Matthew 25:1 in Cubeo 1 Yópe arĩ, jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús: —Dijãravʉ baquinói, ji copaidaquijãravʉi, Jʉ̃menijicʉi jaboteino yópe baquiyébu caipʉcapʉrʉape paivʉ bojʉrõmiva ne d̶aiye báquepe. Ina bojʉrõmiva, ne pẽoibʉare náre coapa ĩni, copʉ etaquemavʉ ñai pʉrʉbʉoyʉre ʉ̃i daiyede.
Other Translations King James Version (KJV) Then shall the kingdom of heaven be likened unto ten virgins, which took their lamps, and went forth to meet the bridegroom.
American Standard Version (ASV) Then shall the kingdom of heaven be likened unto ten virgins, who took their lamps, and went forth to meet the bridegroom.
Bible in Basic English (BBE) Then the kingdom of heaven will be like ten virgins, the friends of the bride, who took their lights, and went out with the purpose of meeting the husband.
Darby English Bible (DBY) Then shall the kingdom of the heavens be made like to ten virgins that having taken their torches, went forth to meet the bridegroom.
World English Bible (WEB) "Then the Kingdom of Heaven will be like ten virgins, who took their lamps, and went out to meet the bridegroom.
Young's Literal Translation (YLT) `Then shall the reign of the heavens be likened to ten virgins, who, having taken their lamps, went forth to meet the bridegroom;
Cross Reference Matthew 3:2 in Cubeo 2 Yópe arĩ, coyʉrejamed̶a: —Chĩori dápiarĩ mʉje ãmeina teiyede, oatʉvajarã mʉje d̶aiyede. Mʉje nópe d̶aiyede, maumena mʉjare jabotecʉyʉme Jʉ̃menijicʉ, arejamed̶a, coyʉyʉ náre.
Matthew 5:16 in Cubeo 16 Nopedecabu mʉje cʉe põeva ne jã́inore. Ména cʉjarã mʉja ijãravʉi, yócavʉ ne jã́rajiyepe aivʉ mʉje mearore d̶aiyede. Diede jã́ri, coreóvarãjarama aipe ãrojacʉre majepacʉ cavarõ mearocacʉre. Aru “Meacʉbu mʉ”, arãjarama ʉ̃́re, arejamed̶a Jesús.
Matthew 9:15 in Cubeo 15 Jesús jẽvari coyʉrĩ, arejame náre: —Ina pʉrʉbʉoyʉ ʉ̃i cutuimara ne torojʉve tenajiyepe ayʉ ʉ̃i pʉrʉbʉoiyede, ye chĩomenama ʉ̃i cʉede cãreja náque. Que baru ãmevʉ ãmema ãiyede. Nopedeca ji bueimara torojʉrivʉ ji cʉede náque, ãmevʉ ãmema ãiyede. Ʉbenita ji mauva ne nʉvarajiyede yʉre, ji bueimara chĩoivʉ ãmenajarama ãiyede, arejame Jesús.
Matthew 13:24 in Cubeo 24 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús: —Jʉ̃menijicʉi jaboteino yópe painomu. Cũinácʉ ʉ̃mʉ ʉ̃i oteiye méne, trigo ãmicʉede, otequemavʉ jioi.
Matthew 13:31 in Cubeo 31 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús: —Coyʉquijivʉ mʉjare aipe ãrojarore yo Jʉ̃menijicʉi jaboteinore. Yópe mostaza ãmicʉriyabe oteiyabepebu. Cũinácʉ ʉ̃mʉ diyabede ĩni, oteibi ʉ̃i jioi.
Matthew 13:38 in Cubeo 38 Ʉ̃i jio ijãravʉpe painomu. Iye trigo ãmicʉe oteiyebu Jʉ̃menijicʉi jaboteimarape paivʉ. Aru iye ãmecõriamu abujuvai jabocʉi jaboteimarape paivʉ.
