Mark 10:21 in Cubeo 21 Jesús ʉ̃́re jã́ri, ʉrejamed̶a. Aru arejamed̶a ʉ̃́re: —Cũináro jaʉvʉ mʉre cãreja. Nʉjacʉ aru jíni bojed̶ajacʉ mi cʉvede. Aru mi ĩquiyede jíjacʉ ina cõmaje ãrojarivʉre. Que teni cʉvacʉyʉmu mʉ boje méne cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi. Aru dajacʉ yʉ́que, arejamed̶a Jesús.
Other Translations King James Version (KJV) Then Jesus beholding him loved him, and said unto him, One thing thou lackest: go thy way, sell whatsoever thou hast, and give to the poor, and thou shalt have treasure in heaven: and come, take up the cross, and follow me.
American Standard Version (ASV) And Jesus looking upon him loved him, and said unto him, One thing thou lackest: go, sell whatsoever thou hast, and give to the poor, and thou shalt have treasure in heaven: and come, follow me.
Bible in Basic English (BBE) And Jesus, looking on him and loving him, said, There is one thing needed: go, get money for your goods, and give it to the poor, and you will have wealth in heaven: and come with me.
Darby English Bible (DBY) And Jesus looking upon him loved him, and said to him, One thing lackest thou: go, sell whatever thou hast and give to the poor, and thou shalt have treasure in heaven; and come, follow me, [taking up the cross].
World English Bible (WEB) Jesus looking at him loved him, and said to him, "One thing you lack. Go, sell whatever you have, and give to the poor, and you will have treasure in heaven; and come, follow me, taking up the cross."
Young's Literal Translation (YLT) And Jesus having looked upon him, did love him, and said to him, `One thing thou dost lack; go away, whatever thou hast -- sell, and give to the poor, and thou shalt have treasure in heaven, and come, be following me, having taken up the cross.'
Cross Reference Matthew 6:19 in Cubeo 19 Cojedeca yópe arĩ, buedejamed̶a Jesús: —Vobejarã mʉja ʉrarõ mʉje cʉvae méne ijãravʉi. Diede bocomiva ãinomu, cʉra etainomu, aru ñavacʉrivʉ ecorĩ ñavainomu.
Matthew 13:44 in Cubeo 44 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús: —Jʉ̃menijicʉi jaboteinomu yópe bojecʉede yaveiye báquepe jioi. Cũinácʉ ʉ̃mʉ memeñʉ, ʉ̃i ũiyede joborõ jívʉi eayʉ baru bojecʉede yaveiye báquede noi, epeni yaveyʉbe diede cojedeca. Aru jiore copainʉri, caiye ʉ̃i cʉvaede jíni bojed̶arĩ, no jiore bojed̶ayʉbe, cʉvacʉyʉ iye bojecʉede, arejame Jesús.
Matthew 16:24 in Cubeo 24 No yóboi Jesús, yópe arĩ, coyʉrejame ñʉja ʉ̃i bueimarare: —Ácʉ põecʉ daiyʉcʉ yʉ́que, dajocajacʉrĩ põeva ne mearo jã́iyede ʉ̃́re, cʉyebejacʉrĩ yʉre yóvaiyede, aru jidʉbejacʉrĩ ʉ̃i ñájiquiyede. Nópe d̶abecʉ baru, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
Matthew 19:21 in Cubeo 21 Jesús ʉ̃́re arejame: —Jaʉbecʉva cʉiyʉcʉ baru Jʉ̃menijicʉi jã́inore, nʉjacʉ aru jíni bojed̶ajacʉ mi cʉvede. Aru mi ĩquiyede jíjacʉ ina cõmaje ãrojarivʉre. Que teni cʉvacʉyʉmu mʉ mi boje méne cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi. Aru dajacʉ yʉ́que, arejame Jesús.
Mark 8:34 in Cubeo 34 Jesús órejarejamed̶a ʉ̃i yebai obedivʉ põevare ʉ̃i bueimaraque. Aru arejamed̶a náre: —Ácʉ põecʉ daiyʉcʉ yʉ́que, dajocajacʉrĩ põeva ne mearo jã́iyede ʉ̃́re, cʉyebejacʉrĩ yʉre yóvaiyede, aru jidʉbejacʉrĩ ʉ̃i ñájiquiyede. Nópe d̶abecʉ baru, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
Luke 9:23 in Cubeo 23 Aru caivʉre arejamed̶a Jesús: —Ácʉ põecʉ daiyʉcʉ yʉ́que, dajocajacʉrĩ põeva ne mearo jã́iyede ʉ̃́re, cʉyebejacʉrĩ yʉre yóvaiyede, aru jidʉbejacʉrĩ ʉ̃i ñájiquiyede. Nópe d̶abecʉ baru, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
Luke 10:42 in Cubeo 42 Ʉbenita cũinárora jaʉvʉ mʉre. Yópe María õi d̶aiyepe paino mearotamu. Õi jápiaiye ji bueiyede mearotamu. Que baru põecʉ cʉbebi ĩcʉyʉ õi d̶aiyʉrõre, arejamed̶a Jesús.
