Acts 22 in Cuiba

1 “Tamonae pam, irʉ pomonae pitiri jiwi pam, pana nejume taema xua tapaca tsipaebiwa tsainchi xua tana nabarʉ jume yawenaewan”, jei Pablo.

2 Poxonae barapomonae jume taerʉcʉpa, xua Pablo hebreo jumetha cueicueijei, barapomonae moya enarʉcʉpa. Pablo barapomonae barai, jeye:

3 “Xan apara judiomonaepin. Bayatha naexanan Tarso tomaratha, Cilicia nacuatha. Saya apara Jerusalén tomaratha wichaban. Baxota nacuiduban po coyenein wamo susato jiwi itorobeiba. Daxita barapo coyenein pebin pewʉn Gamaliel, necuiduba. Necui eeneiba xua Nacom tanacuiteiban xua daxita tajʉntʉ coyenewatha icha anoxuae daxita paichiponaem.

4 Bayatha jeiteiban pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Teiqueibanno, jiwi pecʉbi bo beya caponeiban, pebiwino yawa yabʉxino. Tsipei ichichipan xua ichamonae jutebeiba xua barapomonae pejutebeibinexatsi.

5 Sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi irʉ pitiri jiwi paca tsipaebina xua bayatha barapomonae necata cartan xua barompaya wajudiomonae nexa xua Damasco tomaratha. Barapo cartanxae neitacʉpa xua tateicaewa tsane pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Baxota Damasco tomaratha ponan tajeichinexa pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tsipei tha Jerusalén tomara becayaetsi barapomonae, mataʉtano tsipei tha yamaxʉ cʉbiya caponaetsi taperaxa exanaenexa tsane barapomonae”, jei Pablo.

6 Equeicha Pablo jeye: “Damasco tomara namtotha ecaponan, bara nama mateinyaxae tsuxubi. Poxonae bara muxu tapatopaeba barapo tomaratha, bapoxonae pin coicha neyancataba. Taxainya benematawacaicha jopeica. Peitaboco wejopeica.

7 Iratha jopan. Bapoxonae peitaboco wenebaraichica. Jume taeuncuan, nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua metha tamonae inta abe exaname?’ jei.

8 Nexata yainyaban: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿jintamʉmda?’ jan. Nejume epa pita, jeye: ‘Apara xan Jesús, Nazaret tomarapin ponxaein tamonae inta abe exaname’, nejei.

9 Pomonae nepuna pona irʉ coicha taneno. Bichocono bapomonae junuwa. Saya meisa coicha tane, saya jopa jume taeyo po jume xua nebaraichica.

10 Nexata yainyaban: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿eta pocotsiwa metha exanocuaein?’ jan. Bapon nebarai, jeye: ‘Nontaponde Damasco tomara be-iyande barapo tomaratha, ichʉn yabara catsipaebina pocotsiwa xua bewa exanaename’, nejei.

11 Barapo coicha bichocono neitata naquitaba exana. Pomonae nepuna pona Damasco tomara benemaxʉ cayiya.

12 “Barapo tomaratha, Damasco tomaratha, cou pebin popona, bapon pewʉn Ananías. Bapon daxita yabara jume cuiya exaneiba Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapo judiomonae, Damasco tomaratha, barapomonae Ananías xanepanaya yabara paebeibatsi.

13 Ananías nesiwa pona. Bapon nebarai: ‘Saulo, tamonae jitom, equeicha caewa nepu necotsinde’, jei. Bara caena barapoxonae equeicha caewa necotaxuban. Bapon bapoxonae taenotan.

14 Ananías nebarai, jeye: ‘Pata amo jiwi pia Nacom tatsi bayatha itapeta cawaba xua neyaputaenexa tsane xua Nacom caitoroba. Caitapeta xua netaenexa pon yatsicaewa pejʉntʉ coyene xanepanaein, mataʉtano nejume taenexa pocotsiwa catsipaeba.

15 Aunxuae Jesús yabara cueicueijam tsane daxita nacuan jʉpayantha. Yabara paebiname daxita xua taneme xuano xua jume tanemeno.

16 Anoxuae, ¿eta xua metha came ecame? Nontaponde. Barabʉ ichʉn cabautisabina Jesucristo pewʉntha, pon jiwi Pecanamataxeinaein, necayabara jʉntemainaenexa abe jinya neexanae cuiru coyenein’, nejei Ananías”, jei Pablo.

