Cross Reference Matthew 5:3 in Cubeo 3 —Torojʉrãjarama ina cõmaje ãrojarivʉ ne ũmei, ne coreóvaiye boje ne baju ãmeina teivʉ. Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i cad̶atebedu náre, bʉojabema d̶aivʉ mearore. Nárecabu Jʉ̃menijicʉi jaboteimara.
Matthew 11:5 in Cubeo 5 Ina jã́ri eabevʉ bácavʉ jã́ri ead̶ama aru ina cuiye majibevʉ bácavʉ cuyama caride. Ina pojeivʉ bácavʉ meama aru ina jápiabevʉ bácavʉ jápiad̶ama caride. Ina yaivʉ bácavʉ nacovaimara yainore jarʉvarĩ apʉma cojedeca caride. Aru cõmaje ãrojarivʉre coyʉyʉbu iye yávaiye méne, Jʉ̃menijicʉi mead̶aiyede põevare.
Matthew 25:34 in Cubeo 34 ’Beorĩburu yóboi, acʉyʉmu yʉ, caivʉ ne jabocʉ, ina põeva meara ji meapũravʉi cʉrivʉre, “Dajarã mʉja. Mʉjamu jipacʉi mearo d̶acaimara. Ji jaboteimara májara mʉja. Jipacʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i cʉed̶aiye báquedata caiyede, mead̶acarejaquemavʉ yo jaboteinore mʉjare boje.
Mark 7:14 in Cubeo 14 Cojedeca Jesús órejarejamed̶a ina põevare. Aru arejamed̶a náre: —Caivʉ yʉre jápiarĩ dápiajarã.
Luke 6:20 in Cubeo 20 Dinʉmʉre Jesús, jã́ñʉ ʉ̃i bueimarare, arejamed̶a: —Mʉja cõmaje ãrojarivʉ, mʉjarecabu Jʉ̃menijicʉi jaboteimara. Que baru torojʉrãjaramu mʉja.
Luke 9:57 in Cubeo 57 Jesújã mái nʉiyede, cũinácʉ ʉ̃mʉ arejamed̶a Jesúre: —Mʉ́que nʉquijivʉ yʉ caino mi nʉinoita, arejamed̶a.
Luke 12:21 in Cubeo 21 Nopedeca vaivʉ ʉ̃́re, ñai põecʉ jẽñʉre ʉ̃ jieva ʉrarõ cʉvaede. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi jã́inoi ye cʉvabebi ʉ̃, arĩ coyʉrejamed̶a Jesús.
Luke 12:32 in Cubeo 32 Cojedeca yópe arĩ, buedejamed̶a Jesús: —Mʉja, jívʉ, obebejĩnavacari jidʉbejarã. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, ʉ̃i me boje, epecʉyʉme mʉjare jabovava ʉ̃i jaboteinʉmʉre.
Luke 16:22 in Cubeo 22 Cũinájãravʉ ñai cʉve cʉvabecʉ, Lázaro bácʉ, yaiquémavʉ. Aru ángeleva nʉvaquemavʉ ʉ̃́re Abraham yebai. Ñai cʉve cʉvacʉ bácʉ máre yaiquémavʉ. Aru ʉ̃i bajure jarʉvaquemavʉ cʉ̃racobei.
Luke 16:25 in Cubeo 25 Ʉbenita Abraham aquemavʉ ʉ̃́re: “Mʉ, jícʉ, ãrʉjacʉ mʉ caiye iye méne mi cʉvavaquede apʉcʉ cãreja. Aru Lázaro apʉcʉ cãreja ñájiquemavʉ ʉrarõ ãmenore. Ʉbenita caride torojʉbi ʉ̃ yore, aru ñájivʉ mʉ.
Luke 22:29 in Cubeo 29 Yópe jipacʉ ʉ̃i jíyepe yʉre ji jabotequinore, nopedeca yʉ máre jívʉ mʉjare mʉje jabotenajinore, mʉje dobarãjiyepe ayʉ ji tʉoiva yebai ji jabotequiyede, ãrajivʉ aru ũcurajivʉ yʉ́que, aru mʉje dobarãjiyepe ayʉ jabovai dobarõa mearoara, coyʉrãjivʉ mearare o ãmenare ina doce paiyajuboa Israecavʉre, arejamed̶a Jesús ʉ̃i bueimarare.
John 7:48 in Cubeo 48 Ñʉja fariseova aru ina jabova máre ye jʉ abevʉ Jesúre. Ye ñʉjacacʉ cũinácʉ ʉ̃́re jʉ abebi.
