Cross Reference Matthew 3:17 in Cubeo 17 Aru ina cʉrivʉ noi jápiarejaimad̶a apeno yávainore, cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõque aiyede yópe: “Ñainecabe jímacʉ, ji ʉmʉ. Me torojʉvʉ yʉ ʉ̃́re”, arejamed̶a Jesúre Jʉ̃menijicʉ.
Matthew 5:23 in Cubeo 23 ’Que baru mʉ nʉvañʉ maru mi Jʉ̃menijicʉre jícaquiyede ʉ̃i cʉ̃rami, aru nore earĩ, dápiayʉ baru apecʉ chĩoñʉre mi ãmeina d̶aiye boje ʉ̃́re, epeni dajocajacʉ mi Jʉ̃menijicʉre jícaquiyede iva ʉ̃́re jícaiyede juaiva jipocai. Nʉjacʉ ñai mi ãmeina teimʉ yebai, jẽniacʉyʉ ʉ̃i ãrʉmetequiyepe ayʉ iye mi ãmeina teiye báquede ʉ̃́re copʉ. Mi cãrijimene d̶arĩburu yóboi ʉ̃́que, copainʉri Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami, mi jícaquiyede jíjacʉ ʉ̃́re.
Matthew 5:28 in Cubeo 28 Ʉbenita yʉ́capũravʉ coyʉyʉbu mʉjare yópe: Ácʉ põecʉ jã́ñʉ maru nomióre, jẽiyʉrĩ dápiayʉ baru ṍre, ʉ̃́recabe ãmeina d̶ayʉ ṍque ʉ̃i que dápiaiye boje.
Matthew 5:34 in Cubeo 34 Ʉbenita yʉ́capũravʉ coyʉyʉbu mʉjare yópe: Mʉje yávaiyede ye jẽniamejara apecʉre, ʉ̃i jã́d̶ovaquiyepe aivʉ mʉje coyʉiye jãvene. Cavarõ mearotamu Jʉ̃menijicʉi dobarõ mearo cʉrõ. Que baru jẽniamejara cavarõ mearocacʉre, ʉ̃i jã́d̶ovaquiyepe aivʉ mʉje coyʉiye jãvene.
Matthew 5:44 in Cubeo 44 Ʉbenita yʉ́capũravʉ coyʉyʉbu mʉjare yópe: Ʉjarã mʉje mauvare. Ina mʉjare ñájine d̶aivʉre jẽniacajarã Jʉ̃menijicʉque, ʉ̃i mearo d̶acaquiyepe aivʉ náre.
Matthew 10:17 in Cubeo 17 Me jã́jara mʉja. Mʉjare jẽni nʉvarajarama jabova ne ãmeina teivʉre jẽniari jã́iñami. Jara popenajarama mʉjare maja judíova maje cójijiñamiai.
Matthew 10:28 in Cubeo 28 Jidʉbejarã ina boarĩ́ jarʉvaivʉre mʉje bajure, ʉbenita mʉje ũmene boarĩ́ jarʉvaivʉ oabevʉre. Quénora jidʉjarã Jʉ̃menijicʉre, ñaine mʉje bajure aru mʉje ũmene máre, bíjarorĩ majicʉre toabo cũiméboi.
Matthew 11:18 in Cubeo 18 Que baru Juan Bautista ʉ̃i daiyede, ʉ̃ ãmeni aru ũcumeni teiyede, “Abujucʉre cʉvabi”, ʉ̃́ra ʉbenina aivʉbu mʉja.
Matthew 12:24 in Cubeo 24 Ʉbenita ina fariseova, jápiaivʉ põeva nópe ne coyʉiyede, yópe arejaima: —Ñai ʉ̃mʉ cʉvabi Beelzebúre. Que baru abujuvai jabocʉi parʉéque jaetovaibi abujuvare, arejaima na.
Matthew 17:5 in Cubeo 5 Ʉ̃i coyʉiyedeca, ocopenibo miad̶áripenibo ẽmeni, taorejavʉ̃ya náre. Aru jápiarejaimad̶a apeno yávainore, ocopeniboi etaiyede: “Ñaime jímacʉ, ji ʉmʉ. Me torojʉvʉ yʉ ʉ̃́re. Que baru jápiajarã ʉ̃i coyʉiyede”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
Matthew 18:8 in Cubeo 8 Aru mʉ ãmeno d̶ayʉ baru mi pʉrʉque o mi cʉbobaque, burarĩ jarʉvajacʉ dipʉrʉre o dibare. Meaquiyebu mʉre, mi earu Jʉ̃menijicʉi cʉrõi cũinápʉrʉque o cũinába cʉbobaque. Ʉbenita meamequiyebu mʉre, mi nʉru toabo cũiméboi caipʉcapʉrʉaque o caipʉcaba cʉbobaque.
