Titus 3:5 in Cubeo 5 Que baru mead̶aibi majare. Ʉbenita mead̶abebi majare, maje mearo d̶arĩduiye boje. Quénora mead̶aibi majare ʉ̃i baju cõmaje ãroje jã́iye boje. Maje ãmeina teiyede jarʉvaibi, mead̶acʉyʉ majare. Que teni ñai Espíritu Santo apʉre d̶aibi majare, maje apʉrãjiyepe ayʉ apʉé mamaeque.
Other Translations King James Version (KJV) Not by works of righteousness which we have done, but according to his mercy he saved us, by the washing of regeneration, and renewing of the Holy Ghost;
American Standard Version (ASV) not by works `done' in righteousness, which we did ourselves, but according to his mercy he saved us, through the washing of regeneration and renewing of the Holy Spirit,
Bible in Basic English (BBE) Not by works of righteousness which we did ourselves, but in the measure of his mercy, he gave us salvation, through the washing of the new birth and the giving of new life in the Holy Spirit,
Darby English Bible (DBY) not on the principle of works which [have been done] in righteousness which *we* had done, but according to his own mercy he saved us through [the] washing of regeneration and renewal of [the] Holy Spirit,
World English Bible (WEB) not by works of righteousness, which we did ourselves, but according to his mercy, he saved us, through the washing of regeneration and renewing by the Holy Spirit,
Young's Literal Translation (YLT) (not by works that `are' in righteousness that we did but according to His kindness,) He did save us, through a bathing of regeneration, and a renewing of the Holy Spirit,
Cross Reference Luke 1:50 in Cubeo 50 Cõmaje ãroje jã́ñʉme caivʉ ina pued̶aivʉre ʉ̃́re, javede aru caride máre.
Luke 1:54 in Cubeo 54 Cad̶ateyʉbe ʉ̃i põevare, maja Israecavʉre, ʉ̃i cõmaje ãroje jã́ri ãrʉé boje.
Luke 1:72 in Cubeo 72 Que d̶acʉyʉme ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iye báque boje maje jipocacavʉ bácavʉre aru ʉ̃i ãrʉmetebe boje “Yópe d̶arãjarevʉ”, ʉ̃i aino mácarõpedeca na mácavʉre.
Luke 1:78 in Cubeo 78 Nópe d̶acʉyʉmu mʉ Jʉ̃menijicʉi cõmaje ãroje jã́iye boje põevare ãnijãravʉ, majare mead̶aipõecʉ bacʉyʉ́ ʉ̃i daquijãravʉ baquinói. Yópe mamajãravʉ miad̶áepe baquiyébu majare.
Luke 10:27 in Cubeo 27 Jʉ ayʉ arejamed̶a ʉ̃́re: —Ʉjacʉ mi jabocʉ Jʉ̃menijicʉre caino mi ũmedʉque, caino mi ũmeque, caino mi baju parʉéque, aru caino mi majiéque máre. Aru ʉjacʉ mícʉre yópe mi ʉepe mi baju, arejamed̶a Jesúre.
John 3:3 in Cubeo 3 —Jãve coyʉyʉbu mʉre: Ácʉ põecʉ bedióva cojedeca ʉ̃i põetebedu mamaũmeque, ʉ̃́re jabotebecʉyʉme Jʉ̃menijicʉ, arejamed̶a Jesús.
Romans 3:20 in Cubeo 20 Iye d̶aicõjeiyeque ñame boropatebema Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Quénora iye d̶aicõjeiyeque põeva coreóvaivʉbu caivʉre ãmena matʉiyede.
Romans 3:28 in Cubeo 28 Põecʉ cʉbebi Jʉ̃menijicʉ “Boropatebecʉbu mʉ” ʉ̃i aimʉ, Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede d̶aiye boje. Quénora caivʉ põeva jʉ aivʉre Jesucristore, “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore” aibi Jʉ̃menijicʉ. Que baru ácʉ põecʉ cʉbebi “Meacʉtamu yʉ” ayʉ.
Romans 4:5 in Cubeo 5 Ʉbenita ina põeva eaiyʉbevʉre boropatebenore Jʉ̃menijicʉi jã́inore ne mearo d̶aiyeque, “ ‘Boropatebevʉ mʉja’, arĩ coyʉcʉyʉme Jʉ̃menijicʉ ñʉjare, ñʉje d̶aiye boje”, arĩ dápiabenama na. Quénora “Ñʉja jʉ aivʉbu Jʉ̃menijicʉre, ñai coyʉyʉre põeva boropatebevʉre ne jʉ aiyede ʉ̃́re”, arĩ dápiad̶ama. Põeva nópe dápiaivʉ, ye ne d̶abedeca mearore, Jʉ̃menijicʉcapũravʉ, põevare ʉcʉ, coyʉibi “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ne jʉ aiyede ʉ̃́re.