Matthew 13:44 in Cubeo 44 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús: —Jʉ̃menijicʉi jaboteinomu yópe bojecʉede yaveiye báquepe jioi. Cũinácʉ ʉ̃mʉ memeñʉ, ʉ̃i ũiyede joborõ jívʉi eayʉ baru bojecʉede yaveiye báquede noi, epeni yaveyʉbe diede cojedeca. Aru jiore copainʉri, caiye ʉ̃i cʉvaede jíni bojed̶arĩ, no jiore bojed̶ayʉbe, cʉvacʉyʉ iye bojecʉede, arejame Jesús.
Matthew 13:47 in Cubeo 47 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús: —Jʉ̃menijicʉi jaboteinomu yópe pápicʉ ʉracʉ ne jaboáicʉ jia ʉrad̶ai, obedivʉ moa ne coiyepe dicʉi.
Matthew 20:1 in Cubeo 1 Jesús, yópe arĩ, buedejame: —Jʉ̃menijicʉi jaboteinomu yópe jio upacʉi memeipõevare vorĩ, earĩ bojed̶aiyepe náre ne memeiyede. Javejĩnara, seis baji, ñai jio upacʉ tãibʉi vocʉnʉquemavʉ memeipõevare, ne jẽnajiyepe ayʉ ʉ́yaiboare ʉ̃i jioi.
Matthew 22:2 in Cubeo 2 —Jʉ̃menijicʉi jaboteinomu yópe cũinácʉ jabocʉi mácʉ pʉrʉbʉoyʉre torojʉve tede d̶ainope.
Matthew 24:42 in Cubeo 42 ’Que baru me jã́jara mʉja. Mʉja majibevʉ ji copaidaquijãravʉre, ji jabotequiyede mʉjare.
Mark 2:19 in Cubeo 19 Jesús arejamed̶a náre: —Ina pʉrʉbʉoyʉ ʉ̃i cutuimara, ne torojʉve tenajiyepe ayʉ ʉ̃i pʉrʉbʉoiyede, ye ãmevʉ ãmema ãiyede ʉ̃i cʉede cãreja náque. Nopedeca ji bueimara torojʉrivʉ ji cʉede náque, ãmevʉ ãmema ãiyede.
Luke 5:34 in Cubeo 34 Jesús arejamed̶a náre: —Ina pʉrʉbʉoyʉ ʉ̃i cutuimara ne torojʉve tenajiyepe ayʉ ʉ̃i pʉrʉbʉoiyede, ye ãmevʉ ãmema ãiyede ʉ̃i cʉede cãreja náque. Nopedeca ji bueimara torojʉrivʉ ji cʉede náque, ãmevʉ ãmema ãiyede.
Luke 12:35 in Cubeo 35 Jesús, yópe arĩ, buedejamed̶a ina ʉ̃́que cʉrivʉre: —Meatejarã mʉja yópe põeva ne memenajiye jipocamia ne meateiyepe. Bʉojarã mʉje jãrióicãvare aru pẽojara mʉje pẽoibʉre.
Luke 21:34 in Cubeo 34 ’Cãrijovamejara mʉje torojʉve teiyeque, aru ãiyeque, aru ũcuiyeque mʉje pacoteiyede, aru caiye ijãravʉ d̶aiyeque máre. Me jã́jara mʉja, ãnijãravʉ, ji copaidaquijãravʉ baquinó, edabequiyepe mʉjare mʉje corebede, yópe doriñʉ jẽiyepe moacʉre.
John 3:29 in Cubeo 29 Yópebu yʉ Cristoque. Pʉrʉbʉocʉyʉ nomicʉcʉyʉme. Aru ʉ̃i yóvaimʉ, ñai mead̶ayʉ bácʉ ne pʉrʉbʉoiyede, torojʉbi ʉ̃i jápiaiyede ñai pʉrʉbʉocʉyʉ ʉ̃i yávainore. Ñai yóvaimʉ ʉ̃i teinope teyʉbu yʉ. Que baru põeva Jesúque nʉivʉre jã́ñʉ, ʉrarõ torojʉvʉ yʉ ji ũmei.