Matthew 18:21 in Cubeo 21 Dinʉmʉre Pedro jẽniari jã́rejame Jesúre: —Mʉ, ji jabocʉ, ¿aipiye baju majecʉ ʉ̃i ãmeina d̶aiyede yʉre ãrʉmeteji? ¿Siete baju ʉ̃i ãmeina d̶aiyede ãrʉmeteji? arejame Pedro.
Matthew 18:35 in Cubeo 35 Aru arejame Jesús: —Quédeca d̶acʉyʉme mʉjare jipacʉ, cavarõ mearocacʉ, mʉje ãrʉmetebedu mʉjecʉre ʉ̃i ãmeina d̶aiyede, arejame ñʉjare, majicayʉ Jesús.
Matthew 23:15 in Cubeo 15 ’Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. Joai curãnʉñavʉ mʉja jia ʉrad̶ai aru joborõi máre. Cũinácʉ põecʉre vorãnʉñavʉ, oatʉvarãjivʉ ʉ̃i dápiaiyede, ʉ̃i dápiaquiyepe aivʉ mʉje dápiaiyepe. Aru ʉ̃i d̶aiyede máre oatʉvad̶avʉ̃ mʉja, ʉ̃i d̶aquiyepe aivʉ pʉeno ãmenore, ʉ̃i ñájiquiyepe aivʉ toabo cũiméboi mʉje pʉeno.
Matthew 23:33 in Cubeo 33 ’¡Mʉja, jʉjovaivʉ, ãd̶avape paivʉbu mʉja! Mʉje toabo cũiméboi ñájinajiyede jocarĩ, dupini nʉivʉ bʉojabenamu mʉja.
Matthew 25:41 in Cubeo 41 ’Dinʉmʉ maquinóre ina põeva ãmenare, ji cãcopũravʉi cʉrivʉre yópe acʉyʉmu yʉ: “Nʉjara mʉja yʉre jocarĩ. Mʉjamu jipacʉi ãmed̶aimara. Nʉjara mʉja toabo cũiméboi. No mead̶aino mácarõre abujuvai jabocʉi cʉrõre ʉ̃i ángelevaque.
Matthew 26:59 in Cubeo 59 Na sacerdotevare jaboteipõeva aru caivʉ ne cójijinocavʉ Jesúre ãmecororãjivʉre vorĩdurejaimad̶a, ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvaiyʉrivʉ.
Mark 9:43 in Cubeo 43 Aru mʉ ãmeina teyʉ baru mi pʉrʉque, burarĩ jarʉvajacʉ dipʉrʉre. Meaquiyebu mʉre, mi earu cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi cũinápʉrʉque. Ʉbenita meamequiyebu mʉre, mi nʉru toabo cũiméboi caipʉcapʉrʉaque.
Mark 14:55 in Cubeo 55 Na sacerdotevare jaboteipõeva aru caivʉ ne cójijinocavʉ Jesúre ãmecororãjivʉre vorĩdurejaimad̶a, ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvaiyʉrivʉ. Ʉbenita eabedejaimad̶a na.
Mark 15:1 in Cubeo 1 Aviá ʉ̃i tucʉmʉiyede ina sacerdotevare jaboteipõeva, judíova bʉcʉvaque, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõevaque, aru caivʉ ne cójijinocavʉ diede boroteni cójijidejaimad̶a na. Boroteni bʉojarĩ, Jesúre bʉorĩ, nʉvari jabocʉ ʉ̃i ãmiá Pilato yebai jacorãnʉrejaimad̶a na.
Luke 12:5 in Cubeo 5 Ʉbenita coyʉquijivʉ mʉjare mʉje jidʉrãjimʉre: Jidʉjarã Jʉ̃menijicʉre, ñaine mʉje baju yainíburu yóboi jarʉvarĩ bʉojayʉre toabo cũiméboi. Jãve coyʉyʉbu mʉjare: ¡Jidʉjarã ʉ̃́re! arejamed̶a Jesús.
Luke 16:23 in Cubeo 23 Nʉquemavʉ ʉ̃ toabo cũiméboi. ’Noi pare ñájiñʉ, jã́quemavʉ joai Abrahãre aru Lázarore máre.
