Romans 4:11 in Cubeo 11 Que baru Jʉ̃menijicʉ nópe yávarĩburu yóboi, Abraham mácʉ buraicõjenejaquemavʉ ʉ̃i baju dicajede. Aru ʉ̃i yópe buraicõjeiye báque jã́d̶ovaiye barejaquémavʉ ʉ̃́re, ʉ̃i majiquiyepe ayʉ ʉ̃ mácʉ Jʉ̃menijicʉi coyʉimʉ mácʉ boropatebecʉre ʉ̃i jã́inoi, Abraham mácʉi jʉ aiye boje Jʉ̃menijicʉre. Que teni caivʉ ne cajede buraicõjemevʉva jʉ aivʉre Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i coyʉquiyepe aivʉ náre boropatebevʉre ʉ̃i jã́inoi, Jʉ̃menijicʉ Abraham mácʉre tede d̶arejaquemavʉ néñecupe páyʉ.
Other Translations King James Version (KJV) And he received the sign of circumcision, a seal of the righteousness of the faith which he had yet being uncircumcised: that he might be the father of all them that believe, though they be not circumcised; that righteousness might be imputed unto them also:
American Standard Version (ASV) and he received the sign of circumcision, a seal of the righteousness of the faith which he had while he was in uncircumcision; that he might be the father of all them that believe, though they be in uncircumcision, that righteousness might be reckoned unto them;
Bible in Basic English (BBE) And he was given the sign of circumcision as a witness of the faith which he had before he underwent circumcision: so that he might be the father of all those who have faith, though they have not circumcision, and so that righteousness might be put to their account;
Darby English Bible (DBY) And he received [the] sign of circumcision [as] seal of the righteousness of faith which [he had] being in uncircumcision, that he might be [the] father of all them that believe being in uncircumcision, that righteousness might be reckoned to them also;
World English Bible (WEB) He received the sign of circumcision, a seal of the righteousness of the faith which he had while he was in uncircumcision, that he might be the father of all those who believe, though they be in uncircumcision, that righteousness might also be accounted to them.
Young's Literal Translation (YLT) and a sign he did receive of circumcision, a seal of the righteousness of the faith in the uncircumcision, for his being father of all those believing through uncircumcision, for the righteousness also being reckoned to them,
Cross Reference Matthew 8:11 in Cubeo 11 Coyʉyʉbu mʉjare: Darãjarama põeva cainoa joborõacavʉ, yʉre jʉ aipõeva. Dobarãjarama tʉoiva yebai, ãrajivʉ Jʉ̃menijicʉi jaboteinoi ʉ̃i põevaque, Abrahãque, Isaaque, aru Jacoque máre.
Matthew 16:16 in Cubeo 16 Aru Simón Pedro arejame ʉ̃́re: —Mʉ Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉbu, ñʉjare jabotecʉyʉ. Cristobu mʉ. Jʉ̃menijicʉ apʉcʉi mácʉbu mʉ, arejame Pedro Jesúre.
Luke 19:9 in Cubeo 9 Que ayʉre, Jesús arejamed̶a ʉ̃́re: —Mʉ máre Abraham mácʉi pãramecʉbu. Que baru caride iñami cʉ̃ramicavʉ mead̶aimaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ mead̶arejaquemavʉ Abraham mácʉre, ʉ̃i jʉ aiye báque boje ʉ̃́re. Nopedeca Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi mʉre aru mi cʉ̃ramicavʉre, mʉje jʉ aiye boje ʉ̃́re.
John 3:15 in Cubeo 15 Yʉre yópe d̶aivʉre jã́ri, caivʉ põeva yʉre jʉ aivʉ baru, cʉvarãjarama jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cavarõ mearoi, arejamed̶a Jesús.
John 3:36 in Cubeo 36 Caivʉ jʉ aivʉ mamacʉre, Cristore, jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cavarõ mearoi cʉvama na. Ʉbenita caivʉ jápiabevʉ ʉ̃́re, Cristore, jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cavarõ mearoi cʉvabema na. Quénora ne jápiaiyʉbe báque boje, náre ʉrarõ ñájine d̶acʉyʉme Jʉ̃menijicʉ, arejamed̶a Juan Bautista.
