Acts 5 in Cuiba

1 Bapoxonae irʉ ichʉn pon pewʉn Ananías irʉ piowa pewʉn Safira, pabi xeinabe. Bapon piowabe pia ira caenaetabe.

2 Bapon piowabe najʉpa nanta xeinabe. Baponbe icha paratixi nata botabe. Icha paratixi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catabe bequein Ananías paeba xua daxita catabe Jesús pia peitorobi jiwitha tatsi.

3 Bara nexata Pedro Ananías baraichi, jeye: —Ananías, ¿eta xua metha Satanás jume jejam xua cajume tsiduta xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi muxuitorobame? ¿Eta xua metha paratixi nata botame xua ira matoma cacata?

4 Po ira caenaetame apara bara jinya ira. Yawa barapo matomano apara bara jinyawa. Barapo paratixi icha canantawenoname bara ba moya tainchi. ¿Eta xua metha baxua najʉntʉ coyene xeiname? Jopa apara muxuitorobim pebiwi. Jame yatsicaya apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi muxuitorobame, jei Pedro.

5 Poxonae baraxua Ananías jume taeba, petʉpaein Ananías iratha jopa. Daxita pomonae xua jume tane xua bapon tʉpa, bichocono junuwa.

6 Pewowi pata. Ananías petʉpaein mata yarabatsi pesato becayatsi, xua pemʉthʉtha xubinexatsi.

7 Pirapaeyo poxonae tres po horabe weta, Ananías piowa tatsi patopa ichaxota Pedrobarʉ ena. Barapowa jopa yaputaeyo xua pia pebin tatsi tatʉpatsi.

8 Nexata Pedro barai barapowa, jeye: —¿Bara daxita pana catame xoxi pacaenaetame pentoma pabi? jei Pedro. Barapowa jume nota, jeye: —Aja, bara daxita, jei barapowa.

9 Nexata Pedro barai barapowa, jeye: —¿Eta xua metha pana muxu wetamebe xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pamuxuitorobinamebe? Taema, pewowi pomonae aunxuae jinya pebin mʉthʉtha xotsi, pecoibototha pata, necamʉthʉtha xubinexa tsanerʉ.

10 Barapoxonae caena nainya Safira Pedro petaxutha petʉpaein tanabotabatsi. Poxonae pewowi taeba xua barapowa bayatha tʉpa, bapoxonae bapowa jontaxorenatsi. Pia pebin cacuita mʉthʉtha xorecatsi.

11 Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi, ichamonaeno ʉnthʉthʉ nayotarʉcʉpa pejunuwixae poxonae baraxua jume tane.

12 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pexeinya petsita itʉtsi coyenein exana jiwitha Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Pinmonae Jerusalén tomarapiwi pomonae jume cowʉnta Jesús, Nacom pin pia botha nacaetuta. Po tutu pewʉn Pórtico de Salomón tutu, bapo tututha nacaetuta.

13 Ichamonae, pomonae xua jopa jume cowʉntsiyo Jesús, junuwa xua penanacaetutsiwa Jesús pejume cowʉntsi jiwitha tatsi. Ichitha barapo Jerusalén tomarapiwi tsita cui wʉnaetsi Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi.

14 Pin bicheito nayoyotapona, pebiwino, yabʉxino pomonae xua jume cowʉntapona Jesús ponxae jiwi Pecanamataxeinaeinchi.

15 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi wʉnae peexanaexae, Nacom pia peayapusʉwatha tatsi, daxota pomonae atene namtotha capoinchi. Ichamonae camatha bobena namtotha. Ichamonae weintha bobena. Barapomonae ichipa jayababatsi xua Pedro pejumope tatsi, xua barapomonae peaxaibi exanaenexa tsainchi.

16 Jiwi nacaetuta Jerusalén tomaratha pomonae xua pia tomaran jeba Jerusalén tomara pepuya weya. Barapomonae capata peatenewi irʉ pomonae xua matajemabatsi exanatsi cauri. Daxita barapomonae pebʉrʉya axaibi exanatsi. Daxita barapomonae carepaya equeicha axaibi.

17 Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ pomonae xua napuna pona, pomonae saduceomonae, daxita barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi anaepanaya jume uwatsi.