John 7:20 in Cubeo 20 —Abujucʉ cʉbi mʉ́que. ¿Ñamema boaiyʉrivʉ mʉre? arejaima ina põeva obedivʉ.
John 8:48 in Cubeo 48 Dinʉmʉ ina judíova arejaima Jesúre: —Jãve coyʉivʉbu ñʉja: Samariacacʉbu mʉ. Aru abujucʉ cʉbi mʉ́que, arejaima na.
John 11:47 in Cubeo 47 Que teni sacerdotevare jaboteipõevaque cójijidejaimad̶a ñʉja judíova ñʉje jabova, ina fariseova. Aru arejaimad̶a, ne bajumia boroteivʉ: —Põeva ne d̶arĩ majibede ʉre d̶aibi Jesús. Que d̶ayʉ, parʉcʉ nʉñʉme ʉ̃. Jesúre nópe ñʉje d̶are nʉicõjenu, caivʉ põeva ʉ̃́que nʉjebu. Ʉ̃́que põeva ne nʉru, meamejebu majare. Ʉ̃́re jʉ arĩ, jabojacoiyʉma. Aru ne jabojacoru ʉ̃́re, majare boarã́daicõjejebu churaravare ina Romacavʉ, maje jabova baju. Jesúre jabojacojʉrorivʉre jã́ivʉ baru, Romacavʉi jabocʉre vainí tʉivʉpe majare jã́jebu nócavʉ. Dinʉmʉita maje Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine vaivéni jarʉvarĩ, maje joborõre máre tatorĩ ĩjebu ina Romacavʉ. Que baru, ¿aipe d̶arãjidica maja? arejaimad̶a ñʉje jabova.
John 15:25 in Cubeo 25 Caiye iye vaivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báquepedeca ʉ̃i yávaiyede: “Jaʉrabeda yʉre ʉbema”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
Acts 3:20 in Cubeo 20 Mʉje yópe d̶aru, Jʉ̃menijicʉ parʉre d̶acʉyʉme mʉjare mʉje ũmei. Aru darocʉyʉme mʉjare Jesúre, ñai ʉ̃i beoimʉ mácʉre, mʉjare mead̶acʉyʉre.
Acts 5:27 in Cubeo 27 Ne eaiyede ne cójijitucubʉi, núicõjenejaimad̶a ne bʉoimarare ina cójijinocavʉ ne coricai. Sacerdotevare jaboteipõecʉ, yópe arĩ, jararejamed̶a náre:
Acts 7:37 in Cubeo 37 Ãñʉ Moisés bácʉvacari arejaquemavʉ Israecavʉ bácavʉre: “Jʉ̃menijicʉ darocʉyʉme mʉjare apecʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉre nopedeca ʉ̃i daroiyepe yʉre. Mʉjacacʉ bacʉyʉ́me ʉ̃. Jʉ ajarã ʉ̃́re”, arejaquemavʉ ʉ̃ mácʉ.
Acts 17:18 in Cubeo 18 Apevʉ bueivʉ Epicúreo bácʉi yávaiye báquede, ne yajubo epicúreo ãmicʉriyajubo, aru apevʉ bueivʉ Zenón mácʉi yávaiye báquede, ne yajubo estoico ãmicʉriyajubo, yávarĩ bʉ́rejaimad̶a na Pabloque. Apevʉ nácavʉ arejaimad̶a ne bajumia: —¿Aipe ayʉ barĩduidi ñai bueipõecʉ majibecʉ? arejaimad̶a. Aru apevʉ arejaimad̶a: —Bueyʉ bajʉbí apevʉ ne jʉ̃menijinare, arejaimad̶a. Yópe arejaimad̶a Pablo ʉ̃i bueiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne aru põeva ne nacajaiyede yainore jarʉvarĩ.
Romans 12:10 in Cubeo 10 Ʉjarã mʉja mʉje bajumia. Torojʉrivʉ jã́jara mʉja coapa apevʉre mʉje pʉenocavʉre aru pued̶ajarã náre máre.
1 Corinthians 6:6 in Cubeo 6 ¡Ʉbenita pʉeno baju ãmenotamu aru cʉyojarõtamu mʉje d̶aino! Mʉja, Jʉ̃menijicʉi põevavacari, jarad̶avʉ̃ mʉje bajumia, aru coyʉyavʉ̃ diede ãmeina teivʉre jẽniari jã́ipõeva Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉ ne jivateinoi.
