Galatians 6:1 in Cubeo 1 Mʉja, jívʉ, cũinácʉ mʉjacacʉ ʉ̃i vainí tʉru ãmeina d̶ayʉ, mʉja ñai Espíritu Santoi d̶aicõjeimara cad̶atejarã ʉ̃́re, ʉ̃i dajocaquiyepe aivʉ ʉ̃i ãmeina teiyede. Ména mead̶arĩ, cad̶atejarã ʉ̃́re. Aru me jã́jara, mʉja máre vainí tʉbenajivʉ ʉ̃́pe.
Other Translations King James Version (KJV) Brethren, if a man be overtaken in a fault, ye which are spiritual, restore such an one in the spirit of meekness; considering thyself, lest thou also be tempted.
American Standard Version (ASV) Brethren, even if a man be overtaken in any trespass, ye who are spiritual, restore such a one in a spirit of gentleness; looking to thyself, lest thou also be tempted.
Bible in Basic English (BBE) Brothers, if a man is taken in any wrongdoing, you who are of the Spirit will put such a one right in a spirit of love; keeping watch on yourself, for fear that you yourself may be tested.
Darby English Bible (DBY) Brethren, if even a man be taken in some fault, ye who are spiritual restore such a one in a spirit of meekness, considering thyself lest *thou* also be tempted.
World English Bible (WEB) Brothers, even if a man is caught in some fault, you who are spiritual must restore such a one in a spirit of gentleness; looking to yourself so that you also aren't tempted.
Young's Literal Translation (YLT) Brethren, if a man also may be overtaken in any trespass, ye who `are' spiritual restore such a one in a spirit of meekness, considering thyself -- lest thou also may be tempted;
Cross Reference Matthew 9:13 in Cubeo 13 Buejarã mʉja, coreóvarãjivʉ me cũinácʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉi toivaiye báquede. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃ mácʉre: “Ʉvʉ yʉ mʉje cõmaje ãroje jã́rajiyepe ayʉ apevʉre, mʉje yʉre jícaiye pʉeno”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ. Dabedejacacʉ yʉ ijãravʉi, cutucʉyʉ mearare ne baju dápiainore. Quénora darejacacʉ yʉ, mead̶acʉyʉ ãmenare, ne chĩorajiyepe ayʉ ne ãmeina teiyede, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe ayʉ diede, arejame Jesús.
Matthew 11:29 in Cubeo 29 Jʉ ajarã yʉre aru ji coyʉiyede máre. Buejarã yʉ́que ji bueiyede. Majicaicõjejara mʉjare yʉre, d̶arãjivʉ ji d̶aiyepe. Yʉ cõmaje ãroje jã́ñʉmu põevare. “¿Meacʉ bárica yʉ?” arĩ dápiabevʉ. Que baru yʉ jabʉóvare d̶aquijivʉ mʉjare mʉje ũmene.
Matthew 18:12 in Cubeo 12 ¿Aipe dápiaivʉrʉ̃ mʉja iye ji coyʉquiyede mʉjare? Cũinácʉ ʉ̃mʉ, ovejavare coreipõecʉ, cʉvacʉ baru cien paivʉ ovejavare, aru cũinácʉ nácacʉ ʉ̃i mamatedu, ñai dajocajebu ina noventa y nueve paivʉ ovejavare cʉ̃racũai, vocʉñʉ ñai bíjayʉ bácʉre.
Luke 15:4 in Cubeo 4 —Mʉjacacʉ ovejavare coreipõecʉ cʉvacʉ baru cien paivʉ ovejavare, aru cũinácʉ nácacʉ ʉ̃i mamatedu, ñai dajocajebu ina noventa y nueve paivʉ ovejavare põecʉbenoi, vocʉñʉ ñai bíjayʉ bácʉre ʉ̃́re earĩta.
Luke 15:22 in Cubeo 22 Ʉbenita jípacʉ aquemavʉ ʉ̃́re memecaivʉre: “Davacajarã maumejiena ʉ̃́re meacaje cuitótecajede. Doajarã ʉ̃́re. Ad̶ajarã ãmuyo ad̶aitarabʉre máre. Aru cʉraidoare máre doajarã ʉ̃́re.