John 6:35 in Cubeo 35 Jesús arejame náre: —Yʉrecabu iye ãiye. Ãiyepe põevare jãve cʉre d̶ayʉbu yʉ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Yópe põecʉi ãri bʉojarĩ, ʉ̃́re ãvʉé ijibepe, nopedeca ácʉ põecʉ yʉre yóvacʉdayʉ baru, ʉ̃́re ye jaʉbequiyebu cainʉmʉa ʉ̃i ũmei. Aru yópe põecʉi ũcuri bʉojarĩ, ʉ̃́re cũiñómepe, nopedeca ácʉ põecʉ yʉre jʉ ayʉ baru, ʉ̃́re jaʉbequiyebu cainʉmʉa ʉ̃i ũmei.
John 6:40 in Cubeo 40 Jipacʉ ʉbi caivʉ põeva yʉre jã́ri, coreóvarĩ, jʉ aivʉre ne cʉvarãjiyepe ayʉ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Aru yʉ́vacari náre nacovacʉyʉmu yainore jarʉvarĩ ãnijãravʉ bʉojaquijãravʉ baquinó, arejame Jesús.
John 6:47 in Cubeo 47 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Caivʉ põeva jʉ aivʉ yʉre jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvarãjarama.
John 7:38 in Cubeo 38 Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede: “Ácʉ põecʉ yʉre jʉ ayʉ bácʉre cʉre d̶acʉyʉmu yʉ mamaũmeque yópe cʉre d̶aioco pĩapóri daiyepe”, arejame Jesús.
John 8:33 in Cubeo 33 Ʉ̃́re arejaima ina judíovacavʉ: —Ñʉja Abraham mácʉi pãramenatamu. Que baru cainʉmʉa apecʉi cõjeimara ãmevʉ ñʉja. ¿Aipe teni “Apecʉi cõjeimarape ãmenajaramu mʉja”, ayʉrʉ̃ mʉ ñʉjare? arejaima Jesúre.
John 11:25 in Cubeo 25 Dinʉmʉre Jesús arejame: —Yʉ́bu yaivʉ bácavʉre nacovañʉ yainore jarʉvarĩ. Jãve yaivʉ bácavʉre cainʉmʉa cʉre d̶ayʉbu yʉ. Põecʉ yaiyʉ́ bácʉvacari, yʉre jʉ ayʉ bácʉ baru, bedióva cojedeca apʉcʉyʉme.
Romans 2:28 in Cubeo 28 Ina põeva aivʉ baru “Yʉ́bu judíovacacʉ, mearore jíyʉ Jʉ̃menijicʉre”, caivʉ ina judíova baju ãmema na. Aru ina ne cajede buraicõjeivʉ, Jʉ̃menijicʉ jina tenajiye boje, caivʉ ina máre judíova baju ãmeni, Jʉ̃menijicʉ jina ãmema na.
Romans 3:22 in Cubeo 22 Jʉ̃menijicʉ coyʉibi põevare “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ne jʉ aiyede Jesucristore. Caivʉ põeva cũinátʉrʉtamu. Que baru Jʉ̃menijicʉ nópe coyʉibi caivʉre Jesucristore jʉ aivʉre.
Romans 3:26 in Cubeo 26 Ʉbenita caride Jʉ̃menijicʉ quéda vaibébi põeva ne ãmeina teiyede. Quénora ãmeina teiyede bojed̶aibi ʉ̃, jã́d̶ovacʉyʉ põevare boropatebevʉre ʉ̃i jã́inoi. Que teni Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶aibi ʉ̃i d̶aino pʉeno mearo bajure, “Boropatebevʉ” ayʉ caivʉ Jesucristore jʉ aivʉre.
Romans 4:12 in Cubeo 12 Aru ʉ̃ mácʉ máre majeñecu mácʉ barejaquémavʉ maja cajede buraicõjeivʉ bácavʉ jʉ aivʉre Jʉ̃menijicʉre. Ʉbenita majeñecu mácʉ ãmenejaquemavʉ, maje cajede buraicõjeiye báque boje. Quénora majeñecu mácʉ barejaquémavʉ maje jʉ aiye boje Jʉ̃menijicʉre, nopedeca majeñecu mácʉ Abraham mácʉ ʉ̃i cʉepedeca jʉ ayʉ Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i cajede buraicõjequiye jipocamia.
