Philippians 3:2 in Cubeo 2 Me jã́jara ina apevʉ põeva ne ãmeina jã́imarare, aru ãmeina d̶aivʉre, aru ʉ̃mʉva ne baju ne cajede buraicõjeivʉre máre. Ne cajede buraicõjeiye boje, “¿Jʉ̃menijicʉi põeva márica maja?” arĩ dápiarĩduyama. Que teni nácapũravʉ napini coreniduivʉbu Jʉ̃menijicʉi mead̶aquiyede náre, ne nópe d̶aiye boje.
Other Translations King James Version (KJV) Beware of dogs, beware of evil workers, beware of the concision.
American Standard Version (ASV) Beware of the dogs, beware of the evil workers, beware of the concision:
Bible in Basic English (BBE) Be on the watch against dogs, against the workers of evil, against those of the circumcision:
Darby English Bible (DBY) See to dogs, see to evil workmen, see to the concision.
World English Bible (WEB) Beware of the dogs, beware of the evil workers, beware of the false circumcision.
Young's Literal Translation (YLT) look to the dogs, look to the evil-workers, look to the concision;
Cross Reference Matthew 7:6 in Cubeo 6 Jʉ̃menijicʉi yávaiye pʉeno me bajure coyʉbejarã ina põeva ãmenare, diede jápiarĩ eabevʉre. Nópe d̶aru, yópe põeva ne jíjʉroepebu jiarʉare yavimivare. Jiarʉa méne aru ãmene máre coreóvabeni, copedini cũñaima náre jívʉre. Nopedeca ina põeva ãmena, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiaiyʉbevʉ, ãmed̶arãjarama mʉjare diede coyʉrĩduivʉre náre. Aru ji yávaiye méne, pʉeno bojecʉede põevare ne ũmei, buebejarã ina põeva ãmenare, diede jápiarĩ eabevʉre. Nópe d̶aru, yópe põeva ne dʉvajʉroepebu cʉ̃rajiboa bojecʉrijĩboa perla ãmicʉrijĩboare vã́riva ne jipocai. Nijiboare coreóvabeni, cʉrad̶aima nijiboare jobo jívʉi. Nopedeca ina põeva ãmena, ji yávaiye méne jápiaiyʉbevʉ, ãmed̶arãjarama mʉjare diede bueniduivʉre náre, arĩ buedejamed̶a Jesús.
Matthew 7:15 in Cubeo 15 Cojedeca Jesús buedejamed̶a náre, ne majinajiyepe ayʉ aipe ãrojarivʉre bueipõevare: —Me jã́jara ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevape teivʉ, ʉbenina ne buenajiyepe aivʉ borocʉede. Námu yópe ãimara jijecʉrivʉ lobova ãmicʉrivʉpe paivʉ. Ovejavape teni ina lobova ecod̶ama ne yebai, boarã́jivʉ náre. Nopedeca ina borocʉede bueivʉ, Jʉ̃menijicʉre jʉ aivʉpe yávad̶ama, ecorãjivʉ mʉje yebai. Ʉbenita ãmed̶aiyʉrivʉbu mʉjare mʉje ũmei.
Matthew 7:22 in Cubeo 22 Ãnijãravʉ daquijãravʉ baquinóre obedivʉ põeva, yópe arĩ, coyʉrãjarama yʉre: “Mʉ, ñʉje jabocʉ, ñʉjarecabu Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaivʉ bácavʉ, aru jarʉvaivʉ bácavʉ abujuvare, aru ʉre põeva ne d̶arĩ majibede máre d̶aivʉ bácavʉ mi ãmiái, mi parʉéque”, arãjarama.
Matthew 24:10 in Cubeo 10 Dinʉmʉ maquinóre obedivʉ yʉre jʉ aivʉ bácavʉ dajocarãjarama ne yʉre jʉ aiye báquede. Obedivʉ jẽni jínajarama névʉre ne mauvare. Aru obedivʉ jorojĩni jã́rajarama névʉre máre.
