James 1:12 in Cubeo 12 Torojʉbi ʉ̃i ũmei ñai põecʉ napiñʉ caiye iye ʉ̃i ñájiyede. Ʉ̃i ñájiniburu yóboi dajocabecʉva ʉ̃i jʉ aiyede Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ bojed̶acʉyʉme ʉ̃́re me. Cʉvare d̶acʉyʉme ʉ̃́re jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Que d̶acʉyʉme yópe “D̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca ina ʉrivʉre ʉ̃́re.
Other Translations King James Version (KJV) Blessed is the man that endureth temptation: for when he is tried, he shall receive the crown of life, which the Lord hath promised to them that love him.
American Standard Version (ASV) Blessed is the man that endureth temptation; for when he hath been approved, he shall receive the crown of life, which `the Lord' promised to them that love him.
Bible in Basic English (BBE) There is a blessing on the man who undergoes testing; because, if he has God's approval, he will be given the crown of life, which the Lord has said he will give to those who have love for him.
Darby English Bible (DBY) Blessed [is the] man who endures temptation; for, having been proved, he shall receive the crown of life, which He has promised to them that love him.
World English Bible (WEB) Blessed is the man who endures temptation, for when he has been approved, he will receive the crown of life, which the Lord promised to those who love him.
Young's Literal Translation (YLT) Happy the man who doth endure temptation, because, becoming approved, he shall receive the crown of the life, which the Lord did promise to those loving Him.
Cross Reference Matthew 10:22 in Cubeo 22 Caivʉ mʉjare, yʉre mʉje jʉ aiye boje, jorojĩni jã́rajarama cainoa joborõacavʉ. Ʉbenita ñai jʉ ayʉ yʉre ʉ̃i yainʉmʉita, ʉ̃ macʉyʉ́me ji mead̶aimʉ.
Matthew 19:28 in Cubeo 28 Aru ñʉjare arejame Jesús: —Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Mamajãravʉ daquijãravʉ baquinó yʉ, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, dobacʉyʉmu jabocʉi dobarõ mearoi, jabotecʉyʉ põevare. Aru mʉja máre, daivʉ bácavʉ yʉ́que, dobarãjaramu doce painoa jabovai dobarõa mearoa coapa, coyʉrãjivʉ ina doce paiyajuboacavʉ Israecavʉre méne o ãmene ne d̶aiyede.
Matthew 25:34 in Cubeo 34 ’Beorĩburu yóboi, acʉyʉmu yʉ, caivʉ ne jabocʉ, ina põeva meara ji meapũravʉi cʉrivʉre, “Dajarã mʉja. Mʉjamu jipacʉi mearo d̶acaimara. Ji jaboteimara májara mʉja. Jipacʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i cʉed̶aiye báquedata caiyede, mead̶acarejaquemavʉ yo jaboteinore mʉjare boje.
Romans 2:7 in Cubeo 7 Põeva cainʉmʉa mearo d̶aivʉ baru apevʉre, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi d̶aquiyepe aivʉ náre meara baju yópe ʉ̃i ʉrõpe, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi coyʉquiyepe aivʉ náre “Mearo d̶aivʉbu mʉja” ainore máre, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi apʉre d̶aquiyepe aivʉ náre cainʉmʉa, ne coatebenajiyepe ayʉ ʉ̃́re jarʉvarĩ, nárecabu Jʉ̃menijicʉi cʉre d̶aquimara jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que.
Romans 8:28 in Cubeo 28 Maja majidivʉbu Jʉ̃menijicʉre ʉrivʉ baru, Jʉ̃menijicʉ cad̶ateyʉre majare cainʉmʉa. Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acaibi majare caiye vaiyede majare, ʉ̃i cutuimara mácavʉre. Aru javede, mamarʉmʉre, Jʉ̃menijicʉ majidejaquemavʉ aipe ãrojarivʉre d̶acʉyʉ majare, ʉ̃i cutuimara márajivʉre.
1 Corinthians 2:9 in Cubeo 9 Aru iye ʉ̃i mearo d̶acaquiyede ʉ̃i mead̶aiyede, yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede: Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi ʉ̃i mearo d̶acaquiyede ina põevare ʉ̃́re ʉrivʉre, yópe põeva ne jã́mene, aru ne jápiabede, ne dápiabede máre, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
1 Corinthians 8:3 in Cubeo 3 Ʉbenita põecʉi Jʉ̃menijicʉre ʉru, Jʉ̃menijicʉvacari coreóvaibi ʉ̃́re, aru me jã́imi ʉ̃́re. Ñai põecʉ apevʉre ʉcʉ máre, jãve ʉ̃́recabe me coreóvayʉ.
