Luke 21:34 in Cubeo 34 ’Cãrijovamejara mʉje torojʉve teiyeque, aru ãiyeque, aru ũcuiyeque mʉje pacoteiyede, aru caiye ijãravʉ d̶aiyeque máre. Me jã́jara mʉja, ãnijãravʉ, ji copaidaquijãravʉ baquinó, edabequiyepe mʉjare mʉje corebede, yópe doriñʉ jẽiyepe moacʉre.
Other Translations King James Version (KJV) And take heed to yourselves, lest at any time your hearts be overcharged with surfeiting, and drunkenness, and cares of this life, and so that day come upon you unawares.
American Standard Version (ASV) But take heed to yourselves, lest haply your hearts be overcharged with surfeiting, and drunkenness, and cares of this life, and that day come on you suddenly as a snare:
Bible in Basic English (BBE) But give attention to yourselves, for fear that your hearts become over-full of the pleasures of food and wine, and the cares of this life, and that day may come on you suddenly, and take you as in a net:
Darby English Bible (DBY) But take heed to yourselves lest possibly your hearts be laden with surfeiting and drinking and cares of life, and that day come upon you suddenly unawares;
World English Bible (WEB) "So be careful, or your hearts will be loaded down with carousing, drunkenness, and cares of this life, and that day will come on you suddenly.
Young's Literal Translation (YLT) `And take heed to yourselves, lest your hearts may be weighed down with surfeiting, and drunkenness, and anxieties of life, and suddenly that day may come on you,
Cross Reference Matthew 13:22 in Cubeo 22 Aru inamu miucʉa jẽneboi oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Na máre jápiaivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, ʉbenita cãrijiñama ijãravʉquede. Aru torojʉma tãutʉraque. Que baru dápiad̶ama caiye diede. Ʉbenita dápiabema Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que baru Jʉ̃menijicʉ cad̶atebebi náre ʉ̃i yávaiyeque yópe ʉ̃i ʉrõpe.
Matthew 24:39 in Cubeo 39 Ʉbenita ne bíjarãjiyede coreóvabedejaquemavʉ, pʉ muiváibo daiyeta. Aru caivʉ ina põeva corĩ bíjarejaquemavʉ na mácavʉ. Nopedeca baquiyébu Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe ji copaidaquiyede.
Mark 13:9 in Cubeo 9 ’Ʉbenita mʉjacapũravʉ me jã́ri me d̶ajarã. Mʉjare jẽni jínajarama ne jabovare. Mʉjare jara popenajarama judíovai cójijiñamiai. Aru mʉja núrajaramu cõjeipõeva ne jipocai aru jabova ne jipocai máre, yʉre mʉje jʉ aiye boje, coyʉrãjivʉ ji borore.
Mark 13:35 in Cubeo 35 Quédeca memeni corejarã mʉja, cãmevʉva. Mʉja majibevʉ cʉ̃rami upacʉ ʉ̃i copaidaquinore. Daquijichʉbi nainúre, o ñami coricai, o cáyu ʉ̃i órejaiyede, o javejĩnare.
Luke 8:14 in Cubeo 14 Aru inamu miucʉa jẽneboi oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Na máre jápiaivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, ʉbenita cãrijiñama ijãravʉquede. Torojʉma tãutʉraque. Aru caiye iye ne torojʉve teiye ijãravʉque cojʉvʉ náre. Que baru Jʉ̃menijicʉ cad̶atebebi náre ʉ̃i yávaiyeque yópe ʉ̃i ʉrõpe.
Luke 10:41 in Cubeo 41 Ʉbenita Jesús arejamed̶a ṍre: —Mʉ, Marta, cãrijivʉ mʉ caijĩe apejĩe boje.
Luke 12:40 in Cubeo 40 Yʉ máre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, dacʉyʉmu yʉre mʉje corebenʉmʉre. Que baru meateiye jaʉvʉ mʉjare máre, arejamed̶a Jesús.