Luke 12:33 in Cubeo 33 Jíni bojed̶ajarã mʉje cʉvaede aru tãutʉrare ĩniburu, jíjarã cʉve cʉvabevʉre. Que teni cʉvarãjaramu cainʉmʉa mʉje cʉvae me cũiméne cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi, ñavaipõeva ne ĩmenoi aru bocomiva ne ãmenoi.
Luke 16:9 in Cubeo 9 Jesús arĩ buedejamed̶a náre cojedeca: —Mʉje cʉvaede jíyede cõmaje ãrojarivʉre, na pued̶arãjarama mʉjare. Mʉje nópe d̶aru, Jʉ̃menijicʉ jícʉyʉme mʉjare mʉje cʉrõ cũiménore, arejamed̶a Jesús.
Luke 18:22 in Cubeo 22 Ʉ̃i jʉ aiyede jápiayʉ bácʉ Jesús, arejamed̶a ʉ̃́re: —Cũináro jaʉvʉ mʉre cãreja. Jíni bojed̶ajacʉ mi cʉvede. Aru mi ĩquiyede jíjacʉ ina cõmaje ãrojarivʉre. Que teni cʉvacʉyʉmu mʉ boje méne cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi. Aru dajacʉ yʉ́que, arejamed̶a Jesús.
Luke 19:41 in Cubeo 41 Jerusalén ãmicʉriĩmaro joabejĩnoi eayʉ Jesús, diĩmarore jã́ñʉ, orejamed̶a, ʉ̃i Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉre cõmaje ãroje jã́iye boje.
John 12:26 in Cubeo 26 Ácʉ põecʉ yʉre memecaiyʉcʉ baru, yʉre ʉ̃i jʉ aiye jaʉvʉ ʉ̃́re. Que baru yʉ́que ji cʉrõi cʉcʉyʉme ʉ̃. Aru ácʉ põecʉ yʉre memecaru, ʉ̃́re pued̶acʉyʉme jipacʉ, arejame Jesús.
John 16:33 in Cubeo 33 Caiye iyede mʉjare coyʉivʉ yʉ, mʉje cãrijimenajiyepe ayʉ, mʉje cʉe boje yʉ́que cũinávʉpe. Mʉjare ñájine d̶arãjarama ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ. Ʉbenita jidʉbejarã mʉja. Ijãravʉque ãmene jave vainí tʉivʉ yʉ. Que baru jʉ ajarã yʉre, arejame ñʉjare Jesús.
Acts 2:45 in Cubeo 45 Cũinácʉ nácacʉre jaʉru, apevʉ nácavʉ bojed̶arĩ ne cʉvaede, jívarejaimad̶a ñai cʉvabecʉre jaʉéde.
Acts 4:34 in Cubeo 34 Nácacʉ cʉbedejamed̶a jaʉmʉ ʉ̃́re apejĩe. Apevʉ ina joborõre cʉvarivʉ, cʉ̃ramiare cʉvarivʉ máre, bojed̶aivʉ barejáimad̶a nénore. Aru ne bojed̶ainore nʉvari, jívʉ barejáimad̶a Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarare, ne coavarãjiyepe aivʉ ina apejĩe jaʉmarare náre jaʉrõpe.
Romans 8:17 in Cubeo 17 Jʉ̃menijicʉi máramu maja. Que baru jacopʉrãjaramu ʉ̃́re caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiyede, ʉ̃i jíquiyede ʉ̃i põevare. Aru jacopʉrãjaramu maja Jesucristoque iye Jʉ̃menijicʉi jíquiyede ʉ̃́re. Ʉbenita Jesucristope ãrojamevʉ maja cãreja. Que baru ñájivʉbu Jesucristope ijãravʉi. Aru ñájivʉ baru caride, jãve cũinájãravʉ baquinó meara baju barãjáramu maja yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, Jesucristope. Aru Jʉ̃menijicʉ “Mearamu mʉja”, arĩ coyʉcʉyʉme majare.