Acts 7:2 in Cubeo 2 Aru Esteban, yópe arĩ, coyʉrejamed̶a cójijinocavʉre: —Mʉja, jívʉ aru jíbʉcʉva máre, jápiajarã ji coyʉiyede. Javede Jʉ̃menijicʉ meacʉ baju cʉetedejaquemavʉ majeñecu Abraham mácʉ yebai ʉ̃i cʉedeca cãreja Mesopotamia ãmicʉrijoborõi, ʉ̃i nʉquiye jipocamia Harán ãmicʉriĩmaroi.
Romans 8:17 in Cubeo 17 Jʉ̃menijicʉi máramu maja. Que baru jacopʉrãjaramu ʉ̃́re caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiyede, ʉ̃i jíquiyede ʉ̃i põevare. Aru jacopʉrãjaramu maja Jesucristoque iye Jʉ̃menijicʉi jíquiyede ʉ̃́re. Ʉbenita Jesucristope ãrojamevʉ maja cãreja. Que baru ñájivʉbu Jesucristope ijãravʉi. Aru ñájivʉ baru caride, jãve cũinájãravʉ baquinó meara baju barãjáramu maja yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, Jesucristope. Aru Jʉ̃menijicʉ “Mearamu mʉja”, arĩ coyʉcʉyʉme majare.
1 Corinthians 1:26 in Cubeo 26 Mʉja, jívʉ, ãrʉjara iyede. Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia mʉjare, obebejĩna mʉjacavʉ majitequemavʉ ijãravʉque majiéde, obebejĩna parʉrivʉpe cõjequemavʉ apevʉ põevare, aru obebejĩna cʉvatequemavʉ mʉjebʉcʉva parʉrivʉ ne jabovava.
1 Corinthians 2:9 in Cubeo 9 Aru iye ʉ̃i mearo d̶acaquiyede ʉ̃i mead̶aiyede, yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede: Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi ʉ̃i mearo d̶acaquiyede ina põevare ʉ̃́re ʉrivʉre, yópe põeva ne jã́mene, aru ne jápiabede, ne dápiabede máre, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
1 Corinthians 3:21 in Cubeo 21 Que baru arĩ dápiabejarã cũinácʉ põecʉ majicʉre apevʉ pʉeno. Que baru, “Pablo ʉ̃i bueimʉmu yʉ”, o “Apolos ʉ̃i bueimʉmu yʉ”, o “Pedro ʉ̃i bueimʉmu yʉ”, abejarã mʉja. Caivʉ mʉjare bueipõevare aru caiye apede Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiyede epedejaquemavʉ ʉ̃ majare boje. Ijãravʉre, maje cʉede, maje yainájiyede, caride, aru javenare máre epedejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ, majare boje.
2 Corinthians 4:15 in Cubeo 15 Ñʉja vaivʉbu caiye iye ñájiyede mʉjare boje, cad̶atenajivʉ mʉjare. Pʉeno baju obedivʉ põeva ne jʉ aiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ñʉje coyʉiyede, Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi náre ne ãmeina teiyede jarʉvarĩ, ʉ̃i mearo d̶acaiye boje põevare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Que baru ina pʉeno baju obedivʉ põeva torojʉede jínajarama Jʉ̃menijicʉre. Aru ʉ̃́capũravʉ pʉeno baju ne pued̶aimʉ macʉyʉ́me, ne pʉeno baju mearore jíye boje ʉ̃́re.
2 Corinthians 6:10 in Cubeo 10 Apenʉmʉa chĩoivʉvacari ñʉjare ãmeno vaiye boje, torojʉrivʉbu ñʉje ũmei cainʉmʉa. Ijãravʉque cʉve cʉvabevʉvacari, apevʉre cʉve cʉvarivʉpe tede d̶aivʉbu ne ũmei ʉrarõ Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiyede ñʉje cʉvare d̶aiyede náre Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne. Aru ñʉja ijãravʉquede cʉvabevʉvacari, caiye iye méne Jʉ̃menijicʉi cʉvare d̶aiyede ʉ̃ jinare cʉvarivʉbu ñʉja.
2 Corinthians 8:9 in Cubeo 9 Mʉja me coreóvaivʉbu iyede. Maje jabocʉ Jesucristo, ʉ̃i pare ʉe boje majare, pʉeno baju mearo d̶acarejaquemavʉ majare bojecʉbeda. Ñai cʉve cʉvacʉvacari caivʉ pʉeno, ʉ̃i cʉvae boje caiye majepacʉ Jʉ̃menijicʉi parʉéde, põecʉpe teni cʉve cʉvabecʉpe caivʉ pʉeno tedejaquemavʉ ʉ̃. Aru ʉ̃i nópe teiye báque boje, cʉve cʉvarivʉpebu maja, maje cʉvae boje caiye iye Jʉ̃menijicʉi méne. Que baru ʉ̃i nópe cad̶ateiye báque boje majare, apevʉre cad̶ateiye jaʉvʉ majare máre.