Romans 8:6 in Cubeo 6 Mʉja dápiarĩ d̶aivʉ baru mʉje ũmei ʉede, mʉjacapũravʉ jãve yaivʉ bácavʉpe paivʉbu, coateivʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Ʉbenita mʉja dápiarĩ d̶aivʉ baru ñai Espíritu Santoi ʉede, mʉjacapũravʉ jãve apʉrivʉ, cãrijimena me cʉrivʉbu mʉja Jʉ̃menijicʉque.
Romans 14:1 in Cubeo 1 Me copʉ etajarã mʉja ina Jesúre jʉ aivʉ coreóvabevʉre cãreja aipe ne jʉ aiyede Jesúre. Aru, “Majibevʉ mʉja”, arĩ yávabejarã náre.
Romans 15:1 in Cubeo 1 Maja Jesúre jʉ aipõeva me coreóvaivʉbu aipe maje jʉ aiyede Jesúre. Que baru majare cad̶ateiye jaʉvʉ apevʉre, Jesúre jʉ aipõeva coreóvabevʉre cãreja aipe ne jʉ aiyede Jesúre, ne vainí tʉbenajiyepe aivʉ ãmeina teiyede. Maje ʉrõpe d̶aiye jaʉbevʉ majare.
1 Corinthians 2:15 in Cubeo 15 Ñai Espíritu Santore cʉvacʉ, caiye bueiyede ʉ̃i jápiaiyede, “Jʉ̃menijicʉi majiéque bueyʉbe” o “Põeva ne majiéque bueyʉbe”, nurié arĩ coyʉrĩ majibi ʉ̃. Ʉbenita ʉ̃i baju bueiyede nurié arĩ coyʉrĩ majibebi põecʉ Espíritu Santore cʉvabecʉ.
1 Corinthians 3:1 in Cubeo 1 Mʉja, jívʉ, ji cʉe báquede mʉjaque, coyʉyʉ bʉojabetecacʉ mʉjare yópe ji coyʉiyepe ina Jesúre jʉ aipõeva, parʉre nʉivʉre ne ũmei Espíritu Santoque. Quénora coyʉiye jaʉteavʉ̃ yʉre mʉjare, Jesúre jʉ aipõeva Espíritu Santore cʉvarivʉreca, yópe ji coyʉiyepe Jesúre jʉ abevʉ Espíritu Santore cʉvabevʉre. Jʉed̶ojĩnape paivʉ bateávʉ̃ mʉja. Jʉed̶ojĩna opeco matʉiyeda ũcuñaima aru ãiyede ãiye majibema. Quédeca mʉja jʉed̶ojĩnape paivʉ mʉje ũme, quénora Jʉ̃menijicʉi yávaiye maiyójabede Cristorã jápiarĩ eavʉ̃ mʉja, aru ʉ̃i yávaiye maiyójaede jápiarĩ eabeteavʉ̃ mʉja. Aru caride máre, bueiye maiyójaede jápiarĩ eajʉrorivʉvacari, jápiarĩ eabevʉtamu mʉja cãreja.
1 Corinthians 4:21 in Cubeo 21 ¿Ji eaiyede mʉje yebai, aipe d̶aji? Mʉje d̶are nʉru yópe mʉje d̶aiyepe caride, mʉjare jararĩ ñájine d̶acʉdacʉyʉmu. Ʉbenita oatʉvaru mʉje d̶aiyede, d̶arãjivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe ʉ̃i parʉéque, mʉjare jã́cʉdacʉyʉmu ji ʉeque, meacʉ ʉ̃mʉpe.
1 Corinthians 7:5 in Cubeo 5 Que baru mʉja, pʉrʉbʉoivʉ, nomicʉcʉ ʉ̃i d̶aiyʉru yópe pʉrʉbʉoivʉ ne d̶arĩ cõmajiyepe, “Ʉbevʉ yʉ”, abejacorĩ jímarepaco. Aru ʉ̃mʉcʉco máre õi d̶aiyʉru yópe pʉrʉbʉoivʉ ne d̶arĩ cõmajiyepe, “Ʉbevʉ yʉ”, abejacʉrĩ jímarepacʉ. Quédata ina pʉcarã cũinátʉrʉ ne ũme, “Maje d̶arĩ cõmajiyede dajocarãjarevʉ apejãravʉare, jẽniarajivʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉque”, arĩ coyʉivʉ baru, dajocarĩ bʉojaivʉbu diede. Aru dijãravʉa “apejãravʉa” ne aijãravʉa vainíburu yóboi, bedióva cojedeca d̶ajarãri yópe ne d̶arĩ cõmajiyepedeca, ñai abujuvai jabocʉ Satanás ʉ̃i ãmeina d̶are d̶abequiyepe aivʉ náre apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ne cõjeme boje ne baju d̶aiyʉrõre ʉ̃mʉ nomióque aru nomió ʉ̃mʉque máre.
