Cross Reference Matthew 5:20 in Cubeo 20 Que baru coyʉyʉbu mʉjare: Mearore d̶aiye jaʉvʉ mʉjare ina Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva pʉeno aru ina fariseova pʉeno máre. Ne pʉeno Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe d̶arĩ, mearore d̶abevʉ baru mʉja, ye Jʉ̃menijicʉi jaboteimara ãmenajaramu mʉja, aru cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi cʉbenajaramu mʉja, arejamed̶a Jesús.
Matthew 12:24 in Cubeo 24 Ʉbenita ina fariseova, jápiaivʉ põeva nópe ne coyʉiyede, yópe arejaima: —Ñai ʉ̃mʉ cʉvabi Beelzebúre. Que baru abujuvai jabocʉi parʉéque jaetovaibi abujuvare, arejaima na.
Matthew 12:34 in Cubeo 34 ¡Mʉja, jʉjovaivʉ, ãd̶avape paivʉbu mʉja! Mʉjarecabu dápiaivʉ ãmene. Que baru ãme matʉiyede yávaivʉbu mʉja. Aru méne yávarĩ bʉojabevʉ mʉja.
Matthew 15:12 in Cubeo 12 Dinʉmʉre ñʉja, ʉ̃i bueimara, ʉ̃i yebai nʉri, arejacarã Jesúre: —Ina fariseova jorojĩñama mʉre, ne jápiaiyede mi coyʉiyede, arejacarã ʉ̃́re.
Matthew 16:6 in Cubeo 6 Jesús arejame ñʉjare: —Me d̶ajarã. Me jã́jara ina fariseova aru ina saduceova máre ne pã́ure bʉcʉóvare d̶aiyede, arejame ʉ̃.
Matthew 16:11 in Cubeo 11 Que baru mʉjare jaʉéde, mʉje ãrajiyede, jíyʉ majivʉ yʉ. Ʉbenita, “Me jã́jara ina fariseova aru ina saduceova máre ne pã́ure bʉcʉóvare d̶aiyede” ji ainore, coyʉbetevʉ yʉ pã́ure. Quénora coyʉyʉbu yʉ ne dápiaiyede. Que baru me jã́jara, mʉje dápiabenajiyepe aivʉ yópe ne dápiaiyepe, arejame ñʉjare Jesús.
Matthew 22:15 in Cubeo 15 No yóboi apevʉ fariseova ne bajumia borotedejaimad̶a aipe d̶arĩ ne jʉjovarĩ jacotʉjʉroede Jesúre ʉ̃i coyʉiyequede.
Matthew 22:23 in Cubeo 23 Dijãravʉmareca apevʉ saduceova darejaima Jesús yebai. Saduceo ãmicʉriyajubobu judíovacavʉ ne yajubo cũináyajubo. Caivʉ saduceova “Yainore jarʉvarĩ nacajaiye cʉbevʉ”, ad̶ama na. Jesúre jẽniari jã́rejaima ina saduceova yópe arĩ:
Matthew 22:34 in Cubeo 34 Apevʉ fariseova ne jápiaiyede Jesús vainí tʉyʉ bácʉre ina saduceovare, bi are d̶ayʉ bácʉre náre, cójijidejaima ʉ̃i yebai.
Matthew 23:13 in Cubeo 13 Aru yópe arĩ, coyʉre nʉrejame ʉ̃: —Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. Mʉja d̶ad̶avʉ̃ yópe põecʉ ʉ̃i bieiyepe cʉ̃ramine, apevʉ ne ecobenajiyepe ayʉ, aru ʉ̃ máre ecobecʉyʉ. Mʉja coreóvad̶avʉ̃ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Ʉbenita diede jʉ are d̶abevʉ apevʉre, ne ecobenajiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉi jaboteinore, aru mʉja máre jʉ abevʉ. Que baru ecobenajaramu nore.
Matthew 23:33 in Cubeo 33 ’¡Mʉja, jʉjovaivʉ, ãd̶avape paivʉbu mʉja! Mʉje toabo cũiméboi ñájinajiyede jocarĩ, dupini nʉivʉ bʉojabenamu mʉja.