1 Corinthians 6:10 in Cubeo 10 Aru ina ñavacʉrivʉ, ina ãujivʉ, ina pacoteivʉ, ina borocʉrĩ ãmenore coyʉivʉ apevʉre, aru ina jʉjovarĩ apevʉre ĩ́vʉ ne cʉvaede máre, caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi jaboteimara ye ãmenajarama.
Ephesians 4:26 in Cubeo 26 Jaraivʉ baru, ãmeina d̶abejarã mʉja mʉje jaraiye boje. Quénora vaidé d̶ajarã mʉje jaraiyede maumena, dijãravʉmareca.
Ephesians 4:31 in Cubeo 31 Ñájine d̶abejarã põevare mʉje yávaiyeque. Jorojĩmejara náre. Aru jarabejarã náre. Jararĩ cod̶obobobejarã máre. Coyʉbejarã ãmenore caivʉ ne jápiaiyede apevʉi borore. Aru ãmeina dápiabejarã apevʉre máre.
1 Thessalonians 4:6 in Cubeo 6 Que baru jʉjovabejarã mʉja apecʉ mʉjecʉre, ãmeno d̶aivʉ jímarepacoque. Javeita ñʉja coyʉcarã mʉjare parʉrõreca aipe maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉre caivʉ ina nópe ãmeno d̶aivʉre.
Titus 3:2 in Cubeo 2 Ãmeina yávabejarãri apevʉi borore. Jarabevʉva cãrijimene d̶ajarãri põevare. Aru dʉibareca meara põevape pued̶ajarãri caivʉ põevare cainʉmʉa.
Hebrews 5:9 in Cubeo 9 Cristoi d̶aiye báquede caiye iye ʉ̃́re jaʉéde yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, põevare mead̶aipõecʉ tedejaquemavʉ. Que baru caivʉ maja ʉ̃́re jápiarĩ jʉ arĩ d̶aivʉre yópe ʉ̃i ʉrõpe mead̶ayʉbe ʉ̃, maje cʉvarãjiyepe ayʉ caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiyede majare, aru maje jabotenajiyepe ayʉ Cristoque cainʉmʉa.
Hebrews 12:25 in Cubeo 25 Que baru me d̶ajarã mʉja. Me jápiarĩ ad̶ajarã Jʉ̃menijicʉi yávaiyede mʉjare. Ʉ̃́re jápiaiyʉbeni jʉ abevʉ tebejarã mʉja. Jʉ̃menijicʉi coyʉcaicõjeiye báquede ijãravʉcacʉ Moisés bácʉre Israecavʉ bácavʉre, ina jápiabeni jʉ abevʉ bácavʉ ye dupivʉ majibedejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aiyede jocarĩ, ne jʉ abe boje. Que baru jãve pʉeno baju dupivʉ majibenajivʉbu maja, jápiabeni jʉ abevʉ baru Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i coyʉcaicõjeiyede majare cavarõ mearocacʉ Jesúre.
James 2:20 in Cubeo 20 Mʉ, ãrʉmecʉ, jã́d̶ovaquijivʉ mʉre põecʉ ʉ̃i jʉ aiyede mearore d̶abecʉva jʉ aiye jãve ãmene aru cad̶atebede ʉ̃́re.
James 3:6 in Cubeo 6 Aru maje jemedo toapebu. Yópe toa ẽ́iyepe caino macarõre, nopedeca maje jemedo ãmed̶aivʉ maje baju matʉiyede. Aru ñai abujuvai jabocʉvacari iye ãmeina d̶aiye d̶are d̶ayʉbe. Maje yávaiyeque ãmeina d̶aivʉbu aru ñájine d̶aivʉbu máre yópe abujuvai cʉrõ, toabo cũimébo, ãmeina d̶aiyepe aru ñájine d̶aiyepe máre.
1 Peter 2:23 in Cubeo 23 Põeva ne ãmeina yávaiye báquede ʉ̃́re, ʉ̃́capũravʉ ãmeina yávabedejame náre copʉ. Aru põeva ne ñájine d̶aiye báquede ʉ̃́re, ʉ̃́capũravʉ “Ñájine d̶aquijivʉ mʉjare”, abedejame náre. Quénora yópe arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉre: “Mʉ, jipacʉ, cad̶atejacʉ yʉre. Napini coreivʉ mʉre”, arejaquemavʉ Jesús. Que teni napini coredejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉre, ñai meacʉ bajure, bojed̶acʉyʉre caivʉ põevare yópe ne d̶aiye báque jaʉépe náre.