18 Daxota pomonae xua anaepana Jesús pia peitorobi jiwi tatsi teicatsi. Jiwi pecʉbi bothano capoinchi.

19 Ichitha Jesús itoroba matatsunpin. Bapon merawi patopa. Jiwi pecʉbi coiboto yausaranaxuba. Matatsunpin aisowa bemaxʉ cayiya Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.

20 Matatsunpin Jesús pia peitorobi jiwi tatsi tsipaebatsi, jeye: “Paponde Nacom pin pia botha. Baxota paumende. Payabara paebare daxita jiwitha barapo pena jʉntʉ coyene po coyene xua Nacom cata jiwitha xua beta pejinompaenexa”, jei matatsunpin.

21 Poxonae baya caemʉmbotha Jesús pia peitorobi jiwi tatsi bara exana xua matatsunpin paeba. Bara Nacom pin pia botha yacuinaya jojoniya pecuidubinexa jiwi. Barapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ saduceomonaeno waba daxita carepaya Israel nacua pia penapatae jiwi xua penacaetutsinexa pentacaitorobi bicheitotha. Barapoxonae barapomonae itoroba ichamonae xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pecuaranobinexatsi pin bicheitotha peitabaratha tatsi.

22 Ichitha poxonae policiamonae jiwi pecʉbi botha pata, Jesús pia peitorobi jiwi tatsi jopa taetsi. Daxota policiamonae diwesiyo caibeya capona pin bicheito peitabaratha.

23 Policiamonae namchi, jeye: —Poxonae papatan jiwi pecʉbi botha, soldadomonae pomonae peewatsiwi barapo pecʉbi botha barapo soldadomonae pecoiboto yabara umena, daunwei tsuncuae. Poxonae pasaranaxoyan jopa paitaraerowinyo Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Jiwaibi. Aichurubenae, jei.

24 Poxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein tatsi, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jume tane baxua, bapoxonae najʉntʉ coyene benaecaeya nayainyaba, jeye: “¿Exota metha jane Jesús pia peitorobi jiwi tatsi? ¿Exua jane?” jei.

25 Irʉrʉ barapoxonae pebin patopa. Barapomonae baraichi, jeye: —Ja, pomonae jiwi pecʉbi botha pacaponame, barapomonae Nacom pin pia botha umena. Mataʉtano cuiduba jiwi, jei bapon.

26 Nacom pin pia bo peyabara umenaewi barapomonae pia pentacaponaein tatsi bapon barʉ pona policiamonaeno Nacom pin pia botha. Equeicha caewa barʉ dendenatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ichaxota nacaetuta pentacaitorobi bicheito. Saya jopa abe exanaetsi poxonae teicatsi. Saya barʉ cui wʉnaeya carendenatsi poxoru barapo policiamonae jiwi cui cunuwatsi. Daxota policiamonae saya be xainyatha teica barapomonae xua jiwi pecuiyainwaxae tatsi xua policiamonae pecuinbabiwa tsipaetsi ibotixitha.

27 Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein tatsino, barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi capoinchi pentacaitorobi bicheito peitabaratha. Sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi bapon, Jesús pia peitorobi jiwi tatsi baraichi, jeye:

28 —Bayatha jume daunweya paca tsipaebatsiba: ‘Equeicha jopa Jesús payabara paebinde’, pajan. ¿Ichitha eta xua paexaname? Daxita carepaya Jerusalén tomarapiwi yaputane pocotsiwa paxam pacuidubame Jesús yabara. Yawa painya metha paebichi xua paxan panatsiaena cuentan Nacomtha tʉpa pata exanaexae Jesús, jei barapo pentacaitorobi bicheito.

29 Nexata Pedro irʉ ichamonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi daxita barapo matabʉxʉyobe jume nota barapomonaetha, jeye: —Apara jame bewa paexanaein pocotsiwa Nacom pana itoroba. Nacom pia peitorobi coyenewa ainya cui beyacaincha jiwi pia peitorobi coyene tatsi.

30 Pata amo susato jiwi pia Nacom tatsi, barapo Nacom Jesús equeicha petʉpaein asʉ exanatsi pon xua pabexubame, poxonae naetotha tʉparucua paexanadutame.