Romans 4:16 in Cubeo 16 Abraham mácʉi jʉ aiye báquede Jʉ̃menijicʉre, Jʉ̃menijicʉ arejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre, “Boropatebecʉbu mʉ ji jã́inore”. Que teni jã́d̶ovarejaquemavʉ “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu”, ʉ̃i aiye báquede, mearo d̶acaiye bojecʉbede jãve, caivʉ Abraham mácʉi pãramena márajivʉre. Jʉ̃menijicʉ nópe d̶arejaquemavʉ ʉ̃i meacʉ baju boje. Aru Jʉ̃menijicʉ jãve d̶acʉyʉme yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Abraham mácʉi pãramena márajivʉbu Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre d̶abevʉ. Quénora Abraham mácʉi pãramena márajivʉbu jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉre, yópe Abraham mácʉi jʉ aiye báquepedeca ʉ̃́re. Que baru põeva Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede cʉvarivʉre aru põeva diede cʉvabevʉre máre, caivʉ maja Jʉ̃menijicʉre jʉ aivʉre, majeñecu mácʉpe páyʉ barejaquémavʉ Abraham mácʉ.
Romans 9:6 in Cubeo 6 Yʉ coyʉbevʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉi d̶abede yópe “Mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca ina Israecavʉ majeñecuva mácavʉre. Quénora yorecabu jãve: Caivʉ ina Israel bácʉi pãramena Jʉ̃menijicʉi beoimara mácavʉ ãmema. Que baru caivʉ ina judíova baju ãmema.
Romans 9:30 in Cubeo 30 Que baru, ¿aipe coyʉiye jaʉri majare caride? Yópe coyʉiye jaʉvʉ majare. Ina judíova ãmevʉ mememevʉ barejaquémavʉ, Jʉ̃menijicʉi jã́quiyepe aivʉ náre boropatebevʉpe ne d̶aiye báque boje. Quénora Jʉ̃menijicʉvacari “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, arĩ coyʉrejaquemavʉ náre ne jʉ aiyede Jesucristore.
Romans 9:33 in Cubeo 33 Javede Jʉ̃menijicʉ, yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede dibo cʉ̃rabo borore: Epeivʉ yʉ põecʉre Jerusalén ãmicʉriĩmaroi. Yópe cʉ̃rabo ma coricai dobaribo põeva toivʉre tʉre d̶aiyepe, nopedeca ina põeva jʉ abevʉ ñai põecʉre bíjarãjarama na. Ʉbenita caivʉ ina ʉ̃́re jʉ aivʉ cʉyebenajarama na, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
Romans 10:4 in Cubeo 4 Jʉ̃menijicʉcapũravʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, põeva ne meatenajiyepe ayʉ Cristoi daquiye jipocai. Diede jʉ aicõjenejaquemavʉ caivʉ ina jʉ arãjivʉre Cristore, boropatebevʉ barãjiyépe ayʉ ʉ̃i jã́inore.
Romans 10:6 in Cubeo 6 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ʉ̃i arĩ coyʉiyede põevare ne jʉ aiyede Jesucristore, die borore Moisés bácʉ, yópe arĩ, toivarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede: “Mi baju jẽniari jã́mejacʉ mi ũmei dápiarĩ, ‘¿Ñame márajidi mʉivʉ cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi?’ Aru mi baju jẽniari jã́mejacʉ mi ũmei dápiarĩ, ‘¿Ñame márajidi joborõ jívʉi coivʉ yaivʉ bácavʉ ne cʉrõi?’ ” arĩ toivarejaquemavʉ Moisés bácʉ. Yópe aiyʉrõmu no: ¿Ñame márajidi ẽmeóvarajivʉ Cristore cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ? ¿Aru ñame márajidi nacovarajivʉ Cristore yainore jarʉvarĩ?
Romans 10:11 in Cubeo 11 Jʉ̃menijicʉ, yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede: “Ñai jʉ ayʉ Jʉ̃menijicʉre cʉyoje tebecʉyʉvacaribe”, arejaquemavʉ.
2 Corinthians 1:22 in Cubeo 22 Ʉ̃́recabe daroyʉ bácʉ majare ʉ̃i Espíritu Santore, ʉ̃i cʉquiyepe ayʉ majaque, jã́d̶ovacʉyʉ majare Jʉ̃menijicʉ jinava. Aru ʉ̃́recabe majide d̶ayʉ majare d̶acacʉyʉre caiye iye méne yópe ʉ̃i aiye báquepedeca, ʉ̃i daroiye báque boje ñai Espíritu Santore.
Galatians 3:7 in Cubeo 7 Que baru coreóvaiye jaʉvʉ mʉjare iyede: Ina põeva jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉre, nárecabu Abraham mácʉi pãramena baju.
