Hebrews 2:14 in Cubeo 14 Maja põevatamu. Que baru Jesúvacari “Põecʉ tecʉyʉmu” arĩburu, majape páyʉreca tedejaquemavʉ ʉ̃. Põevape ãrojarejaquemavʉ ʉ̃. Que tedejaquemavʉ parʉbede d̶acʉyʉ ñai abujuvai jabocʉre, ñai cʉvacʉ ʉ̃i cõjeimarape caivʉ põeva jidʉrivʉ ne yainájiyede, ne boropateiyede, ne ãmeina teiye boje. Jesús ʉ̃i yaiyede parʉbede d̶arejaquemavʉ ñai abujuvai jabocʉre.
Other Translations King James Version (KJV) Forasmuch then as the children are partakers of flesh and blood, he also himself likewise took part of the same; that through death he might destroy him that had the power of death, that is, the devil;
American Standard Version (ASV) Since then the children are sharers in flesh and blood, he also himself in like manner partook of the same; that through death he might bring to nought him that had the power of death, that is, the devil;
Bible in Basic English (BBE) And because the children are flesh and blood, he took a body himself and became like them; so that by his death he might put an end to him who had the power of death, that is to say, the Evil One;
Darby English Bible (DBY) Since therefore the children partake of blood and flesh, he also, in like manner, took part in the same, that through death he might annul him who has the might of death, that is, the devil;
World English Bible (WEB) Since then the children have shared in flesh and blood, he also himself in like manner partook of the same, that through death he might bring to nothing him who had the power of death, that is, the devil,
Young's Literal Translation (YLT) Seeing, then, the children have partaken of flesh and blood, he himself also in like manner did take part of the same, that through death he might destroy him having the power of death -- that is, the devil --
Cross Reference Matthew 25:41 in Cubeo 41 ’Dinʉmʉ maquinóre ina põeva ãmenare, ji cãcopũravʉi cʉrivʉre yópe acʉyʉmu yʉ: “Nʉjara mʉja yʉre jocarĩ. Mʉjamu jipacʉi ãmed̶aimara. Nʉjara mʉja toabo cũiméboi. No mead̶aino mácarõre abujuvai jabocʉi cʉrõre ʉ̃i ángelevaque.
John 1:14 in Cubeo 14 Majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ põetedejaquemavʉ dijãravʉi. Majaque cʉrejame ʉ̃, põecʉpe páyʉ. Ʉrarõ baju ʉrĩ majare, d̶acaibi méne. Aru ʉ̃́vacari jã́d̶ovarejame majare aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre jãve matʉiyede. Meacʉ bajube ʉ̃. Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i parʉéde jímʉ mácʉi parʉéde jã́rejacarã ñʉja. Cũinácʉbe Jʉ̃menijicʉi mácʉ baju. Cũinácʉrabe ʉ̃.
John 12:24 in Cubeo 24 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Jaʉvʉ yʉre ji yaiquínore. Jẽvari coyʉrĩ coyʉquijivʉ. Yópe cũináyabe oteiyabede maje otebedu, quénora cũinárora mauteinomu no. Ʉbenita iyabe oteiyabede maje otedu, joborõ jívʉi cʉede cãreja, yainope teni, pĩarí cũpururi nʉiyavʉ. Nopedeca ji yaidú, obedivʉ põeva mamaũme cʉrivʉ bʉojarãjarama, ji yaiye boje.
John 12:31 in Cubeo 31 Caride ijãravʉcavʉre ne ãmene jã́d̶ovari, coreóvare d̶acʉyʉme Jʉ̃menijicʉ caivʉ yʉre jʉ abevʉ ñájinajivʉre cũinájãravʉ. Caride ijãravʉcavʉ ne jabocʉre, ñai abujuvai jabocʉre, jarʉvacʉyʉme Jʉ̃menijicʉ.
Romans 8:3 in Cubeo 3 Jʉ̃menijicʉvacari d̶acarejaquemavʉ majare iye ʉ̃i d̶aicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre d̶arĩ bʉojabede. Põeva ne ãmeina d̶aiyʉede ʉe boje, náva d̶aicõjeiyepe d̶arĩ bʉojabedejaquemavʉ ne majiéque. Que baru iye d̶aicõjeiyeque Jʉ̃menijicʉ mead̶ayʉ bʉojabedejaquemavʉ põevare ne ãmeina teiyede jarʉvarĩ. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉcapũravʉ darorejaquemavʉ mamacʉre, ʉ̃ jicʉre, jarʉvacacʉyʉ põeva ne ãmeina d̶aiyʉede, maje cʉrãjiyepe ayʉ ãmeina d̶aiyʉbevʉva. Ñai mamacʉ darejaquemavʉ ijãravʉi põecʉpe, cʉvacʉ ʉ̃i baju yópe apevʉ põeva, ãmeina teivʉ ne bajupe. Ʉbenita Jesucristocapũravʉ ye ãmeina d̶abedejaquemavʉ cainʉmʉa. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶arejaquemavʉ mamacʉi bajure, ʉ̃i bojed̶aquiyepe ayʉ maje ãmeina d̶aiyʉede, mead̶acʉyʉ majare maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ.