Mark 7:3 in Cubeo 3 Que baru ina fariseova ãmeina jã́rejaimad̶a náre. Caivʉ fariseova aru caivʉ apevʉ judíova máre cainʉmʉa cojavarejaimad̶a, ne ãrajiye jipocai. Nópe d̶arejaimad̶a ñʉjeñecuva mácavʉ ne d̶aicõjeiye báquepe.
Mark 8:15 in Cubeo 15 Aru Jesús cõjeñʉ arejamed̶a náre: —Me d̶ajarã. Me jã́jara ina fariseova aru ñai Herodes máre ne pã́ure bʉcʉóvare d̶aiyede, arejamed̶a Jesús.
Mark 12:13 in Cubeo 13 Fariseova aru Herodecavʉ jarorejaimad̶a nácavʉre Jesús yebai, ʉ̃́re jʉjovarĩ, jacotʉjʉrorivʉre.
Mark 12:18 in Cubeo 18 Apevʉ saduceova nʉrejaimad̶a Jesús yebai. Saduceo ãmicʉriyajubobu judíovacavʉ ne yajubo cũináyajubo. Caivʉ saduceova “Yainore jarʉvarĩ nacajaiye cʉbevʉ”, ad̶ama na. Jesúre jẽniari jã́rejaimad̶a ina saduceova yópe:
Luke 3:7 in Cubeo 7 Obedivʉ põeva earejaimad̶a Juan Bautista yebai, ʉ̃i jã́d̶ovaquiyepe aivʉ náre Jʉ̃menijicʉque jiai. Ʉ̃i yebai eaivʉre, náre arejamed̶a: —¡Mʉja, jʉjovaivʉbu, mʉje d̶aiye boje mearape! ¡Aru ãd̶avape paivʉbu mʉja, mʉje ãmed̶aiye boje apevʉre! Jʉ̃menijicʉi jorojĩquijãravʉ edaiyede, jãve dupini bʉojabenamu mʉja.
Luke 7:30 in Cubeo 30 Ʉbenita ina fariseova aru Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva máre ʉbedejaimad̶a Jʉ̃menijicʉi d̶aiyʉrõre náre boje. Que baru Juan Bautistare jã́d̶ovaicõjemenejaimad̶a náre Jʉ̃menijicʉque.
Luke 11:39 in Cubeo 39 Aru Jesús arejamed̶a ʉ̃́re: —Mʉja fariseova joaivʉbu mʉje ũcuidoare, aru jororʉare máre pʉenomia, põeva ne jã́iyede. Ʉbenita mʉja tatoiyʉrivʉbu apevʉ ne cʉvaede. Que teni ãmeno baju d̶aivʉbu mʉja. Mearo d̶aiye apevʉre mearotamu joare d̶aicõjeiye pʉeno.
Luke 16:14 in Cubeo 14 Ina fariseova tãutʉrare pare ʉrejaimad̶a na. Que baru iye Jesús ʉ̃i coyʉiye báquede jápiaivʉ bácavʉ ʉ̃́re yʉridejaimad̶a.
Luke 18:11 in Cubeo 11 Ñai fariseo núri jẽniari dápiaquemavʉ ʉ̃i baju yópe: “Mʉ, ji mearore jímʉ, torojʉede jívʉ mʉre, ji ãmed̶abe boje. Yʉ apevʉpe d̶abevʉ. Apevʉre jʉjovarĩ ĩmevʉ yʉ ne cʉvaede. Ãmeno d̶abevʉ yʉ apevʉre. Nomicʉcʉ, apecoque cʉbevʉ yʉ. Aru ñai jabovare tãutʉra ĩcaipõecʉpe d̶abevʉ yʉ.
John 1:24 in Cubeo 24 Ina fariseovai jaroimara Juan Bautistare are nʉri jẽniari jã́rejaima:
John 7:45 in Cubeo 45 Que teiyede Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine coreipõevacavʉ Jesúre jẽni jacoicõjeniduimara mácavʉ copainʉrejaimad̶a fariseova aru sacerdotevare jaboteipõeva yebai. —¿Aipe teni Jesúre jẽmetenarʉ mʉja? arejaimad̶a náre ina fariseova aru sacerdotevare jaboteipõeva.