Acts 20:8 in Cubeo 8 Cójijidejacarã pʉenocatucubʉ jívʉi aru ʉre pẽoibʉa pẽorejavʉ̃.
1 Corinthians 11:2 in Cubeo 2 Torojʉvʉ yʉ mʉje ãrʉé boje yʉre aru caiye ji bueiye báquede mʉjare, aru mʉje d̶arĩ cõmajiye boje yópe Cristoi bueiye báquepedeca ji coyʉiye báquede mʉjare. Mʉje que d̶aiyede me d̶ad̶avʉ̃ mʉja.
2 Corinthians 11:2 in Cubeo 2 Jʉ̃menijicʉ yʉre tebutede d̶aibi mʉjare, yópe ʉ̃mʉ ʉ̃i tebuteiyepe mamaco bojʉyore, “Mʉ cʉvacʉyʉmu ṍre mimarepacova” ʉ̃i arĩburu yóboi cũinácʉ ʉ̃mʉre. Jípacʉ me jã́ri coreibi mamacore, õi cʉbecojiyepe ayʉ apecʉ ʉ̃mʉque, jícʉyʉ ṍre meaco bajure ãmeno cʉbecova Jʉ̃menijicʉi jã́inore jímarepacʉ bacʉyʉ́re ne pʉrʉbʉoijãravʉ baquinói. Aru õi jã́ru apecʉ ʉ̃mʉre, jípacʉ jarajebu ṍre. Nopedeca mʉjare coreóvare d̶acacʉ yʉ Cristore, mʉje cʉrãjiyepe ayʉ ʉ̃́que cũinávʉpe. Que baru mʉjare jíyʉvʉ yʉ ʉ̃́re ãmeno cʉbevʉva Jʉ̃menijicʉi jã́inore.
Ephesians 5:25 in Cubeo 25 Mʉja, nomicʉrivʉ, jecʉjarã mʉjemarepacore yópe Cristoi jecʉépe caivʉ majare, ʉ̃́re jʉ aivʉre. Cristo pare ʉcʉ mʉjare, boarĩ́ jarʉvaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i bajure.
Philippians 2:15 in Cubeo 15 Que baru boropatebenajaramu mʉja. Aru mʉje ãmeno d̶aiye cʉbequiyebu. Aru Jʉ̃menijicʉi mára, ãmeno cʉbevʉva, barãjáramu mʉja. Mʉje cʉede ijãravʉcavʉ jʉjovaivʉ aru pʉeno ãmeno d̶aivʉ ne jẽneboi, mʉje cad̶ateiye jaʉvʉ náre, ne jã́rajiyepe aivʉ ne ãmeina teiyede aru mʉje mearo teiyede yópe abiácovai cad̶ateiyepe põevare cojiéque, ne jã́rajiyepe aivʉ ñamine.
2 Timothy 4:8 in Cubeo 8 Que baru yópe ñai cúyayʉ ʉ̃i jacopʉiyepedeca ʉ̃i cúyaiye bojede eayʉ apevʉ jipocai, yʉre máre jícʉyʉme maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i daquijãravʉ baquinóre, ji mearo d̶aiye báque boje. Aru yʉ cũinácʉra ãmevʉ, quénora jícʉyʉme caivʉ ina ʉ̃́re ʉrivʉ napini coreivʉre ʉ̃i daquijãravʉ baquinóre.
Titus 2:13 in Cubeo 13 Que d̶aiye jaʉvʉ majare maje napini coreiyede torojʉrivʉ iye jãve vaiquíyede: Jesucristo, majare mead̶ayʉ, maje jʉ aimʉ pʉeno meacʉ baju, copaidacʉyʉme ijãravʉi.