Romans 9:11 in Cubeo 11 Jʉ̃menijicʉ nópe vaidé d̶arejaquemavʉ, beocʉyʉ cũinácʉ némacʉre yópe ʉ̃i ʉrõpe, ʉ̃i majié báquepedeca mamarʉmʉre. Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ Rebeca bácore: “Ĩmacʉcapũravʉ jíbʉcʉ pʉeno parʉrõ nʉcʉyʉme. Jíbʉcʉ memecacʉyʉme ĩmacʉcapũravʉre”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Rebeca bácore. Jʉ̃menijicʉ nópe arejaquemavʉ ne põetenajiye jipocamia. Ʉ̃i nópe aiyede ina pʉcarã ye d̶abedejaquemavʉ cãreja mearore aru ãmenore máre. Que baru Jʉ̃menijicʉ ye beobedejaquemavʉ nácacʉre ʉ̃i d̶aiye báque boje. Quénora beorejaquemavʉ cũinácʉ nácacʉre ʉ̃ jicʉ bacʉyʉ́va ʉ̃i cutuquiye boje ʉ̃́re.
Romans 9:16 in Cubeo 16 Que baru Jʉ̃menijicʉ beobebi põecʉre, ñai põecʉi ʉe boje. Aru Jʉ̃menijicʉ beobebi põecʉre, ñai põecʉi d̶aiye boje. Quénora Jʉ̃menijicʉ beoibi põecʉre, ʉ̃i baju cõmaje ãroje jã́iye boje.
Romans 9:30 in Cubeo 30 Que baru, ¿aipe coyʉiye jaʉri majare caride? Yópe coyʉiye jaʉvʉ majare. Ina judíova ãmevʉ mememevʉ barejaquémavʉ, Jʉ̃menijicʉi jã́quiyepe aivʉ náre boropatebevʉpe ne d̶aiye báque boje. Quénora Jʉ̃menijicʉvacari “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, arĩ coyʉrejaquemavʉ náre ne jʉ aiyede Jesucristore.
Romans 11:6 in Cubeo 6 Beobebi majare maje mearo d̶aiye boje. Jʉ̃menijicʉi beoru põevare ne mearo d̶aiye boje, mearo d̶acaiye bojecʉbe cʉbejebu. Quénora ʉ̃́re bojed̶ajebu na ne mearo d̶aiyede.
Romans 12:2 in Cubeo 2 D̶abejarã mʉja yópe ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ ne d̶are nʉiyepe. Quénora Jʉ̃menijicʉre oatʉvaicõjejara mʉja, cʉvarãjivʉ mamaũmene aru mʉje dápiaino mamarore máre mʉja coapa. Que teni mʉja bʉojarãjaramu majidivʉ Jʉ̃menijicʉi ʉrõre mʉje d̶arãjiyede. Aru Jʉ̃menijicʉi ʉrõ mearomu, torojʉre d̶aino, aru ye jaʉbenomu.
1 Corinthians 6:11 in Cubeo 11 Aru apevʉ mʉjacavʉ inape paivʉ batequémavʉ mʉje Jesúre jʉ arãjiye jipocare. Ʉbenita yópe põeva ne jarʉvaiyepe docʉcʉede ne joaiyede, nopedeca Jʉ̃menijicʉ jarʉvarejaquemavʉ maje ãmeina teiyede. Majare coavarĩ ʉ̃́re jʉ abevʉre jarʉvarĩ, mearape d̶arĩ, epedejaquemavʉ majare ʉ̃i põevava. Aru boropatebevʉpe d̶arejaquemavʉ majare ʉ̃i jã́inore. Caiye iyede d̶acarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ majare maje jabocʉ Jesucristo parʉcʉque aru ñai Espíritu Santoque máre.
Galatians 2:16 in Cubeo 16 Ʉbenita põecʉ cʉbebi Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉ ji jã́inore”, ʉ̃i aimʉ, ʉ̃i d̶aiye boje yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Quénora Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, aibi põevare ne jʉ aiyede Jesucristore. Diede me majidivʉbu ñʉja judíova Jesúre jʉ aivʉ. Aru ñʉja judíovavacari jʉ aivʉbu Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ʉ̃i aquiyepe aivʉ d̶abevʉva yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Que baru põeva cʉbema boropatebevʉpe Jʉ̃menijicʉi jã́imara, ne d̶aiye boje yópe d̶aicõjeiyepe.
Galatians 3:16 in Cubeo 16 Jʉ̃menijicʉ “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ávarejaquemavʉ Abraham mácʉre aru ʉ̃i pãramenacacʉ bacʉyʉ́re máre. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ toivaicõjemenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede “mipãramena márajivʉ”, obedivʉ ainore. Quénora toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede “mipãramenacacʉ bacʉyʉ́”, cũinácʉ ainore. Aru Cristorecabe ñai cũinácʉ.
Ephesians 1:6 in Cubeo 6 Jídevʉ Jʉ̃menijicʉre mearore, ʉ̃i ʉrarõ mearo d̶acaiye boje majare. Ʉ̃i daroiye báque boje mamacʉre, pare ʉ̃i ʉmʉre, ʉrarõ mearo d̶acarejaquemavʉ majare.