Romans 14:9 in Cubeo 9 Cristoi yaiye báque boje aru ʉ̃i nacajaiye báque boje yainore jarʉvarĩ, jaboteyʉbe ʉ̃ caivʉre, apʉrivʉre aru yaivʉ bácavʉre máre.
1 Corinthians 15:50 in Cubeo 50 Mʉja, jívʉ, jãve coyʉyʉbu mʉjare iyede. Maja cʉrivʉ bʉojabenajaramu no Jʉ̃menijicʉi jaboteinoi ijãravʉquebajuque, maje cʉvaede caride. Maje ijãravʉquebaju cũimébaju ãmevʉ. Quénora pojequiyebu. Que baru maja cʉrivʉ bʉojabenajaramu no Jʉ̃menijicʉi jaboteinoi ijãravʉquebajuque.
1 Corinthians 15:54 in Cubeo 54 Maja yaibénajivʉre, maje cʉrãjiyede maje cũimébajuque, vaiquíyebu yópe Jʉ̃menijicʉi arĩ toivaicõjeiye báquepedeca ʉ̃i yávaiyede: “Caride põeva yaibénajarama bedióva cojedeca. Jʉ̃menijicʉ bʉojaibi vainí tʉyʉ caivʉre, caiyede máre, ʉ̃́re maucʉvarĩduivʉre jarʉvarĩ.
Galatians 4:4 in Cubeo 4 Ʉbenita majare nápe paivʉ bácavʉre ãnijãravʉ, Jʉ̃menijicʉi beoijãravʉ bácarõi, Jʉ̃menijicʉ darorejaquemavʉ mamacʉre ijãravʉita. Ʉ̃ máre caivʉ apevʉ põevape, cʉvarejaquemavʉ jípacore. Aru põetedejaquemavʉ judíovacacʉ. Que baru jʉ arĩ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre cʉrejaquemavʉ ʉ̃, mamacʉ.
Philippians 2:7 in Cubeo 7 Quénora ʉ̃i baju ʉe boje dajocarejaquemavʉ iye ʉ̃i parʉéde, põevare memecacʉyʉ. Que teni põetedejaquemavʉ põecʉpe. Cʉetedejaquemavʉ põecʉ ãrojacʉ.
Colossians 2:15 in Cubeo 15 Que d̶ayʉ Jʉ̃menijicʉ pʉeno baju vainí tʉrejaquemavʉ caivʉ ina jabovare aru cõjeivʉre ʉ̃i cãchinoi. Náre cʉyoje tede d̶arĩ, jã́d̶ovaimi parʉcʉre caivʉ apevʉ pʉeno Cristo ʉ̃i d̶aiyeque. Que d̶aibi Jʉ̃menijicʉ caivʉ põeva ne jã́iyede.
1 Timothy 3:16 in Cubeo 16 Jãve pʉeno métamu iye bueiye jãve, Jʉ̃menijicʉi jã́d̶ovameno mácarõ jipocamia ʉbenita jã́d̶ovaino caride, maje majinajiyepe aiye aipe d̶arĩ cʉrãjivʉ meara Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Yópe arĩ, coyʉivʉbu maja: Cristo járorejaquemavʉ ijãravʉi põecʉpe. Aru ñai Espíritu Santo jã́d̶ovarejaquemavʉ ʉ̃́re pʉeno meacʉ bajure. Ina ángeleva jã́rejaquemavʉ ʉ̃́re. Põeva coyʉrejaquemavʉ ʉ̃i borore caivʉ joborõcavʉre. Ijãravʉcavʉ jʉ arejaquemavʉ ʉ̃́re. Aru Jʉ̃menijicʉ mʉvarejaquemavʉ ʉ̃́re cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi, arĩ coyʉivʉbu maja.
2 Timothy 1:10 in Cubeo 10 Aru ñai mead̶aipõecʉ Jesucristo ʉ̃i daiye báquede ijãravʉi, Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaimi ʉ̃i mearo d̶acaiye bojecʉbeda majare. Jesucristo ãmei vaibéde d̶aibi majare maje yaijʉroede. Que baru yaidé d̶ainore jidʉé jaʉbevʉ majare. Aru Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaimi maje jʉ aiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne cʉvarãjivʉre jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre aru apebaju pojebebajure máre.
Hebrews 2:18 in Cubeo 18 Jesúvacari abujuvai jabocʉi jʉjovaiyʉmʉ maridurejaquemavʉ. Aru ñájinejaquemavʉ diede. Que baru caride ʉ̃́recabe cad̶ateni bʉojayʉ majare, abujuvai jabocʉi jʉjovaiyʉmarare.