Luke 12:45 in Cubeo 45 Ʉbenita apecʉ memecaipõecʉ, ñai jʉ abecʉ ʉ̃i jabocʉre, “Ji jabocʉ maume dabecʉbe” arĩ, ãmeina d̶ayʉ baru ʉ̃i yebacavʉre aru yebacarõmivare máre, ʉrarõ ãri aru ũcuri pacotecʉyʉbe ʉ̃.
Luke 17:3 in Cubeo 3 Me jã́jara mʉja. Me dápiajarã mʉje d̶arãjiyede. Apecʉ ʉ̃i ãmeno d̶aru mʉre, majicajacʉ ʉ̃́re ména. Aru ʉ̃i chĩori oatʉvaru ʉ̃i d̶aiyede, ãrʉmetejacʉ iye ʉ̃i ãmeno d̶aiye báquede mʉre.
Luke 21:8 in Cubeo 8 Aru Jesús arejamed̶a náre: —Me jã́jara apecʉ jʉjovaiyʉcʉre mʉjare. Darãjarama obedivʉ ʉ̃mʉva. Aru arãjarama “Cristobu yʉ” aru “Cristoi daquijãravʉ baquinó joabejĩnotamu”. Náre jʉ abejarã. Aru náque nʉmejara.
Romans 13:11 in Cubeo 11 Aru caiye iye ji coyʉiyepe d̶aiye jaʉvʉ mʉjare, mʉje majié boje ijãravʉi vaiyede. Cãivʉpe paivʉbu mʉja. Ʉbenita coedaiye jaʉvʉ mʉjare. Jesúi copaidaquijãravʉ, ʉ̃i nʉvaquijãravʉ baquinó majare cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi, joabevʉ caride, maje Jesúre mamarʉmʉ jʉ aijãravʉ bácarõ pʉeno.
1 Corinthians 5:11 in Cubeo 11 Quénora ji toivaicõjeiye báqueque apecʉre yópe aiyʉtecacʉ yʉ. Ácʉ põecʉ majacacʉ ʉ̃i aiye boje “Jesúre jʉ ayʉbu yʉ”, ʉbenita ʉ̃i ãmeina d̶arĩ cõmajidu, yóvabejarã ʉ̃́re. Ácʉ põecʉ ãmeina d̶ayʉ apecoque jímarepaco ãmecoque, aru ãujiñʉ jʉjovarĩ ĩñʉ apevʉ ne cʉvaede, aru pẽpeimarare mearore jíyʉ máre, Jesúre jʉ arĩduru, yóvabejarã ʉ̃́re. Ácʉ põecʉ borocʉrĩ ãmenore coyʉyʉ apevʉre, aru pacoteyʉ, aru ñavacʉcʉ máre, Jesúre jʉ arĩduru, yóvabejarã ʉ̃́re. Põecʉ ʉ̃́pe páyʉque ye ãmejara ãiyede.
1 Corinthians 6:10 in Cubeo 10 Aru ina ñavacʉrivʉ, ina ãujivʉ, ina pacoteivʉ, ina borocʉrĩ ãmenore coyʉivʉ apevʉre, aru ina jʉjovarĩ apevʉre ĩ́vʉ ne cʉvaede máre, caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi jaboteimara ye ãmenajarama.
Galatians 5:20 in Cubeo 20 Mearore jívʉbu pẽpeimarare, aru yaviéde d̶aivʉbu. Maucʉvarivʉbu ne baju, jaraivʉbu, tebuteivʉbu, jijateivʉbu ʉbenina, aru d̶aivʉbu ne baju ʉrõpe dápiabevʉva mearore o ãmenore apevʉre. Jarare d̶aivʉbu apevʉre, yajuboa tede d̶aivʉbu maucʉvarãjivʉ apeyajubocavʉque, aru jorojĩvʉbu. Pacoteivʉbu, bʉjiéque ũcuri aru ʉrarõ arĩ torojʉve teivʉbu, aru apeno nópe paino ʉrarõ ãmenore d̶arĩ cõmajivʉbu na. Parʉrõreca coyʉivʉ mʉjare diede, nópe ji coyʉiye báquepedeca mʉjare javede, mʉje majinajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉ jabotebecʉyʉre ina nópe d̶aivʉre.