John 8:44 in Cubeo 44 Mʉjepacʉbe abujuvai jabocʉ. Ʉ̃́pe paivʉbu mʉja. Ʉ̃i ʉrõpe d̶aiyʉrivʉbu mʉja. Mamarʉmʉre aru caride máre, põevare boarĩ́ jarʉvaipõecʉbe ʉ̃. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene jápiaiyʉbebi ʉ̃. Aru cainʉmʉa yávaiyede jãvene coyʉbebi ʉ̃. Ʉ̃i borocʉede coyʉyʉbe ʉ̃, “¿Jãve márica?” põeva ne arãjiyepe ayʉ. Aru mamarʉmʉcacʉ borocʉcʉbe ʉ̃.
John 9:40 in Cubeo 40 Jesús que ayʉre jápiarejaima fariseovacavʉ. —Que baru, ¿“Jã́ri eabevʉpe paivʉbu mʉja”, ayʉrʉ̃ mʉ ñʉjare? arejaima Jesúre.
Acts 4:1 in Cubeo 1 Pedro aru Juan máre yópe yávaiyedeca ina põevare, apevʉ sacerdotevacavʉ, aru Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine coreipõevai jabocʉ, aru saduceovacavʉ máre nʉrejaimad̶a ne yebai. Saduceo ãmicʉriyajubo judíovacavʉ barejáimad̶a na. Dápiarejaimad̶a nacajaino cʉbenore yainore jarʉvarĩ.
Acts 5:17 in Cubeo 17 Dinʉmʉ ñai sacerdotevare jaboteipõecʉ aru ʉ̃́re cad̶ateipõeva, caivʉ ina saduceo ãmicʉriyajubocavʉ, pare jorojĩnejaimad̶a Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarare. Que baru ina saduceovacavʉ maucʉvarĩ bʉ́rejaimad̶a náre.
Acts 15:5 in Cubeo 5 Dinʉmʉre apevʉ Jesúre jʉ aivʉ, fariseo ãmicʉriyajubocavʉ, nacajari arejaimad̶a Pablojãre: —Ina judíova ãmevʉ ʉ̃mʉvare ne cajeáre buraicõjeiye jaʉvʉ aru d̶aiye jaʉvʉ náre caiye yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, arejaimad̶a ina fariseova.
Acts 20:31 in Cubeo 31 Que baru me jã́jara mʉja. Ãrʉjara iye yóbecʉriʉjʉa jãravʉre aru ñamine máre ʉrarõ ji orĩ majicavaquede caivʉ mʉjare.
Acts 23:6 in Cubeo 6 Aru Pablo coreóvarejamed̶a apevʉ ina cójijinocavʉre saduceovacavʉre aru apevʉ fariseovacavʉre. Que baru arĩ cod̶oboborejamed̶a: —Mʉja, jívʉ, fariseovacacʉbu yʉ. Aru fariseovai mácʉbu yʉ. Bʉod̶ama yʉre, ji bueiye boje maje coreiyede Jʉ̃menijicʉi nacovaquiyede caivʉ yaivʉ bácavʉre yainore jarʉvarĩ, arejamed̶a Pablo.
Acts 26:5 in Cubeo 5 Joe baju yʉrecabu cũináyajubo fariseo ãmicʉriyajubocacʉ. Ñʉja fariseova mearore jívʉbu Jʉ̃menijicʉre yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre caivʉ apevʉ judíova pʉeno baju. Ina judíova ʉrivʉ baru, jʉ ajebu jãve iye ji coyʉiyede.
Romans 1:18 in Cubeo 18 Jʉ̃menijicʉ cavarõ mearocacʉ jorojĩni jã́imi põevare ne pued̶abe boje ʉ̃́re aru ne ãmeina teiye boje apevʉque. Que baru Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶aibi náre ne ãrʉmetede d̶aiye boje ne bajumia Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene.
Romans 5:9 in Cubeo 9 Maja majivʉ Cristoi mearo d̶acaiye báquede majare, yaiyʉ́ majare boje. Ʉ̃i jive meiye báque boje, Jʉ̃menijicʉ coyʉibi majare “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”. Ʉ̃i nópe ʉrarõ mearo d̶acaiye báque boje majare, maje ãmeina teiyedeca cãreja, jãve majidivʉbu maja. Que baru pʉeno ʉrarõ Cristoi mearo d̶acaquiyede majare, maje ñájimenajiyepe ayʉ ãnijãravʉ Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóre põevare, ne ãmeina teiye boje.