Galatians 3:22 in Cubeo 22 Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede, coreóvare d̶acʉyʉ majare caivʉ ijãravʉcavʉ d̶aicõjeimarare ne baju ãmeina d̶aiyʉeque. Que baru põeva ne jʉ aiyede Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ jã́imi náre boropatebevʉpe “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu”, ʉ̃i aiye báquepedeca. Aru ina põeva jʉ aivʉ Jesucristore quévʉrabu Jʉ̃menijicʉi jã́imara boropatebevʉpe.
Galatians 3:29 in Cubeo 29 Mʉja Cristo jina mae boje, Abraham mácʉi pãramena bajubu mʉja. Que baru Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acacʉyʉme mʉjare yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.
Galatians 5:5 in Cubeo 5 Ʉbenita majacapũravʉ napini coreivʉbu aru jãve coreóvaivʉbu Jʉ̃menijicʉi jã́quiyede majare boropatebevʉpe ʉ̃i Espíritu Santoi parʉéque maje jʉ aiyede ʉ̃́re.
Galatians 6:16 in Cubeo 16 Jʉ̃menijicʉ torojʉrivʉ me cʉre d̶ajacʉrĩ cãrijimevʉva aru cõmaje ãroje jã́jacʉrĩ caivʉ ina d̶aivʉre yópe ji bueiyepe Jesucristoi d̶aicõjeiyede. Ina nópe d̶aivʉ jãve Jʉ̃menijicʉi põevatamu na.
Ephesians 1:13 in Cubeo 13 Aru mʉjare máre epedejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃ jinare Cristoque cũinávʉpe. Mʉje jápiaiye báquede iye yávaiyede jãvene, Jesucristoi yávaiye méne, jʉ arejaquemavʉ mʉja diede. Que baru dinʉmʉre ñai Espíritu Santore darorejaquemavʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉ yópe “D̶acʉyʉmu”, ʉ̃i aiye báquepedeca. Ʉ̃́re darorĩ, jã́d̶ovarejaquemavʉ mʉjare ʉ̃ jinare.
Ephesians 4:30 in Cubeo 30 Chĩore d̶abejarã mʉja ñai Espíritu Santore, Jʉ̃menijicʉ jicʉre. Ʉ̃́recabe jã́d̶ovañʉ majare Jʉ̃menijicʉ jinava. Ñai Espíritu Santoi cʉe boje majaque, majidivʉbu jãve cũinájãravʉ daquijãravʉ baquinóre meara baju jaʉbeda d̶acʉyʉre majare yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe.
Hebrews 11:7 in Cubeo 7 Noé mácʉ ʉ̃i jʉ aiye báque boje Jʉ̃menijicʉre, jiad̶ocũ ʉracũ cʉ̃rami cʉricũre d̶arejaquemavʉ yópe Jʉ̃menijicʉi coyʉiye báquepedeca ʉ̃ mácʉre, mead̶acʉyʉ ʉ̃ jina mácavʉre muiváibore jocarĩ. Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶arejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre ãnié ãmene vaiquíye báquede, ãnié jã́me máquede cãreja. Aru Noé mácʉcapũravʉ jápiarĩ ad̶arĩ jʉ arejaquemavʉ ʉ̃́re. Ʉbenita ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ bácavʉ Noé mácʉre jápiarĩ ad̶abeni jʉ abedejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶arãjimara marejaquémavʉ na mácavʉ. Ʉbenita Noé mácʉre “Boropatebecʉbu mʉ ji jã́inore”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ, ʉ̃i jʉ aiye báque boje ʉ̃́re.
2 Peter 1:1 in Cubeo 1 Yʉ́bu Simón Pedro, Jesucristore memecayʉ aru ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Toivacaivʉ yʉ mʉjare, jʉ aivʉre cũinátʉrʉ ñʉjaque Jʉ̃menijicʉre, majare mead̶aipõecʉ pʉeno meacʉ baju Jesucristore.
Revelation 9:4 in Cubeo 4 Ãmed̶aicõjememara mateima caiye cõriáre, caicʉa jocʉcʉare, aru caiye ape pĩaiyede máre. Quénora ina jã́d̶ovamemara mácavʉre ne tʉ̃tʉvarã Jʉ̃menijicʉ jinape quévʉra ñájine d̶aicõjeimara mateima ina mujuñuva.