Ephesians 2:4 in Cubeo 4 Maja Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶arãjimara majʉrórivʉvacari, pare cõmaje ãroje jã́imi majare ʉ̃, ʉ̃i ʉrarõ baju ʉe boje majare.
Ephesians 2:8 in Cubeo 8 Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiye bojecʉbedecabu ʉ̃i mead̶aiye majare maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ, maje jʉ aiye boje ʉ̃́re. Maja mead̶arĩ oabevʉ maje bajumia. Jʉ̃menijicʉrecabe mead̶ayʉ majare.
Ephesians 4:23 in Cubeo 23 Mʉje cʉe boje apʉé mamaeque caride, Jʉ̃menijicʉre oatʉvaicõjejara mʉja, cʉvarãjivʉ mʉje mamaũmene aru mʉje dápiaino mamarore máre.
Ephesians 5:26 in Cubeo 26 Que d̶arejaquemavʉ maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ, mead̶acʉyʉ majare aru coavacʉyʉ majare ʉ̃ jinava. Majare, ʉ̃́re jʉ aivʉre, mead̶arĩ joarejaquemavʉ majare maje jʉ aiye báquede aru maje jã́d̶ovaiye báquede Jʉ̃menijicʉre ocoque.
Colossians 3:10 in Cubeo 10 Caride mearape ãrojarivʉbu mʉja. Aru caijãravʉa Jʉ̃menijicʉ pʉeno baju meara nʉre d̶aibi mʉjare, mʉje ãrojarajiyepe ayʉ ʉ̃́pe, ñai mʉjare cʉed̶ayʉ bácʉpe mamaũmeque, mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ ʉ̃́re jãve.
2 Timothy 1:9 in Cubeo 9 Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi majare aru cutuibi majare máre, maje meara baju barãjiyépe ayʉ. Ʉbenita die boje maja memecabevʉ ʉ̃́re. Quénora Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acaibi majare bojecʉbeda nópe ʉ̃i d̶aiyʉe boje. Javede ijãravʉ bʉ́quiye jipocai, Jʉ̃menijicʉ majidejaquemavʉ mead̶acʉyʉre majare Jesucristoi d̶acaquiye boje.
Titus 3:4 in Cubeo 4 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉvacari, majare mead̶aipõecʉ, jã́d̶ovaimi ʉ̃i baju meacʉre aru ʉcʉre põevare máre.
Hebrews 4:16 in Cubeo 16 Que baru, yópe maje joabejĩnoi nʉiyepe ʉ̃i yebai, jẽniarajarevʉ jidʉbevʉva Jʉ̃menijicʉ parʉcʉ bajure. Nópe d̶arãjarevʉ, ʉ̃i cõmaje ãroje jã́quiyepe aivʉ majare, ʉ̃i ãrʉmetequiyepe aivʉ maje ãmeina teiyede, aru ʉ̃i jíquiyepe aivʉ bojecʉbeda majare jaʉéde, ʉ̃i cad̶atequiyepe aivʉ majare.
1 Peter 1:3 in Cubeo 3 Jínajarevʉ Jʉ̃menijicʉre mearore, maje jabocʉ Jesucristoi mearore jímʉre, jípacʉre máre. Ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iye boje, cʉre d̶aibi majare apʉé mamaeque ʉ̃i nacovaiye báquede Jesucristore yainore jarʉvarĩ. Que baru torojʉrĩ napini coreivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede majare, maje coreóvaiye boje Jʉ̃menijicʉ jãve mearo d̶acacʉyʉre.
1 Peter 2:10 in Cubeo 10 Javede Jʉ̃menijicʉi põeva ãmenejaquemavʉ mʉja. Ʉbenita caride ʉ̃i põevatamu mʉja. Javede Jʉ̃menijicʉi cõmaje ãroje jã́iyede majibedejaquemavʉ mʉja. Ʉbenita caride cõmaje ãroje jã́imi mʉjare. Que baru majidivʉbu ʉ̃́re pare cõmaje ãroje jã́ñʉre.
1 Peter 3:21 in Cubeo 21 Quédecabu iye mʉje jã́d̶ovaiye Jʉ̃menijicʉre ocoi. Yópe Jʉ̃menijicʉi mead̶aiye báquepe Noéja mácavʉre ocoque, nopedeca caride Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi mʉjare máre ocoque mʉje jã́d̶ovaiyede ʉ̃́re Jesucristoi nacajaiye báque boje yainore jarʉvarĩ. Aru maja jã́d̶ovamevʉ Jʉ̃menijicʉre ocoi, joarãjivʉ maje docʉre. Quénora jã́d̶ovaivʉbu Jʉ̃menijicʉre ocoi, jẽniarajivʉ ʉ̃́re, “Boropatebevʉ yʉ” ʉ̃i arĩ dápiare d̶aquiyepe aivʉ majare. Aru boropatebevʉ maja, ʉ̃i ãrʉmeteiye báque boje maje ãmeina teiyede.