Hebrews 4:15 in Cubeo 15 Ñai sacerdotevare jaboteipõecʉ majare boje jãve cõmaje ãroje jã́ñʉme majare maje ñájiyede, maje parʉbe boje maje ũmei. Ñai abujuvai jabocʉ ʉ̃i jʉjovaiyede majare, ñájiñavʉ maja. Jesúre máre, majapedeca, jʉjovarĩdurejaquemavʉ ñai abujuvai jabocʉ. Que baru Jesús me coreóvaibi maje ñájiyede. Caino ʉ̃i oainope ñai abujuvai jabocʉ jʉjovarĩdurejaquemavʉ Jesúre. Ʉbenita ye jʉjovarĩ oabedejaquemavʉ ʉ̃́re. Aru Jesúcapũravʉ ye ãmeina tebedejaquemavʉ cainʉmʉa.
Hebrews 9:15 in Cubeo 15 Cristoi yaicáiye báque boje põevare, Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ “Que d̶arãjare” arĩ, ʉ̃i yóboque coyʉiye báquede Cristoque. Que baru Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acacʉyʉme caivʉ maja ʉ̃i cutuimara mácavʉre ʉ̃ jina márajivʉva. Ina yaivʉ bácavʉre Cristoi yaiquíye jipocai máre mearo d̶acacʉyʉme ʉ̃. Na mácavʉ ʉ̃i mearo d̶acaimara marajárama cainʉmʉa yópe “Jãve mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca na mácavʉre. Põeva ne cʉe báquede Jʉ̃menijicʉ “Que d̶arãjare” arĩ, ʉ̃i mamarʉmʉque coyʉiye báqueque, boropateivʉ barejaquémavʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore ne ãmeina teiye boje. Ʉbenita Cristoi yaiye báquede, yópe bojed̶acarĩ jod̶eni mead̶aiyepe tedejaquemavʉ põevare maje ãmeina teiyeque bʉoimarape tede d̶aiye báquede jarʉvarĩ, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe ayʉ diede.
1 John 3:8 in Cubeo 8 Ʉbenita ñai d̶ayʉ ãmeina teiyede, ñai abujuvai jabocʉ jicʉbe. Mamarʉmʉre ñai abujuvai jabocʉ maucʉvarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉre. Que teni mamarʉmʉre aru pʉ caride máre, cainʉmʉa ãmeina teiyede d̶aibi ʉ̃. Que barureca darejame Jʉ̃menijicʉi mácʉ, jarʉvacʉyʉ ñai abujuvai jabocʉi d̶aiyede.
Revelation 1:18 in Cubeo 18 Yʉrecabu apʉcʉ cainʉmʉa. Yʉ́vacari yaidéjacacʉ. Ʉbenita apʉvʉ yʉ cojedeca. Aru apʉcʉyʉmu cainʉmʉa. Quédecabu. Yʉrecabu llavede cʉvacʉ yaivʉ bácavʉ ne cʉrõre máre. Que baru yʉrecabu bʉojayʉ nʉicõjeñʉ põevare toabo cũiméboi.
Revelation 2:10 in Cubeo 10 ’Jidʉbejacʉ mi ñájiquinore. Jã́jacʉ. Ñai abujuvai jabocʉ bʉore d̶acʉyʉme apevʉ mʉjacavʉre ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami, jã́ri coreóvacʉyʉ mʉje jʉ aiyede yʉre. Caipʉcapʉrʉape paijãravʉa baquiyéde ñájinajaramu mʉja. Jʉ ajacʉ yʉre pʉ mi yaiyeta. Que teyʉre, yʉ bojed̶acʉyʉmu mʉre me. Mʉre cʉre d̶acʉyʉmu jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre yʉ́que.
Revelation 12:9 in Cubeo 9 Que baru ñai ãijuacʉ ʉracʉ ne jaetovaimʉ mateáme cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ. Ʉ̃́recabe ãñʉ ãijuacʉ javecacʉ ʉ̃i ãmiá Satanás, abujuvai jabocʉ. Ʉ̃́recabe jʉjovayʉ caivʉ ijãravʉcavʉre. Ʉ̃ ʉ̃i ángelevaque, nárecabu ʉ̃i jaetovaimara mácavʉ cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ pʉ joborõita.
Revelation 20:2 in Cubeo 2 Jẽame ñai ãijuacʉ cʉcʉre mamarʉmʉre pʉ caride máre. Ñai ãijuacʉbe abujuvai jabocʉ. Diablo ãmicʉbi ʉ̃. Aru Satanás máre ãmicʉbi ʉ̃. Ñai ãijuacʉre jẽni bʉoáme ʉ̃́re mil paiʉjʉa baju.