Philippians 4:6 in Cubeo 6 Aru caiye iye mʉjare vaiyede, cãrijimejara mʉja. Ʉbenita caiye iye mʉjare vaiyede, torojʉede jíni Jʉ̃menijicʉre, coyʉjarã ʉ̃́re mʉjare jaʉéde. Aru jẽniajara ʉ̃́re mʉje jẽniaiyede máre.
1 Thessalonians 5:2 in Cubeo 2 Mʉjavacari coreóvaivʉbu me maje jabocʉ Jesús copaidacʉyʉre ijãravʉi põeva ne corebede, ʉ̃i copaidaquinʉmʉre majibedeca yópe ñavaipõecʉ daiyepe ñamine põeva ne corebedeca.
Hebrews 12:15 in Cubeo 15 Caino mʉje oainope me d̶ajarã mʉja. Mʉjacacʉ cũinácʉ ye dajocarĩ jarʉvabejacʉrĩ iye Jʉ̃menijicʉi jíjʉroede mearore bojecʉbeda, ʉ̃i jʉ abeque Jesúre, ñai Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre, ʉ̃i mead̶aquiyepe ayʉ põevare. Mʉjacacʉ cũinácʉ ye ãmed̶abejacʉrĩ yópe ijede ãmene oteiyepe oteiye me máquede. Cũinácʉ mʉjacacʉ bueyʉ baru jãve ãmene aru que teni coateyʉ baru Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, apevʉ mʉjacavʉre máre coatede d̶acʉyʉme ʉ̃, Jʉ̃menijicʉre dajocarĩ jarʉvayʉ bácʉ.
1 Peter 4:3 in Cubeo 3 Ina Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ d̶aivʉ ne baju ʉrõpe. Javede mʉja máre nápe d̶aivʉ barejaquémavʉ obediʉjʉa. Que teni mʉja ãmeno d̶aivʉ barejaquémavʉ. Mʉje ãmeina d̶aiyʉepe d̶aivʉ barejaquémavʉ. Pacoteivʉ barejaquémavʉ. Bʉjiéque ũcuri torojʉve teivʉ barejaquémavʉ. Ũcuri upaivʉ barejaquémavʉ. Aru ãmeno d̶aivʉ barejaquémavʉ mearore jívʉ pẽpeimarare Jʉ̃menijicʉre ʉbevʉva.
2 Peter 3:10 in Cubeo 10 Yópe ñavaipõecʉi daiyepe ñamine, põeva ne majibede, nopedeca dacʉyʉme Jesucristo, põeva ʉ̃́re ne corebede. Dinʉmʉ maquinóre yo cavarõ cũiquíyebu ʉrarõ jidojarõ bʉjinoque. Aru caiye iye ijãravʉi cʉe báque me ẽ́ni cũiquíyebu toaque pʉ ne bíjarĩ cũiyeta. Aru maje cʉrijoborõ máre, caiye ijãravʉque máre, Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aiye báque, põeva ne d̶aiye báque máre, me ẽ́ni cũiquíyebu.
2 Peter 3:14 in Cubeo 14 Mʉja, ji ʉmara, mʉje napini coreiyedeca diede d̶ajarã caiyede mʉje oainope, maje jabocʉi eaquiyepe aivʉ mʉjare ãmeno cʉbevʉre. Quénora eajacʉrĩ mʉjare pʉeno baju mearare aru me cʉrivʉre cãrijimevʉva.
Revelation 3:3 in Cubeo 3 Que baru ãrʉre nʉjacʉ caiye iye Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne ne bueiyede mi jápiaiye báquede. Diede jápiarĩ, jʉ arĩ, chĩori oatʉvajacʉ mi d̶aiyede, jarʉvacʉyʉ mi ãmeina teiyede. Ʉbenita nópe mi d̶abedu, dacʉyʉmu yʉ mi yebai yópe ñavaipõecʉ ʉ̃i daiyepe. Aru ji daquinʉmʉre ye majibecʉyʉmu mʉ.