17 Pablo cataunxuae cueicueijei, jeye: “Poxonae caibe nawiyan Jerusalén tomara beya, Nacom pin pia botha tatsi ponan. Barapo botha Nacom tsipaeban. Bapoxonae camaitan xua netsita naitaʉta.

18 Jesús necotan, pon jiwi Pecanamataxeinaein. Bapon nebarai: ‘Antha yacuinaya pontabare Jerusalén tomara weya, tsipei barapomonae jopa xapain cajume cowʉntsi tsane xua tana neyabara paebiwam’, jei Jesús.

19 Nexata jume epa pitan: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, barapomonae bayatha necui yaputane xua poneiban daxitan judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Bayatha jiwi pecʉbi botha caponeiban, pomonae necajume cowʉntsiwi. Mataʉtano bichocono beibanno.

20 Poxonae Esteban bichocono jana othopeica xan saya cui necotuncuan. Bapon Esteban pon cajume cowʉnta bayatha. Bapon jinya diwesi pecanantsipaebin. Poxonae Esteban bexotsi, saya cui matʉ taeuncuan. Yabara jume barʉ cui jejan poxonae barapomonae Esteban bexubapaebatsi. Barapomonae pipaparuwan tajeban’, jan Jesustha.

21 Ichitha bapon pon jiwi Pecanamataxeinaein nebarai: ‘Antha ponde. Aunxuae tajʉ caitorobinchi barapomonae beya, pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo beya’, nejei”, jei Pablo.

22 Pablo cataunxuae paebuncua barapo penonobabeibiyathopaewatha soldadomonae pia botha. Poxonae Pablo jume taerʉcʉpatsi xua bepa pinae ponaena pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo beya, bapoxonae barapo bicheito namtsebiya wawai, jeye: “¡Maisa bapon pabexore bara! ¡Dapocotsin jopa bewa poponae!” jei.

23 Awiya came barapomonae wawai tsompae. Yawa pia paparuwan anaya nʉnʉbaba. Yawa taetowan anaya athabe bebeicha.

24 Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon pia soldadomonae itoroba xua Pablo pecaponaenexatsi soldadomonae pia bo beya tatsi xua jiwi pecʉbi bo. Baxota Pablo capoinchi pecuainchinexa tsainchi xua daxota Pablo peyabara paebiwa tsane baxua xua Pablo peyabara namtsebiya wawaichiwatsi judiomonae.

25 Poxonae bara juntucuru Pablo maxʉ cʉtanotatsi xuano juntucuru muxu pebetsino, Pablo barai soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, jeye: —Jopa be pana necuainchipaem tsipei apara xan romanomonaepin. Mataʉtano baxua jopa pana necanaichipaem icha jopa neyabara paebiyo pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, jei Pablo.

26 Poxonae baxua jume tane, soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon pona pia pepa pentacaponaein tatsi beya. Bapon namchi pia pepa pentacaponaeintha, jeye: —Dota xua xam cana exanaename bapontha. Apara cou deta Pablo irʉ romanomonaepin, jei.

27 Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon Pablo imoxoyo caquita uncuatabatsi. Bapon Pablo yainyabatsi, jeichichi: —¿Bara yatsicaya xainyei bara xam romanomonaepim? jeichichi Pablo. Pablo jume nota, jeye: —Aa, bara xan tsocuaein, jei Pablo.

28 Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo jume notatsi, jeichichi: —Xan irʉ barichin romanomonaepin. Nacui yabara matomatan bichocono pin paratixi matoma xua romanomonaepin tana naexanaewa tsane, jei. Pablo namchi, jeye: —Apara seicaya nama xan caena bayatha pexuyothan yacuiya naexanan romanomonaepin, jei.

29 Poxonae Pablo baxua paeba, bapoxonae pomonae Pablo muxu pecuainchichi Pablo pexeinya wetanatsixibarʉcʉpiyatsi. Irʉrʉ bara wenatsixitabiya soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi tsipei bapon yaputane xua Pablo apara romanomonaepin. Daxota junuwa xua Pablo pemaxʉ cʉbixaetsi.

30 Icha matacabitha soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi bepa yaputaei, bepa jeyei: “¿Eta xua metha Pablo yabara anaepanatsi judiomonae?” bepa jeyei. Daxota bapon, Pablo taxuenaxotsi xua maxʉ cʉtatsi. Nexata bapon itoroba xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ pentacaitorobi bicheito nacaetutsina. Pablo bara bebarʉ iyatsi. Baraxota cuaranotatsi barapomonae peitabaratha tatsi.