2 Corinthians 12:15 in Cubeo 15 Yʉ torojʉcʉ baju jícʉyʉmu caiye ji cʉvaede aru ji bajure máre, cad̶atecʉyʉ mʉjare, ji ʉe boje mʉjare. Ʉbenita mʉjare pʉeno baju ʉre nʉñʉreca yʉ, mʉjacapũravʉ ji jã́inore quĩ́jino baju ʉre nʉivʉbu yʉre.
1 Timothy 6:17 in Cubeo 17 Aru ina cʉve cʉvarivʉ ijãravʉquede yópe arĩ, coyʉjacʉ náre: “Dápiabejarã mʉja mearape apevʉ pʉeno”, ajacʉ náre. Aru, “Ñʉje cʉve cʉvae boje, napini coreivʉbu ñʉja”, arĩ dápiabejarãri na. Que baru ijãravʉque cʉve cũiquíyebu. Aru ñame bʉojabebi majicʉ aipino joe cʉquiyede diede. Quénora náre napini coreicõjejacʉ Jʉ̃menijicʉre. Ʉ̃́recabe jíyʉ majare ʉrarõ baju caiyede, maje torojʉrãjiyepe ayʉ.
2 Timothy 3:12 in Cubeo 12 Jãve caivʉ ina meara maiyʉrivʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inoi cʉrivʉ Jesucristoque cũinávʉpe ñájinajarama na.
Hebrews 10:34 in Cubeo 34 Mʉjacavʉ jabova ne bʉoimarare cõmaje ãroje jã́ri, cad̶ateivʉ bateávʉ̃ya mʉja, mʉje jíyede náre jaʉéde. Náque ñájivʉ bateávʉ̃ya mʉja. Mʉje jʉ aiye boje Jesúre, ina mʉje mauva jẽni nʉvari mʉje cʉvaede, mʉja ne ĩcaimaravacari napivʉ bateávʉ̃ya chĩomevʉva. Quénora torojʉre nʉivʉ bateávʉ̃ya, mʉje coreóvaiye boje cʉvarivʉre caiye iye mearore Jʉ̃menijicʉi jíquiyede mʉjare cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi, yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Aru iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiye bojecʉe bajubu ijãravʉque pʉeno aru cũimétamu máre.
James 2:10 in Cubeo 10 Põecʉ jʉ arĩ d̶aiyʉrĩduyʉ baru Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye matʉiyede, ʉbenita quéno cũinájino cõjeinore d̶abecʉ baru, boropateibi ʉ̃ Jʉ̃menijicʉi jã́inore ʉ̃i jʉ abeni, vainí tʉ́jʉroepe caiye diede.
1 Peter 1:4 in Cubeo 4 Iye Jʉ̃menijicʉi cʉvare d̶aquiye majare yaibébu. Que baru pojebequiyebu. Ãmed̶abequiyebu. Aru javecarõpe tebeni bíjabequiyebu máre. Caiye iye mearore Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede napini coreivʉbu maja. Jʉ̃menijicʉvacari corecayʉbe diede mʉjare nore, cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi.
Revelation 2:4 in Cubeo 4 ’Ʉbenita cũináro mi d̶ainore ãmeina jã́ivʉ yʉ. Quĩ́jino bajuta ʉvʉ mʉ yʉre caride. Mamarʉmʉre ʉ́teavʉ̃ mʉ yʉre pare mi ũmei. Ʉbenita caride dajocaivʉ mʉ mi ʉede yʉre.
Revelation 2:14 in Cubeo 14 ’Ʉbenita apejĩe mi d̶aiyede ãmeina jã́ivʉ yʉ. Apevʉ mʉjacavʉ cʉrivʉ d̶aivʉbu yópe Balaam mácʉ ʉ̃i bueiye báquepe. Javede ñai Balaam mácʉ majicarejaquemavʉ Balac bácʉre ʉ̃i ãmeina d̶are d̶aquiyepe ayʉ ina Israecavʉ bácavʉre. Ãicõjenejaquemavʉ na mácavʉre ãiyede pẽpeimarare ne jíye báquede. Aru ãmeina d̶aicõjenejaquemavʉ na mácavʉre apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque máre. Nópe Balac bácʉre d̶aicõjenejaquemavʉ Balaam mácʉ.
Revelation 2:20 in Cubeo 20 ’Ʉbenita cũináro mi d̶ainore ãmeina jã́ivʉ yʉ. Mʉ jaetovabevʉ nomióre õi ãmiá Jezabel. Õ mʉje jẽneboi ‘Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecobu yʉ’, ʉbenina aibico õ. Õi bueiyeque jʉjovaibico ina yʉre memecaivʉre. Que baru ãmeina d̶are d̶aibico náre apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque. Aru ãre d̶aibico náre ãiyede pẽpeimarare ne jíye báquede máre.