1 Thessalonians 1:10 in Cubeo 10 Coyʉyama mʉje napini coreiyede máre ʉetʉbevʉva Jʉ̃menijicʉi mácʉre, copaidacʉyʉre ijãravʉi cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ. Ñai Jesúrecabe Jʉ̃menijicʉi mácʉ. Ʉ̃i yainíburu yóboi, Jʉ̃menijicʉ nacovarejaquemavʉ ʉ̃́re yainore jarʉvarĩ. Ñai Jesús mead̶ayʉ majare, maje ñájimenajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóre põevare, ne ãmeina teiye boje.
2 Thessalonians 1:9 in Cubeo 9 Nácapũravʉ ñájinajarama ñájino cũiménoi. Maje jabocʉ Jesús, meacʉ baju, jarʉvacʉyʉme náre ʉ̃́re jocarĩ, ne jã́menajiyepe ayʉ ʉ̃i ʉrarõ parʉéde.
Hebrews 6:18 in Cubeo 18 Jʉ̃menijicʉ “Jãve d̶acʉyʉmu yʉ”, ʉ̃i aiye ye oatʉvaiye bʉojabevʉ cainʉmʉa. Aru, “Yʉ́vacari jã́d̶ovacʉyʉmu jãvene ‘Jãve baju d̶acʉyʉmu’, ji aiye báquepedeca”, ʉ̃i aiye máre ye oatʉvaiye bʉojabevʉ cainʉmʉa. Diena ye borocʉrĩ bʉojabebi Jʉ̃menijicʉ. Que baru maja Jʉ̃menijicʉi põevatamu, cũiná dajocaivʉ bácavʉ caiye maje ãmeina teni d̶aiyʉede aru ʉ̃i mead̶aimara cʉrivʉ maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ. Aru torojʉeque napini corede nʉivʉbu, earãjivʉ Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiye jãve bajure majare.
Hebrews 11:7 in Cubeo 7 Noé mácʉ ʉ̃i jʉ aiye báque boje Jʉ̃menijicʉre, jiad̶ocũ ʉracũ cʉ̃rami cʉricũre d̶arejaquemavʉ yópe Jʉ̃menijicʉi coyʉiye báquepedeca ʉ̃ mácʉre, mead̶acʉyʉ ʉ̃ jina mácavʉre muiváibore jocarĩ. Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶arejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre ãnié ãmene vaiquíye báquede, ãnié jã́me máquede cãreja. Aru Noé mácʉcapũravʉ jápiarĩ ad̶arĩ jʉ arejaquemavʉ ʉ̃́re. Ʉbenita ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ bácavʉ Noé mácʉre jápiarĩ ad̶abeni jʉ abedejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶arãjimara marejaquémavʉ na mácavʉ. Ʉbenita Noé mácʉre “Boropatebecʉbu mʉ ji jã́inore”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ, ʉ̃i jʉ aiye báque boje ʉ̃́re.
1 John 3:10 in Cubeo 10 Ácʉ põecʉ mearore d̶aiyʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉ jicʉ ãmemi ʉ̃. Aru ácʉ põecʉ ʉ̃ jicʉre máre ʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉ jicʉ ãmemi ʉ̃. Que baru coreóvaivʉbu maja ñamene Jʉ̃menijicʉi márare aru ñamene abujuvai jabocʉi márare máre.
Revelation 6:16 in Cubeo 16 Cod̶oboborĩ órejaima cʉ̃racũa ʉracũare aru cʉ̃raboare máre, yópe arĩ: —Tʉjacũari ñʉjare. Yavejacũari ñʉjare ʉ̃́re jocarĩ, ñai dobacʉre jabocʉi dobarõ mearo coricacarõra, ʉ̃i jã́mequiyepe aino ñʉjare. Yavejacũari ñʉjare ʉ̃́re jocarĩ, ñai ovejajĩcʉ jorojĩni jã́ñʉre.
Revelation 12:9 in Cubeo 9 Que baru ñai ãijuacʉ ʉracʉ ne jaetovaimʉ mateáme cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ. Ʉ̃́recabe ãñʉ ãijuacʉ javecacʉ ʉ̃i ãmiá Satanás, abujuvai jabocʉ. Ʉ̃́recabe jʉjovayʉ caivʉ ijãravʉcavʉre. Ʉ̃ ʉ̃i ángelevaque, nárecabu ʉ̃i jaetovaimara mácavʉ cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ pʉ joborõita.