Mark 4:17 in Cubeo 17 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jʉ arĩduyama. Que baru quĩ́jino yóboi, põeva ne cãrijovaru aru ñájine d̶aru náre, ne jʉ aiye boje, maumena dajocad̶ama ne jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que teni jʉ abema na.
Other Translations King James Version (KJV) And have no root in themselves, and so endure but for a time: afterward, when affliction or persecution ariseth for the word's sake, immediately they are offended.
American Standard Version (ASV) and they have no root in themselves, but endure for a while; then, when tribulation or persecution ariseth because of the word, straightway they stumble.
Bible in Basic English (BBE) And they have no root in themselves, but go on for a time; then, when trouble comes or pain, because of the word, they quickly become full of doubts.
Darby English Bible (DBY) and they have no root in themselves, but are for a time: then, tribulation arising, or persecution on account of the word, immediately they are offended.
World English Bible (WEB) They have no root in themselves, but are short-lived. When oppression or persecution arises because of the word, immediately they stumble.
Young's Literal Translation (YLT) and have not root in themselves, but are temporary; afterward tribulation or persecution having come because of the word, immediately they are stumbled.
Cross Reference Matthew 11:6 in Cubeo 6 Aru torojʉbi ñai jʉ arĩ dajocabecʉ yʉre, arejame náre Jesús.
Matthew 12:31 in Cubeo 31 ’Que baru coyʉyʉbu mʉjare: Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetecʉyʉme caiye iye mʉje ãmeina teiyede, aru caiye iye ʉ̃́re ãmeina yávaiyede máre. Ʉbenita ácʉ põecʉ ʉ̃i yávaru ãmeina ñai Espíritu Santore, aipinʉmʉ Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetebecʉbe ʉ̃i ãmeina teiyede. Quédata boropatecʉyʉme, bíjacʉyʉ Jʉ̃menijicʉre jocarĩ cainʉmʉa.
Matthew 13:21 in Cubeo 21 Ʉbenita diede jʉ arĩduyama na. Que baru quĩ́jino yóboi, põeva ne cãrijovaru aru ñájine d̶aru náre, ne jʉ aiye boje, maumena dajocad̶ama ne jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que teni jʉ abema na.
Matthew 24:9 in Cubeo 9 ’Mʉjare jẽni jínajarama, mʉje ñájinajiyepe aivʉ. Aru mʉjare boarĩ́ jarʉvarãjarama na. Mʉjare cainoa jaborõacavʉ jorojĩni jã́rajarama, yʉre mʉje jʉ aiye boje.
Mark 4:5 in Cubeo 5 Ape oteiye tʉquemavʉ joborõ edubenoi cʉ̃raboa pʉenoi. Nore joborõ yaʉrijĩe cʉbeniburu, maumejiena pĩarí etaquemavʉ.
Luke 12:10 in Cubeo 10 ’Caivʉ ina ãmeina yávaivʉre yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre ʉ̃mʉpe, Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteibi ne ãmeina teiyede. Ʉbenita ina ãmeina yávaivʉre ñai Espíritu Santore, Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetebebi ne ãmeina teiyede.
John 8:31 in Cubeo 31 Ina judíova Jesús yebai cójijivʉre, ʉ̃́re jʉ aivʉ bácavʉre yópe arĩ, coyʉrejame Jesús: —Mʉja jʉ aivʉ baru ji bueiyede, ji bueimara baju barãjáramu mʉja.
John 15:2 in Cubeo 2 Aru dimu cavajĩbʉape paivʉtamu mʉja. Ãmecavabʉa, jẽmecavabʉare burarĩ jarʉvaibi jipacʉ. Meacavabʉa, jẽicavabʉare majié burarĩ, mead̶aibi jipacʉ, oteipõecʉ ʉ̃i d̶aiyepe d̶ayʉ. Que teni jẽicavabʉare ʉrarõ jẽne d̶aibi jipacʉ.
1 Corinthians 10:12 in Cubeo 12 Que baru ácʉ põecʉ “Ãmeina tebevʉ yʉ. Aru ãmeina tebecʉyʉmu máre”, arĩ dápiayʉ me d̶ajacʉrĩ, vainí tʉbecʉyʉ.
Galatians 6:12 in Cubeo 12 Ina põeva buraicõjene d̶aiyʉrĩduivʉ mʉjare mʉje cajede nópe d̶aivʉbu, judíova ne me jã́rajiyepe aivʉ náre. Ʉbenita nópe d̶aivʉbu, ina judíova ne ñájine d̶abenajiyepe aivʉ náre yópe ne ñájine d̶aiyepe ina coreivʉre Jʉ̃menijicʉi mead̶aquiyede náre Cristoi yaiye báque boje jocʉcʉjaravena.
2 Timothy 1:15 in Cubeo 15 Mʉ coreóvaivʉ caivʉ ina Jesúre jʉ aipõeva Asia ãmicʉrijoborõcavʉ javede dajocaivʉre yʉre, aru pʉcarã nácavʉ ne ãmiá Figelo aru Hermógenes máre.