1 Corinthians 10:12 in Cubeo 12 Que baru ácʉ põecʉ “Ãmeina tebevʉ yʉ. Aru ãmeina tebecʉyʉmu máre”, arĩ dápiayʉ me d̶ajacʉrĩ, vainí tʉbecʉyʉ.
1 Corinthians 14:37 in Cubeo 37 Ácʉ põecʉ “Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉbu yʉ”, arĩ dápiayʉ baru, coreóvacʉyʉme maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede iye ji toivaicõjeiyede apecʉre mʉjare. Aru ácʉ põecʉ “Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo majide d̶aibi yʉre”, arĩ dápiayʉ baru, coreóvacʉyʉme maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede iye ji toivaicõjeiyede apecʉre mʉjare.
2 Corinthians 2:7 in Cubeo 7 Que baru caride ãrʉmetejarã ʉ̃i ãmeina teiyede. Ʉ̃́re cad̶ateni, parʉre d̶ajarã ʉ̃i ũmei. Que d̶aru, ʉ̃ dajocabecʉyʉme ʉ̃i jʉ aiyede Jesúre, ʉ̃i pare chĩoiye boje mʉje ñájine d̶aiyede ʉ̃́re.
2 Corinthians 10:1 in Cubeo 1 Caride yʉ́vacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ, coyʉyʉbu mʉjare, ãmecoroivʉre yʉre. Yópe Cristoi coyʉiyepe põevare, náre cad̶ateni aru pued̶arĩ meacʉ põecʉpe, nopedeca coyʉiyʉvʉ mʉjare. Que baru mʉjare pued̶arĩ meacʉ põecʉpe aru mʉjare cad̶ateiyʉrĩ, paredeca jẽniaivʉ mʉjare, mʉje dajocarãjiyepe ayʉ mʉje ãmecoroiyede yʉre. “Pablo jidʉcʉ jararĩ bʉojabebi ʉ̃i cʉede majaque. Ʉbenita ʉ̃i cʉede joai majare jocarĩ, jidʉbecʉva jararĩ bʉojaibi ʉ̃i toivaicõjeiyede apecʉre paperayocare majare”, ʉbenina arĩduivʉbuya mʉja.
Galatians 2:11 in Cubeo 11 Ʉbenita ji cʉede Antioquía ãmicʉriĩmaroi, Pedro edame noi Jesúre jʉ aipõevai cójijiñami. Apejãravʉa vainíburu yóboi, ãmeina d̶áme ʉ̃. Dinʉmʉ yávacacʉ yʉ ʉ̃́re copʉ Jesúre jʉ aipõeva ne jápiainoi, ʉ̃i ména d̶abe boje ʉ̃i d̶aiyede.
Galatians 5:23 in Cubeo 23 Meara põevape cʉrivʉbu me. Aru maje bajure cʉrĩ majidivʉbu. Nópe d̶aiyede caiye d̶aicõjeiye bíjarorĩ bʉojabevʉ.
2 Thessalonians 3:15 in Cubeo 15 Ʉbenita jã́mejara ʉ̃́re yópe mʉje jã́iyepe mʉje maucʉre. Quénora coyʉjarã aipe d̶aiye jaʉrõre ʉ̃́re yópe mʉje majicaiyepe mʉjeyocʉre.
2 Timothy 2:25 in Cubeo 25 Que teni buejacʉrĩ dʉibareca põecʉ meacʉpe ina maucʉvarivʉre Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne. Que d̶aru, Jʉ̃menijicʉ náre oatʉvare d̶acʉyʉme ne dápiainore, ne jʉ arãjiyepe ayʉ ʉ̃i yávaiyede jãvene.