Romans 2:28 in Cubeo 28 Ina põeva aivʉ baru “Yʉ́bu judíovacacʉ, mearore jíyʉ Jʉ̃menijicʉre”, caivʉ ina judíova baju ãmema na. Aru ina ne cajede buraicõjeivʉ, Jʉ̃menijicʉ jina tenajiye boje, caivʉ ina máre judíova baju ãmeni, Jʉ̃menijicʉ jina ãmema na.
2 Corinthians 11:13 in Cubeo 13 Nárecabu “Ñʉjatamu Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara” ʉbenina aivʉ. Ʉbenita Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara jãve ãmema. Quénora põevare jʉjovaivʉbu. Ne bajumia jã́d̶ovariduivʉbu yópe Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarape.
Galatians 2:3 in Cubeo 3 Aru apevʉ põeva buraicõjeiyʉrĩduquemavʉ ji yóvaimʉ Titore ʉ̃i cajede judíovape, ʉ̃i bʉcʉva judíova ãmevʉreca. Ʉbenita ina jabova ye buraicõjemeteima ʉ̃́re. Ina buraicõjeiyʉrĩduivʉ Jesúre jʉ aivʉpe teivʉ yavenina darĩ cójijima ñʉjaque, majinajivʉ aipe ñʉje d̶aiyede. Boro coyʉrĩ ad̶aiyʉrĩduima ñʉjare, ñʉje d̶abe boje caiye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede, ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. Caiye diede d̶aiye jaʉbevʉ ñʉjare caride, ñʉje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe, ʉ̃i boropatebede d̶aiye boje majare Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Ʉbenita nácapũravʉ yebacavʉpe tede d̶aiyʉrĩduima ñʉjare, “D̶ajarã caiye iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre”, ne ainoque.
Galatians 5:1 in Cubeo 1 Maja yebacavʉpe paivʉ bácavʉre majeñecuva ne d̶arĩ cõmajiye báqueque jave mead̶aibi majare Jesucristo. Ʉ̃́recabe bojed̶acayʉ bácʉ maje ãmeina teiyede, maje cʉrãjiyepe ayʉ me Jʉ̃menijicʉque. Que baru maja, Jʉ̃menijicʉi mára, jʉ ávaivʉbu Jesucristore. Que baru jápiarĩ ad̶abejarã ina d̶are d̶aicõjeiyʉrivʉre yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre.
Galatians 5:6 in Cubeo 6 Que baru maje cʉede Jesucristoque cũinávʉpe ye baju ãmevʉ buraicõjenu o buraicõjemenu maje cajede. Ʉbenita maje jʉ aiyede Cristore apevʉ põevare ʉrĩ, mearo d̶acaivʉbu maja, cad̶ateivʉ náre. Aru diedecabu bojecʉe majare.
Galatians 5:13 in Cubeo 13 Mʉja, jívʉ, mʉjarecabu Jʉ̃menijicʉi cutuimara mácavʉ ʉ̃ jina márajivʉ, d̶abenajivʉ iye d̶aicõjeiyede yebacavʉpe. Ʉbenita me jã́jara diede, yebacavʉpe tede d̶aiyede. Mʉjare d̶aiye jaʉbe boje iye d̶aicõjeiyede, “Caiye maje ãmeina d̶aiyʉede d̶arĩ bʉojaivʉbu maja”, arĩ dápiabejarã. Quénora dápiajarã mʉje baju yópe yebacavʉpe, cad̶atenajivʉ mʉjacavʉ Jesúre jʉ aipõevare, mʉje ʉe boje caivʉ Jesúre jʉ aivʉre.
Galatians 5:15 in Cubeo 15 Ʉbenita mʉja jijatede nʉivʉ baru mʉje bajumia aru boaivʉ baru mʉje bajumia yópe ãimara jijecʉrivʉpe, me jã́jara mʉja, bíjare cuiye mʉje me cʉede mʉje bajumia.