2 Peter 1:13 in Cubeo 13 Meavʉ ãrʉre d̶ayʉ mʉjare ji cʉede cãreja ijãravʉi iye yávaiye méne ji coyʉiyede, mʉje dápiare nʉrajiyepe ayʉ diede.
2 Peter 3:12 in Cubeo 12 Napini corejarã maje jabocʉ Jesucristoi copaidaquiyede. Aru d̶ajarã mʉja caiye iye jaʉéde mʉjare cãreja ʉ̃i daquiye jipocare. Que teni daicõjenajivʉbu mʉja ʉ̃́re maumena. Dijãravʉ ʉ̃i copaidaquijãravʉ baquinóre, yo cavarõ me ẽ́ni cũiquíyebu toaque pʉ bíjarĩ cũiyeta. Aru caiye iye ijãravʉi cʉe báquede toaijiquiyebu toaque pʉ ẽnuricoro teni cũiyeta.
Revelation 4:5 in Cubeo 5 No jabocʉi dobarõ mearo coricacarõre jocarĩ yaroino, yávaino bʉjino, aru õpo tʉino máre etavʉ̃. No jabocʉi dobarõ mearo coricacarõ jipocai cʉ́teavʉ̃ siete paivea cã́mavea pẽoivea cojiéque. Diedecabu ina siete paivʉ Jʉ̃menijicʉi decova.
Revelation 14:4 in Cubeo 4 Inarecabu ãmetebevʉ bácavʉ nomivaque. Nomivaque cʉbeteima na. Nárecabu nʉivʉ ñai ovejajĩcʉ yóboi ã́ri ʉ̃i nʉinoi. Nárecabu bojed̶aimara mácavʉ caivʉ ijãravʉcavʉ jẽneboi, jínajimara márajivʉ Jʉ̃menijicʉre aru ñai ovejajĩcʉre máre yópe jẽidʉa mamarʉmʉ bʉcʉidʉa pʉeno mearʉa jíyepe.
Revelation 19:7 in Cubeo 7 Eaivʉ caride Cristo, ovejajĩcʉ ne aimʉ, ʉ̃i pʉrʉbʉoijãravʉ. Jímarepaco bacod̶ó mead̶aibico õi baju. Maje jabocʉ doicõjeimi ṍre meacaje lino ãmicʉricaje docʉcʉbeni cojidicajede. Aru jẽvari coyʉrĩ dicajedecabu yópe Jʉ̃menijicʉi põeva ne d̶aiye mépe. Que baru torojʉrãjarevʉ maja. Torojʉrivʉ maje ũmei mearore jínajarevʉ maja Jʉ̃menijicʉre, aima na.
Revelation 21:2 in Cubeo 2 Aru jã́cacʉ no ĩmaro pʉeno mearo Jʉ̃menijicʉi ĩmarore, mamaro Jerusalén ãmicʉriĩmarore. No ĩmaro ẽmene dávʉ̃ Jʉ̃menijicʉi jivateino cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõre jocarĩ. Yópe nomió pʉrʉbʉocod̶o õi mead̶aiyepe torojʉre d̶acod̶o jímarepacʉ bacʉyʉ́re, nopedeca no ĩmaro mead̶aino mateávʉ̃ torojʉre d̶aquiyepe aino Cristore.
Revelation 21:9 in Cubeo 9 No yóboi, cũinácʉ ina siete paivʉ ángeleva idʉá siete paidʉa jororʉa ñájiovaiye buidídʉa jororʉare iye siete paiye ñájiovaiyeque cʉvarivʉ bácavʉcacʉ coyʉcʉdame yʉre. Yópe arĩ, coyʉáme: —Dajacʉ. Jã́d̶ovacʉyʉbu mʉre ico nomió pʉrʉbʉocod̶ore Cristo, ovejajĩcʉ ne aimʉque, áme yʉre ñai ángele, áme.