Hebrews 12:13 in Cubeo 13 Yópe ne voiyepe cúyaima nurinimare nácacʉ ijinoque cúyayʉ ʉ̃i mead̶aquiyepe aivʉ aru nácacʉ cuiye majibecʉ ʉ̃i cúyarĩ majiquiyepe aivʉ máre, nopedeca mearore d̶ajarã mʉja yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe mʉjare jaʉépe, mʉje dajocabenajiyepe aivʉ mʉje jʉ aiyede Jesúre aru mʉje cad̶ateni parʉre d̶arãjiyepe aivʉ ne ũmei mʉjacavʉ parʉbevʉre cãreja ne ũmei, na máre ne dajocabenajiyepe aivʉ ne jʉ aiyede Jesúre.
Hebrews 13:3 in Cubeo 3 Dápiare nʉjara mʉja náre, ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami jívʉi cʉrivʉre, cad̶atenajivʉ náre yópe mʉje ʉ́jʉroepe apevʉ ne cad̶ateiyede mʉjare, jabova ne bʉoimara maru. Dápiare nʉjara mʉja ina ñájivʉre, cad̶atenajivʉ náre máre yópe mʉje ʉ́jʉroepe apevʉ ne cad̶ateiyede mʉjare, ñájivʉ baru.
James 3:2 in Cubeo 2 Caivʉ maja vainí tʉrĩ ãmeno d̶aivʉbu obedinʉmʉa. Põecʉ cʉcʉ baru vainí tʉrĩ ãmeno d̶abecʉ cainʉmʉa ʉ̃i yávaiyeque, ñai põecʉ meacʉ baju bájebu. Ʉ̃i baju me matʉiyeda d̶aicõjejebu.
James 3:13 in Cubeo 13 Mʉjacacʉ apecʉ cʉcʉ baru majicʉ aru jápiarĩ eayʉ, jã́d̶ovajacʉrĩ ʉ̃i majiéde aru ʉ̃i jápiarĩ eaiyede ʉ̃i mearo d̶aiyeque, “¿Meacʉ bárica yʉ apevʉ pʉeno?” arĩ dápiabecʉva.
James 5:19 in Cubeo 19 Mʉja, jívʉ, jápiajarã. Apecʉ mʉjacacʉ ʉ̃i dajocaru ʉ̃i jʉ aiyede iye yávaiyede jãvene, aru apecʉ jʉ are d̶ayʉ baru ʉ̃́re diede cojedeca, ñai oatʉvare d̶ayʉ apecʉre ʉ̃i dápiainore, ʉ̃i dajocaquiyepe ayʉ ʉ̃i ãmeina teiyede jarʉvarĩ, ʉ̃i jʉ aquiyepe ayʉ iye yávaiyede jãvene cojedeca, mead̶aibi ʉ̃́re, ʉ̃i ñájimequiyepe ayʉ ʉ̃i ãmeina teiye boje. Que baru Jʉ̃menijicʉ jarʉvacʉyʉme caiye ʉ̃i ãmeina teiye báquede. Aru ãrʉmetecʉyʉme diede máre. Coreóvajarã mʉja diede. Quénoramu.
1 Peter 3:15 in Cubeo 15 Quénora mearore jíjarã Cristore mʉje ũmei. Aru pued̶ajarã ʉ̃́re, mʉje jabocʉre. Ñame ne jẽniaru mʉjare, mʉje coyʉrãjiyepe aivʉ iye mʉje napini coreiyede Cristoque, maumena coyʉrĩ majijarã me iye borore mʉje napini coreimʉre.
1 John 5:16 in Cubeo 16 Cũinácʉ põecʉ jã́ñʉ maru ʉ̃ jicʉre ãmeina teyʉre aru majicʉ baru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteni bʉojayʉre no ãmeina d̶ainore, jẽniacaiye jaʉvʉ ñai põecʉre ʉ̃ jicʉre boje, ʉ̃i cʉvaquiyepe ayʉ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Aru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteni majicʉ baru, cʉvare d̶acʉyʉme ʉ̃́re jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que. Ʉbenita cũinácʉ põecʉ ãmeina d̶ayʉ baru Jʉ̃menijicʉi ãrʉmeteni bʉojabede, ñai põecʉ ñájicʉyʉme, coateyʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Yʉ coyʉbevʉ mʉjare mʉje jẽniacaiyede Jʉ̃menijicʉque ñaine.
Jude 1:22 in Cubeo 22 Cõmaje ãroje jã́jara mʉja ina jʉ abevʉre cãreja yávaiyede jãvene.