Philippians 3:3 in Cubeo 3 Ʉbenita majacapũravʉ jãve Jʉ̃menijicʉi põevatamu. Que baru majarecabu mearore jívʉ Jʉ̃menijicʉre jãve, Espíritu Santoi bʉojare d̶aiye boje majare. Aru majarecabu torojʉrĩ cʉrivʉ Jesucristoque cũinávʉpe. Aru majarecabu “¿Jʉ̃menijicʉ mead̶aquidica majare maje d̶aiye boje?” arĩ dápiabevʉ.
Philippians 3:19 in Cubeo 19 Nárecabu bíjaroimara márajivʉ Jʉ̃menijicʉre jocarĩ. Que d̶aimara, nʉrajarama na toabo cũiméboi. Nárecabu mearore jíbevʉ Jʉ̃menijicʉre. Ʉbenita jíyama mearore ne baju ʉrõpe. Que teni ne ãiye ne jʉ̃menijicʉpe paiyebu. Cʉyoje tebenama ne ãmeina d̶aiyede. Quénora, “¿Meara márica maja?” ad̶ama ʉbenina. Nárecabu dápiabevʉ cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõquede. Quénora dápiad̶ama ijãravʉquede.
1 Timothy 1:19 in Cubeo 19 Cainʉmʉa jʉ ajacʉ Jesús ʉ̃i yávaiyede méne jãvene. Aru, “Boropatebevʉ yʉ”, arĩ dápiarĩ, cʉjacʉ mʉ. Apevʉ põeva meateiyʉbema ne boropateiyede. Quénora jʉ ad̶ama apeno bueino jãve ãmenore. Aru dajocad̶ama ne jʉ aiye báquede Jesúre.
2 Timothy 3:1 in Cubeo 1 Coreóvajacʉ mʉ iyede. Ãnijãravʉa bʉojaquijãravʉa baquiyéde, Cristoi copaidaquijãravʉ baquinó jipocai, põeva ãmena maiyójare d̶arãjarama apevʉre.
2 Timothy 4:3 in Cubeo 3 Eaquiyebu apejãravʉa ãmejãravʉa. Ãnijãravʉa baquiyéde põeva jápiabenajarama bueiye méne. Quénora ne baju ʉrõpe vorãjarama obedivʉ bueipõevare, ne buenajiyepe aivʉ náre yópe ne baju jápiaiyʉepe, ne d̶arãjiyepe aivʉ ãmeina teiyede yópe ne baju ʉrõpe.
2 Timothy 4:14 in Cubeo 14 Ñai Alejandro, tãure memeipõecʉ, d̶arejame ʉrarõ ãmeno yʉre. Maje jabocʉ Jesucristo ñájine d̶acʉyʉme ʉ̃́re ʉ̃i nópe d̶aiye báque boje.
Titus 1:16 in Cubeo 16 Yópe arĩ, “Jʉ̃menijicʉre coreóvaivʉbu ñʉja”, ʉbenina aivʉbu na. Ʉbenita ne d̶aiyeque jã́d̶ovaivʉbu coreóvabevʉre Jʉ̃menijicʉre. Ãmena bajubu na Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Aru jápiabeni jʉ abevʉbu ʉ̃́re. Que baru ye mearo d̶aiye majibema na.
2 Peter 2:18 in Cubeo 18 Yávad̶ama parʉéque yópe majidivʉ ne yávaiyepe. Ʉbenita quéda ʉbenina yávad̶ama na. Apevʉ põeva dajocad̶ama ne bueiye jãve ãmene jarʉvarĩ, yópe bʉoimʉ ʉ̃i dupini nʉiyepe. D̶aicõjeivʉbu náre, ne d̶arãjiyepe aivʉ cojedeca no ãmenore yópe ne dajocarĩduino mácarõpe.