2 Timothy 2:17 in Cubeo 17 Aru ne bueiyeque ãmeina d̶aivʉbu apevʉre nópe ñai ijimʉ pojeiyeque pʉeno ãmecʉ baju ʉ̃i nʉiyepe. Pʉcarã nópe bued̶ama, ne ãmiá Himeneo aru Fileto máre.
2 Timothy 4:10 in Cubeo 10 Ãñʉ Demas dajocame yʉre ʉ̃i ʉe boje ijãravʉquede aru nʉamed̶a Tesalónica ãmicʉriĩmaroi. Crescente nʉamed̶a Galacia ãmicʉrijoborõi. Aru Tito máre nʉamed̶a Dalmacia ãmicʉrijoborõi.
2 Timothy 4:16 in Cubeo 16 Mamarʉmʉre ji nʉiye báquede jabova ne ãmeina teivʉre jẽniari jã́iñami, coyʉcʉyʉ ji d̶aiye báquede ne boro coyʉrĩ ad̶aiye báque boje yʉre, põecʉ cʉbeteame yóvayʉ yʉre. Quénora caivʉ dajocaima yʉre. Jẽniaivʉ Jʉ̃menijicʉque ʉ̃i ãrʉmetequiyepe ayʉ yo ne ãmeno d̶aino mácarõre yʉre.
Hebrews 10:29 in Cubeo 29 Que baru pʉeno ʉrarõ baju ñájicʉyʉme ñai ãmeina jã́ñʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉre. Ʉ̃́re pued̶abecʉva jʉ abedu, “Jʉ̃menijicʉi mácʉ ãmemi” ayʉ, põeva ne jápiaiyede, yópebu jarʉvaiyepe ʉ̃́re. Pʉeno ʉrarõ baju ñájicʉyʉme ñai “Ye baju ãmevʉ. Ye bojecʉbevʉ” ayʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉi jive meiyede ʉ̃i yaiye báquede, Jʉ̃menijicʉi coyʉquiyepe ayʉ põevare apeno “Que d̶arãjare”, ʉ̃i coyʉiye yóboquede. Jesucristoi jiveque joaimara mácavʉpe paivʉbu caivʉ ʉ̃́re jʉ aivʉ boropatebevʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Ʉbenita ñai “Ʉ̃i jivebu caivʉ apevʉ ne jivepe” ayʉ, joaimʉpe ãmemi aru boropateyʉbe. Que baru pʉeno ʉrarõ baju ñájicʉyʉme. Aru pʉeno ʉrarõ baju ñájicʉyʉme ñai ãmeina yávayʉ ñai Espíritu Santore, “Abujucʉi parʉéque põeva ne d̶arĩ majibede d̶arejaquemavʉ Jesús” ayʉ, Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acare d̶aimʉre bojecʉbeda ʉ̃ jinare, ʉ̃i ʉe boje náre.
1 John 2:19 in Cubeo 19 Ina Cristore maucʉvarivʉ maje jẽneboi cʉ́teima. Ʉbenita majevʉ ãmema. Que baru etad̶ama na majare jocarĩ. Majevʉ baru, cʉjebu na majaque. Ʉbenita ne etaiye báque boje majare jocarĩ, majidivʉbu maja majevʉ ãmevʉre.
Revelation 2:10 in Cubeo 10 ’Jidʉbejacʉ mi ñájiquinore. Jã́jacʉ. Ñai abujuvai jabocʉ bʉore d̶acʉyʉme apevʉ mʉjacavʉre ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami, jã́ri coreóvacʉyʉ mʉje jʉ aiyede yʉre. Caipʉcapʉrʉape paijãravʉa baquiyéde ñájinajaramu mʉja. Jʉ ajacʉ yʉre pʉ mi yaiyeta. Que teyʉre, yʉ bojed̶acʉyʉmu mʉre me. Mʉre cʉre d̶acʉyʉmu jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre yʉ́que.
Revelation 2:13 in Cubeo 13 Coreóvaivʉ yʉ mi cʉrõre. Mʉ cʉvʉ nore Satanás ʉ̃i jaboteinore, ʉ̃i jaboteimara jẽneboi. Ʉbenita nore cʉcʉvacari, me jʉ ayʉbu mʉ yʉre. Ãnijãravʉ bácarõ Satanás jina ne boarĩ́ jarʉvaiye báquede Ántipas bácʉre, dajocabeteavʉ̃ mi jʉ aiyede yʉre. (Ñai Ántipas bácʉ coyʉyʉ barejáme yávaiyede jãvene yʉrã pʉ ne boarĩ́ jarʉvaiyeta ʉ̃́re.) Boarĩ́ jarʉvaima ʉ̃ mácʉre no mi ĩmaro, Satanái cʉrõi.