Ephesians 1:18 in Cubeo 18 Jẽniaivʉ yʉ Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i dápiare d̶aquiyepe ayʉ mʉjare me nurié, mʉje majinajiyepe ayʉ ʉ̃i mearo d̶acaquiyede mʉjare. Mʉjarecabu ʉ̃i cutuimara mácavʉ, napini corenajivʉ ʉ̃i mearo d̶acaquiyede mʉjare. Ʉvʉ yʉ mʉja coreóvaivʉre iye mʉje napini coreiyede. Mʉjavacari cʉvarãjaramu ʉ̃i ʉrarõ mearo d̶acaquiyede mʉjare yópe “Jícʉyʉmu” ʉ̃i aiye báquepe caivʉ ʉ̃i põevare. Ʉvʉ yʉ mʉja coreóvaivʉre iye mʉje cʉvarãjiyede.
Ephesians 3:8 in Cubeo 8 Yʉrecabu caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi põeva ne cãchinocacʉpe páyʉ baju. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ ʉrarõ mearo d̶acaibi yʉre, bueicõjeñʉ mʉja judíova ãmevʉre iye yávaiye méne, mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ aipe baju meacʉre ñai Cristore aru aipe ʉrarõ mearo cũiménore d̶acayʉre ʉ̃́re jʉ aivʉre.
1 Thessalonians 2:12 in Cubeo 12 Aru d̶aicõjeivʉ batecárã mʉjare yópe ina Jʉ̃menijicʉ jina ne d̶aiye jaʉrõpe, Jʉ̃menijicʉi torojʉquiyepe aivʉ mʉjaque. Jʉ̃menijicʉrecabe cutuyʉ mʉjare meara márajivʉre aru ʉ̃i jaboteinocavʉ bárãjivʉre máre.
2 Thessalonians 1:5 in Cubeo 5 Mʉja ñájivʉbu mʉje jʉ aiye boje Jesúre. Aru mʉje dajocabe boje mʉje jʉ aiyede ʉ̃́re ʉetʉbevʉva, Jʉ̃menijicʉ cʉre d̶acʉyʉme mʉjare ʉ̃i jaboteinoi. Yópe acʉyʉme mʉjare coapa: “Bojed̶acʉyʉmu mʉre mi ñájiyede, mi jʉ aiye boje Jesúre”, acʉyʉme Jʉ̃menijicʉ. Que teni jã́d̶ovacʉyʉme meacʉre ʉ̃i d̶acaiyede põevare yópe ʉ̃́re jaʉépe.
1 Timothy 6:18 in Cubeo 18 Ina cʉve cʉvarivʉre d̶aicõjejacʉ me apevʉre. Jecʉbevʉva jícõjejacʉ náre ne cʉvaequede, ne coapavarãjiyepe ayʉ cõmaje ãrojarivʉre, cad̶atenajivʉ náre.
2 Timothy 4:8 in Cubeo 8 Que baru yópe ñai cúyayʉ ʉ̃i jacopʉiyepedeca ʉ̃i cúyaiye bojede eayʉ apevʉ jipocai, yʉre máre jícʉyʉme maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i daquijãravʉ baquinóre, ji mearo d̶aiye báque boje. Aru yʉ cũinácʉra ãmevʉ, quénora jícʉyʉme caivʉ ina ʉ̃́re ʉrivʉ napini coreivʉre ʉ̃i daquijãravʉ baquinóre.
2 Timothy 4:18 in Cubeo 18 Que baru jãve coreóvaivʉ yʉ maje jabocʉ Jesucristo mead̶acʉyʉre yʉre cainʉmʉa. Aru cʉre d̶acʉyʉme yʉre ʉ̃i mead̶aimʉpe ʉ̃i jaboteinʉmʉre cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi. Que baru mearore jínajarevʉ ʉ̃́reca cainʉmʉa, jã́d̶ovarajivʉ ʉ̃́re meacʉ bajure. Quédecabu.