2 Peter 2:22 in Cubeo 22 D̶ad̶ama na yópe majidivʉ ne coyʉino mácarõpe: “Yavimi copedini ãñʉme ʉ̃i baju bijoiye báquede. Aru vã́rico ne cuyavaimo máco copainʉri parad̶obe yaobʉrã”, ad̶ama na.
Jude 1:4 in Cubeo 4 Apevʉ jʉjovaivʉ cʉrivʉbu maje jẽneboi, yavenina ecoivʉ bácavʉ maje cójijiñamia jívʉi. Ina yópe teivʉ ʉbenina dápiare d̶aiyʉrĩduyama mʉjare. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ, ãmeno d̶ad̶ama. Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiyedeca ina põevare bojecʉbeda ʉ̃i me boje, ʉrarõ ãmenore d̶aivʉ, “Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetecʉyʉme caiye iyede”, arĩ dápiarĩduyama na. Aru jʉ abenama Jesucristore, majare upacʉre aru maje jabocʉre cũinácʉra. Que baru yópe arĩ, “Jesucristo jabocʉ cũinácʉra ãmemi”, borocʉrĩ ad̶ama na. Javede Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede, põeva nópe aivʉ ñájinajivʉre, ne ãmeina teiye boje.
Jude 1:10 in Cubeo 10 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmeina yávad̶ama iye ne coreóvabede. Aru iye ne coreóvaiyede coreóvabenama ne majiéque yópe põeva dápiaivʉpe. Quénora coreóvad̶ama diede ne dápiaiyeque jĩ́cua yópe ãimara dápiabevʉpe. Aru bíjarãjarama na no boje.
Revelation 2:9 in Cubeo 9 Coreóvaivʉ yʉ mi ñájiyede yʉre boje. Coreóvaivʉ mʉre cʉve cʉvabecʉre máre. Ʉbenita jãve ʉre cʉve cʉvavʉ mʉ Jʉ̃menijicʉi cʉve méne. Aru coreóvaivʉ yʉ caiye iye ne ãmeina yávaiyede mi borore ina ‘Judíovabu ñʉja’ ʉbenina aivʉre. Ʉbenita judíova baju ãmema na. Quénora nárecabu Satanás jina. Aru cójijivaivʉbu, memecarãjivʉ ʉ̃́re.
Revelation 3:9 in Cubeo 9 ’Coyʉivʉ mʉre ne borore ina ‘Judíovabu ñʉja’ aivʉre, ʉbenita judíova baju ãmema na. Quénora Satanás jinatamu cójijivaivʉ memecarãjivʉ ʉ̃́re. Náreca ñʉatutare d̶acʉyʉmu yʉ mi cʉboba yebai, ne coreóvarãjiyepe ayʉ ji baju ʉcʉre mʉre.
Revelation 21:8 in Cubeo 8 Ʉbenita caivʉ ina ñájiyʉbevʉ yʉre boje ne jidʉé boje, aru ina dajocaivʉ ne jʉ aiyede yʉre, ina caijĩe ãmene d̶aivʉ, ina põevare boarĩ́ jarʉvaivʉ, ina ãmeina d̶aivʉ apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ina yaviéde d̶aivʉ, ina mearore jívʉ pẽpeimarare, aru ina borocʉrivʉ máre, caivʉ ina nʉrajarama ne cʉrãjinoi, no toabo azufreque cũiméboi. Que baru jẽvari coyʉrĩ yópe ne yaiyepe pʉque nʉrajarama na.
Revelation 22:15 in Cubeo 15 Ʉbenita no ĩmaro jedevai mautenajarama caivʉ ina ãmena baju, ina yaviéde d̶aivʉ, ina ãmeina d̶aivʉ apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ina põevare boarĩ́ jarʉvaivʉ, ina mearore jívʉ pẽpeimarare, aru ina borocʉrĩ jʉjovaiyʉrivʉ apevʉre máre, áme Jesús.