31 Nacom Pexanto pia peayapusʉwatha exana yatsicaya jiwi pia pepa Pecanamataxeinaein tatsi. Yawa exana pexanto pon jiwi Pecapanenebiyaein. Baxua exana poxonae pecoxatha taecatsi pexanto. Nacom baxua exana tsipei ichichipa xua Israel nacuapiwi icha jʉntʉ cui coyene xeinaena bapontha, xua bapoxonae barapomonae Nacom pecui yabara jʉntemainaenexa po coyene xua barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi xua abe pe-eexanaexae.

32 Bara yatsicaya pata cui taewi daxita baxuan, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi irʉ tanerʉ. Daxota paca tsipaebatsi baxua, pocotsiwa xua Jesús exana. Nacom najumope cata pomonaetha pomonae xua peichichipaewa xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.

33 Pentacaitorobi bicheito jume taerʉcʉpa xua pocotsiwa paeba barapomonae pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Bapoxonae barapomonae bichocono casebarʉcʉpatsi. Barapo pentacaitorobi bicheito ichichipa xua barapo Jesús pia peitorobiwi tatsi pejutebiwatsi.

34 Barapo pentacaitorobi bicheitotha eca fariseomonaepin pewʉn Gamaliel, pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Jiwi bapon barʉ cui itura jineibatsi. Bapon asiya uncua yawa itoroba xua bara caeto pesato becayiya tsainchi barapomonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.

35 Bapoxonae bapon Gamaliel barai barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheitotha, jeye: —Paxam pomonae Israel nacuamonaepiwi pamxaem, dota pam xua pocotsi coyeneya pacana exanaename barapomonae.

36 Metha bara pajʉntemainame poxonae matha bapon Teudas poxonae pia coya pentacaponaein naexana, nayabara paeba xua pinae bichocono peainya cui jiton. Cuatrocientos pebiwimonae matabʉxʉbe puna jinompatsi bapon. Ichitha poxonae Teudas bexotsi ichamonae, bapoxonae pijimonae tatsi dʉcʉpa, poxonae daxita yotabatsi. Saya xua Teudas exana baxua pecui pawi.

37 Barichi Teudas pepuya weya ichʉn patopa pon pewʉn Judas. Bapon pentacaponaein najainta poxonae jiwi pewʉn tinae matacabi tsuxubi. Bapon Galilea nacuapin. Piamonae pin bicheito puna jinompatsirʉ, ichitha barichi bapon Judas bexotsi ichamonae. Barichirʉ pijimonae tatsi tarʉcʉpatsi poxonae yotabatsi.

38 Daxota paca jeichi: ‘Jesús pia peitorobi jiwi tatsi bara pacui copabare’, jan. Icha barapomonae saya exanaetsipa xua jiwi itoroba, nexata barapomonae jopa amanayabichipae pocotsiwa xua ichichipa peexanaewa.

39 Ichitha icha barapomonae exanaetsipa pocotsiwa Nacom itoroba, nexata paxam jopa pacui amanayabichipaem barapomonae. Dota pam. Daxota jopa paexanaponaeinde po coyene xua Nacom pia peaitafaetabi jiwichi pana naexanaponame, jei Gamaliel. Barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito bara jopa pecuiyo Gamaliel pepaebixae.

40 Barapoxonae barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito equeicha wabatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Bapoxonae matha copiya ichamonae itorobatsi xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pecuainchinexatsi. Equeicha jume daunweya tsipaebatsi: “Equeicha jopa Jesús payabara papaebim tsane”, jei. Bapoxonae pu copababatsi nama Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.

41 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pentacaitorobi bicheito weya pona. Barapomonae jʉntʉ coyene weiweina tsipei peraxa exanatsi ichamonae, Jesús pijimonaexae xua baxua saya Nacom pecopatsixae.

42 Awiya barapomonae amsiya yabara cuiduba, Nacom pin pia botha Jesús pia pexeinya jume diwesi yawa xua boxithano. Mataʉtano cuidubano xua Jesús apara Mesías pon Nacom itorobica.