Hebrews 11:26 in Cubeo 26 Ʉ̃i dápiainope pʉeno baju bojecʉrõ marejaquémavʉ ñájicʉyʉre põeva ne ãmeina yávaiyede ʉ̃ mácʉre, ʉ̃i coreóvaiye boje Jʉ̃menijicʉi daroquimʉre, Cristore, ʉ̃i põeva, ina yebacavʉcavʉ ne pãramecʉ bacʉyʉ́re. Que baru ina yebacavʉ bácavʉque ñájini, cad̶ateni, mead̶aiyʉrejaquemavʉ Moisés bácʉ. Aru caiye ãnié cʉvaede, Egiptoque me bajure, ʉbeni jarʉvarejaquemavʉ. Nópe d̶arejaquemavʉ ʉ̃i napini coreiye boje caiye iye mearore Jʉ̃menijicʉ jícʉyʉre ʉ̃ mácʉre.
James 1:9 in Cubeo 9 Jesúre jʉ ayʉ cʉve cʉvabecʉ, apevʉ ne coyʉimʉ, “cõmaje ãrojacʉ aru bojecʉbecʉ”, bojecʉbi Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Que baru torojʉjacʉrĩ ʉ̃ ʉ̃i ũmei.
James 1:12 in Cubeo 12 Torojʉbi ʉ̃i ũmei ñai põecʉ napiñʉ caiye iye ʉ̃i ñájiyede. Ʉ̃i ñájiniburu yóboi dajocabecʉva ʉ̃i jʉ aiyede Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ bojed̶acʉyʉme ʉ̃́re me. Cʉvare d̶acʉyʉme ʉ̃́re jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Que d̶acʉyʉme yópe “D̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca ina ʉrivʉre ʉ̃́re.
James 1:16 in Cubeo 16 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, jápiajarã. Mʉje bajumia apecʉre jʉjovaicõjemejara. Dápiabejarã ʉbenina Jʉ̃menijicʉ d̶ayʉre mʉje ãmeno d̶aiyʉede.
1 Peter 1:4 in Cubeo 4 Iye Jʉ̃menijicʉi cʉvare d̶aquiye majare yaibébu. Que baru pojebequiyebu. Ãmed̶abequiyebu. Aru javecarõpe tebeni bíjabequiyebu máre. Caiye iye mearore Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede napini coreivʉbu maja. Jʉ̃menijicʉvacari corecayʉbe diede mʉjare nore, cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi.
2 Peter 1:11 in Cubeo 11 Que baru torojʉrĩ copʉ etaimara márajivʉbu mʉja maje jabocʉ Jesucristo, majare mead̶ayʉ, ʉ̃i jaboteino cũiménoi.
Revelation 2:9 in Cubeo 9 Coreóvaivʉ yʉ mi ñájiyede yʉre boje. Coreóvaivʉ mʉre cʉve cʉvabecʉre máre. Ʉbenita jãve ʉre cʉve cʉvavʉ mʉ Jʉ̃menijicʉi cʉve méne. Aru coreóvaivʉ yʉ caiye iye ne ãmeina yávaiyede mi borore ina ‘Judíovabu ñʉja’ ʉbenina aivʉre. Ʉbenita judíova baju ãmema na. Quénora nárecabu Satanás jina. Aru cójijivaivʉbu, memecarãjivʉ ʉ̃́re.
Revelation 3:18 in Cubeo 18 Que baru majicayʉbu mʉre aipe d̶aiye jaʉrõre mʉre. Yópe põecʉi bojed̶aiyepe úrure mearo baju toaijide d̶aino mácarõre, mʉ jãve cʉve cʉvaiyʉcʉ baru, ĩjacʉ yʉre iye méne ji cʉvaede. Dinʉmʉ maquinóre jãve cʉvacʉyʉmu mʉ ʉrarõ méne Jʉ̃menijicʉ jiede. Aru yópe põecʉi ĩni bojed̶aiyepe cuitótecaje boricajede ʉ̃i doquiyepe ʉ̃i bajure cʉyoje tebecʉyʉ, yópe ãmeina teiyede joaimʉ mácʉpe bájacʉ mʉ ji yaiye boje, cʉyoje tebecʉyʉ mi ãmeina teiye boje. Aru yópe põecʉi ĩni bojed̶aiyepe yaco taiyóiyede, ʉ̃i me jã́ri eaquiyepe ayʉ ʉ̃i epequiyede, me jápiarĩ ad̶ajacʉ iye bueiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, me majicʉyʉ diede.
Revelation 21:7 in Cubeo 7 Yópe mearo d̶acacʉyʉmu yʉ ñai vainí tʉyʉre ãmenore jarʉvarĩ. Ʉ̃i mearore jímʉ macʉyʉ́mu yʉ. Aru jímacʉ bacʉyʉ́me ʉ̃.