1 Peter 3:9 in Cubeo 9 Apevʉ ne ãmeno d̶aru mʉjare, copʉ ãmeno d̶abejarã náre. Apevʉ ne ãmeina yávaru mʉjare, copʉ ãmeno yávabejarã náre. Quénora jẽniajara Jʉ̃menijicʉque, ʉ̃i mearo d̶acaquiyepe aivʉ caivʉ náre, mʉje coreóvaiye boje Jʉ̃menijicʉ cutuyʉ bácʉre mʉjare, mʉje mearo d̶arãjiyepe ayʉ yópe ʉ̃i mearo d̶acaquiyepe mʉjare.
1 John 2:9 in Cubeo 9 Ñai põecʉ “Cʉvʉ yʉ miad̶ároi, d̶ayʉ mearore yópe Jʉ̃menijicʉi cõjeiyepe” ayʉvacari ʉbecʉ baru ʉ̃ jicʉre, ñeminoi cʉbi ʉ̃ cãreja. Que baru d̶abebi ʉ̃ mearore.
1 John 3:10 in Cubeo 10 Ácʉ põecʉ mearore d̶aiyʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉ jicʉ ãmemi ʉ̃. Aru ácʉ põecʉ ʉ̃ jicʉre máre ʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉ jicʉ ãmemi ʉ̃. Que baru coreóvaivʉbu maja ñamene Jʉ̃menijicʉi márare aru ñamene abujuvai jabocʉi márare máre.
1 John 3:14 in Cubeo 14 Jipocamia maja yaivʉ bácavʉpe paivʉvacari, apʉrivʉpe barejávʉ̃. Ʉbenita caride apʉé mamaene cʉvarivʉbu maja. Aru coreóvaivʉbu maja apʉrivʉre jãve caride, maje ʉe boje majevʉre. Ʉbenita ñai ʉbecʉ ʉ̃ jivʉre apʉcʉvacari caride, jãve yaiyʉ́ bácʉpe páyʉbe ʉ̃.
1 John 4:20 in Cubeo 20 Ñai “Jʉ̃menijicʉre ʉvʉ yʉ” ayʉ baru, aru que ayʉvacari ʉbecʉ baru ʉ̃ jicʉre, ñai põecʉ borocʉbi ʉ̃. Ñai ʉbecʉ baru ʉ̃ jicʉre, ʉ̃i jã́imʉre, jãve bʉojabebi ʉcʉ Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i jã́memʉre.
1 John 5:16 in Cubeo 16 Cũinácʉ põecʉ jã́ñʉ maru ʉ̃ jicʉre ãmeina teyʉre aru majicʉ baru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteni bʉojayʉre no ãmeina d̶ainore, jẽniacaiye jaʉvʉ ñai põecʉre ʉ̃ jicʉre boje, ʉ̃i cʉvaquiyepe ayʉ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Aru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteni majicʉ baru, cʉvare d̶acʉyʉme ʉ̃́re jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que. Ʉbenita cũinácʉ põecʉ ãmeina d̶ayʉ baru Jʉ̃menijicʉi ãrʉmeteni bʉojabede, ñai põecʉ ñájicʉyʉme, coateyʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Yʉ coyʉbevʉ mʉjare mʉje jẽniacaiyede Jʉ̃menijicʉque ñaine.
Jude 1:9 in Cubeo 9 Ʉbenita Miguevacari, ñai ángelevai jabocʉ, ʉ̃i jaraiye báquede ñai abujuvai jabocʉre ne jijateiye báquede ʉ̃i ĩ́ye báqueda Moisés bácʉi baju bácarõre pued̶ayʉ ãmeina yávabedejaquemavʉ ʉ̃́re. “Ñájicʉyʉmu mʉ”, abedejaquemavʉ, ʉ̃i pued̶aiye boje ʉ̃́re. Quénora “Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶ajacʉrĩ mʉre”, arejaquemavʉ Miguecapũravʉ.
Revelation 20:14 in Cubeo 14 Caride ina yaivʉ bácavʉ yainájarama cojedeca. Na mácavʉre coreino mácarõ jarʉvaino mateávʉ̃ toabo cũiméboi. Ina yaivʉ bácavʉ yainájarama pʉque, mamarʉmʉ ne bajuque ijãravʉi aru no yóboi ne ũmeque toabo cũiméboi. No toabobu yópe jia ʉrad̶a uruinope ʉrarõ baju. Nore ñájinajarama cainʉmʉa.