1 Corinthians 9:25 in Cubeo 25 Ina yajuipõeva ne cúyarãjiye jipocai, me cored̶ama ne d̶aiyede, ne ĩ́yʉe boje no yajuino bojede, jipobʉ ad̶aitarabʉ laurel ãmicʉriyocaque d̶aitarabʉre, maume pojequitarabʉre. Que baru ina ĩ́vʉ ditarabʉre torojʉrãjarama ditarabʉque quĩ́jino baju, pʉ ditarabʉ pojeiyeta. Ʉbenita majacapũravʉ me jã́ri coreivʉbu maje d̶aiyede, Jʉ̃menijicʉi jíquiyepe aivʉ majare ʉ̃i boje méne pojebequiyede cainʉmʉa. Que baru torojʉrãjaramu maja Jʉ̃menijicʉi boje méque cainʉmʉa.
2 Timothy 4:8 in Cubeo 8 Que baru yópe ñai cúyayʉ ʉ̃i jacopʉiyepedeca ʉ̃i cúyaiye bojede eayʉ apevʉ jipocai, yʉre máre jícʉyʉme maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i daquijãravʉ baquinóre, ji mearo d̶aiye báque boje. Aru yʉ cũinácʉra ãmevʉ, quénora jícʉyʉme caivʉ ina ʉ̃́re ʉrivʉ napini coreivʉre ʉ̃i daquijãravʉ baquinóre.
Hebrews 6:15 in Cubeo 15 Abraham mácʉcapũravʉ napini corede nʉrejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Aru Jʉ̃menijicʉ vaidé d̶arejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.
Hebrews 10:32 in Cubeo 32 Ãrʉmetebejarã mʉja aipe mʉje cʉe báquede javede mʉje coreóvarĩburu yójĩboi Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne jãvene Cristorã, ʉ̃i mead̶aiyede majare. Dinʉmʉ mácarõre ʉrarõ ñájinore napini nʉavʉya mʉja. Ʉbenita dajocabevʉva ye vainí tʉrĩ nʉmeteavʉ̃ya mʉja.
Hebrews 11:17 in Cubeo 17 Abraham mácʉ ʉ̃i jʉ aiye báque boje Jʉ̃menijicʉre, nʉvarejaquemavʉ mamacʉ Isaac bácʉre juarĩ jícarĩducʉyʉ ʉ̃ mácʉre Jʉ̃menijicʉre. Jʉ̃menijicʉ Abraham mácʉre juarĩ jícaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i mácʉ baju cũinácʉre, Jʉ̃menijicʉi majiyʉe boje aipe ãrojaene Abraham mácʉi jʉ aiyede ʉ̃́re. Abraham mácʉi jã́d̶ovaquiyepe ayʉ aipe ãrojaene ʉ̃i jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉre, “Quévʉra ina Isaai pãramena marajárama mipãramena baju”, Jʉ̃menijicʉ ayʉ bácʉvacari, Abraham mácʉ Isaac bácʉre juarĩ jícacʉyʉ barĩdurejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉre.
Hebrews 12:5 in Cubeo 5 ¿Aru ãrʉmetenarʉ mʉja iye Jʉ̃menijicʉi majicaiyede majare yópe mamarape? Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ: Mʉ, bʉcʉ, me jápiarĩ ad̶ajacʉ maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ majicayʉre mʉre aipe d̶aiye jaʉrõre. Chĩori parʉbetebejacʉ mi ũmei ʉ̃ coreóvare d̶ayʉre mi ãmeina teiyede.
James 1:2 in Cubeo 2 Mʉja, jívʉ, torojʉjarã mʉja mʉje ũmei mʉje ñájiyede apejĩe ãmeque.
James 2:5 in Cubeo 5 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, jápiajarã. Javede Jʉ̃menijicʉ beorejaquemavʉ ina ijãravʉcavʉ cõmaje ãrojarivʉ cʉve cʉvabevʉre, ne jʉ arãjiyepe ayʉ ʉ̃́re cʉve cʉvarivʉpe bárãjivʉ ne Jʉ̃menijicʉi jaboteinocavʉ bae boje yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Jʉ̃menijicʉ “Mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, arejaquemavʉ ina ʉrivʉre ʉ̃́re jãve.
