jumetha pomonae uva pabi petayapucaenaewi poxonae bapon taeinchi, barapo petayapucaenaewi uva pabi najei tsane: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xua xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae.

15 Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi. Baxotiya bexotsi”, jei Jesús. Nexata Jesús barai barapomonae, pomonae jume tayenatsi Jesús, jeye: “Pon uva pabi pexeinaein, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi?

16 Pon uva pabi pexeinaein patopaena pia uva pabitha, pomonae uva pabi peyapucaenaewi daxita barapomonae jutebinchi. Barapoxonae barapo uva pabi ichamonae xuya catinchi xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi”, jei Jesús. Pomonae Jesús jume tayenatsi poxonae baxua jume tane xua Jesús paeba, barapomonae Jesús jume itawetatsi, jeye: —¡Bara, jopa bepajume taeinyo baxua, tsipei xua paebame Nacom jopa copatsiyo pata xantha xua pata tanejutebinexa ichamonae! jei barapomonae.

17 Ichitha Jesús tane, barapomonae tainchi. Jesús jeye: —Incane pajume taema pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, jeye: ‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi, barapo pebiwi xuba po iboto tabʉ caboca, po iboto peainya cui iboto. Ichitha Nacom itapeta barapo iboto xua petabʉ cabocaenexa peainya cui ibotoxae’, jei Nacom Pejume Diwesitha.

18 Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota peraxa exanaeinchi, jei Jesús.

19 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae juntucuru Jesús teicatsi poxoru barapomonae yaputane xua yabara paebatsi xua Jesús paeba. Nexata Jesús jopa teicaetsi poxoru jiwi cunuwatsi.

20 Barapomonae itoroba, ichamonae itorobatsi xua petataenexa tsainchi. Pomonae xua itorobatsi, barapomonae naexana itara mexeya pentʉ cui xanepanaewi. Barapomonae pona Jesús beya, xua Jesús naerabiya pecui jume yopichinexa tsainchi xua exana yawa xua paeba. Pia bapoxonae Jesús waetabichi yawa pia caponaetsi pontha pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Bapon peajumeyapusʉ itorobiwa xeina, xua po peajumeyapusʉ itorobiwa cata pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi.

21 Daxota barapomonae Jesús yainyabatsi jeye: —Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume xainyeya tsipaebame jiwi, mataʉtano xua jiwi bara beta cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi catsita najʉpa.

22 Incane yabara pana netsipaebare xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara pon penanapainchi poponaein? Icha jopa tsipae, ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba.

23 Ichitha Jesús yaputane xua piraichi baxua yainyabatsi.

24 Daxota jeye: —Incane moya painta xawena paratiyo, tha taetsi. ¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei Jesús. Barapomonae jume nota, jeye: —Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei barapomonae.

25 Nexata Jesús barai barapomonae, jeye: —Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae. Mataʉtano Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús.

26 Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pewaetabiwatsi daxita jiwi peitʉtha, tsipei Jesús beta jume nota barapomonae. Barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca pocotsiwa xua Jesús xanepanaya beta jume nota, daxota barapomonae saya moya umena.

27 Bapoxonae saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubiwa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota saduceomonae Jesús siwa poinchi. Saduceomonae Jesús baraichi:

28 —Pon jiwi Necuidubim. Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés.

29 Barichi, matha irʉ cae peweicho jiwi xua caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo.

30 Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa pexui. Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui.

31 Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona barapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo.

32 Bapoxonae matapainya irʉ barapowa tʉpa.

33 Xam, Jesús, ba paebame, ba jam: ‘Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉ wetsina’, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha, ¿jintam metha barapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae.

34 Nexata saduceomonae, Jesús jume nota. Jesús jeye: —Barapo nacuathe pebiwi yawa yabʉxi, barapomonae jitha eenapona.

35 Pomonae xua Nacom itapeta waba, poxonae barapomonae patsina Nacom pia nacuatha, barapomonae jopa equeicha jitha eenaponae tsane, yawa jopa pexantixi jitha cuarebaponae tsane.

36 Tsipei barapo nacuatheicha, barapomonae bexa jopa werapae tsane icha matatsunpiwi ichi xua jopa werapaeyo. Mataʉta barapomonae Nacom pia pexui, tsipei barapomonae equeicha asʉ barapo petʉpae coyene weya.

37 Caena bayatha Moisés yabara naca cuiduba xua pomonae pewerapeibiwi xua equeicha asʉ tsaibi tsane, po diwesitha naewa yabara tina po naewa taxuncua. Barapo diwesitha Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, namchi: ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom.

38 Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac, irʉ Jacob pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae bayatha pewerapaewi caewa equeicha asʉ pejinompaewi pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom, barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei Jesús.

39 Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jiwanamonae Jesús baraichi, jeye: —Pon jiwi Necuidubim, maisa bara beta xanepanaya paebame, jei barapomonae.

40 Saduceomonae equeicha jopa Jesús yainyabichi xua equeicha beta pejume notsiwatsiyainwa.

41 Equeicha Jesús nayabara paeba pomonaetha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Jesús jeye: —¿Eta pocotsiwa metha jiwi paeba xua pinae Mesías bapon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi?

42 Tsipei David jei salmos penaxʉnae weixi diwesintha: ‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi Tanecanamataxeinaein baraichi pon Mesías jeichichi: Tacoxa werena ecare, beya abʉ tsane poxonae necaaitafaetabi jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi caexanaeinchi, jei Nacom’, jei David salmos penaxʉnae weixi diwesintha.

44 Icha David yabara jei xua Mesías yabara jeichi: Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús.

45 Pomonae xua umena daxita barapomonae Jesús jume taeumeinchi poxonae Jesús pijimonae tsipaeba. Jesús namchi, jeye:

46 “Dota pam, dota pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae pia pecuidubi coyenewan tatsi pecuiyainwa pande. Jopa paexanaeinde icha barapomonae ichi xua barapomonae bichocono ichichipa xua penama xatabiwa po paparuwan apipiya deca xua be pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi naexana. Barapomonae bichocono ichichipa xua jiwi namtotha jacobeibina xua barapomonae pejacobinexatsi xua jiwi pebarʉ cui itura jineibinexa barapomonae xua barapomonae pebarʉ cui itura jineibinexatsi. Barapomonae bichocono ichichipa xua nanta caeneiba judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi ichaxota ba enathopeiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi. Mataʉta barapomonae bichocono ichichipa xua eneiba ichaxota ba eneiba pomonae peainya cui jiwimonae poxonae pexaewan tsinacaetuteiba xua poxonae penabaneibinexa tsane.

47 Mataʉtano barapomonae powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi, barapowaxi cueranta enatsi pia bon. Barapomonae naemata jopa cuinaya najume copababeibiyo poxonae tsipaebeiba Nacom. Barapomonae bichocono peraxa jʉbebinchi poxonae po mataqueitha Nacom yabara paebina jiwi xua pia penatsicuentsiwa xua abe petsita exanaexaetsi. Barapomonae bichocono atene tsane xua poxonae beyacaincha ichamonae atene exanaeinchi xua jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom”, jei Jesús.