James 5:11 in Cubeo 11 Torojʉrivʉtamu maje jã́inoi ina napivʉ caiye iye ne ñájiyede. Javede jápiad̶avʉ̃ mʉja Job bácʉi borore. Coreóvad̶avʉ̃ mʉja ʉrarõ ñájiye báquede napiñʉ mácʉre Job bácʉre. Aru Jʉ̃menijicʉi cõmaje ãroje jã́iye boje aru ʉ̃i mearo d̶acaiyʉe boje põevare Job bácʉi ñájiniburu yóboi, Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acarĩ bʉojarejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre.
1 Peter 1:6 in Cubeo 6 Caride torojʉjarã mʉja mʉje ũmei caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiyede mʉjare. Apenʉmʉa chĩorajaramu mʉja, mʉje ñájinajiye boje ʉre ñájiyede.
1 Peter 3:14 in Cubeo 14 Ʉbenita mʉja ñájivʉ baru, mʉje mearo d̶aiye boje, ʉrarõ torojʉrãjaramu mʉja. Jidʉbejarã ina ñájine d̶aivʉre mʉjare. Aru cuecumamejara.
1 Peter 4:13 in Cubeo 13 Que baru cuecumamejara. Quénora torojʉjarã mʉje ũmei mʉje ñájiyede yópe Jesucristo ʉ̃i ñájiye báquepe. Que baru pʉeno baju torojʉrãjaramu caivʉ ne jã́rajiyede Cristo meacʉ bajure.
1 Peter 5:4 in Cubeo 4 Que teni ñai Cristo, caivʉ maja coreipõevare maje jabocʉ, majare coreyʉ, jícʉyʉme mʉjare bojed̶aino pʉeno baju mearore cũiménore ʉ̃i jã́d̶ovaquiyede.
1 Peter 5:10 in Cubeo 10 Obebejãravʉa ñájinajaramu mʉja. Mʉje ñájiniburu yóboi, Jʉ̃menijicʉvacari ye jaʉbede darĩ, nurié dápiare d̶arĩ, parʉre d̶arĩ, bíjabede d̶acʉyʉme mʉjare. Ñai Jʉ̃menijicʉ pʉeno meacʉ baju, ʉ̃́recabe cutuyʉ bácʉ mʉjare, mʉje cʉvarãjiyepe ayʉ mearo cũiménore, mʉje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe.
1 John 4:19 in Cubeo 19 Jʉ̃menijicʉcapũravʉ ʉrejaquemavʉ majare mamarʉmʉre. Que baru maja máre ʉvʉ Jʉ̃menijicʉre caride.
Revelation 2:10 in Cubeo 10 ’Jidʉbejacʉ mi ñájiquinore. Jã́jacʉ. Ñai abujuvai jabocʉ bʉore d̶acʉyʉme apevʉ mʉjacavʉre ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami, jã́ri coreóvacʉyʉ mʉje jʉ aiyede yʉre. Caipʉcapʉrʉape paijãravʉa baquiyéde ñájinajaramu mʉja. Jʉ ajacʉ yʉre pʉ mi yaiyeta. Que teyʉre, yʉ bojed̶acʉyʉmu mʉre me. Mʉre cʉre d̶acʉyʉmu jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre yʉ́que.
Revelation 3:19 in Cubeo 19 Yʉrecabu coreóvare d̶ayʉ caivʉ ji ʉmarare ne ãmeina teiyede aru ñájine d̶ayʉ náre die boje máre. Que baru pʉeno baju d̶aiyʉjacʉ Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Chĩori jarʉvajacʉ mi ãmeina teiyede. Aru oatʉvajacʉ mi d̶aiyede.
Revelation 3:21 in Cubeo 21 ’Ina mʉjacavʉ vainí tʉivʉre ãmenore jarʉvarĩ dobaicõjecʉyʉmu yʉ́que jabocʉ ji dobarõ mearoi, ne jabotenajiyepe ayʉ yʉ́que. Quédeca vainí tʉrejacacʉ yʉ ãmenore jarʉvarĩ. Aru caride dobavʉ yʉ jipacʉque jabocʉ ʉ̃i dobarõ mearoi, jaboteyʉ ʉ̃́que.