Acts 20:35 in Cubeo 35 Cainʉmʉa yʉ jã́d̶ovaivʉ mʉjare yópe ʉrarõ memeino jaʉrõre mʉjare, mʉje cad̶atenajiyepe ayʉ ina cõmaje ãrojarivʉre. Aru dápiajarã cainʉmʉa yópe Jesús ʉ̃i aiye báquepe: “Ñai jíyʉ apecʉre torojʉcʉtame ñai jacopʉyʉ pʉeno”, arejame Pablo.
Other Translations King James Version (KJV) I have shewed you all things, how that so labouring ye ought to support the weak, and to remember the words of the Lord Jesus, how he said, It is more blessed to give than to receive.
American Standard Version (ASV) In all things I gave you an example, that so laboring ye ought to help the weak, and to remember the words of the Lord Jesus, that he himself said, It is more blessed to give than to receive.
Bible in Basic English (BBE) In all things I was an example to you of how, in your lives, you are to give help to the feeble, and keep in memory the words of the Lord Jesus, how he himself said, There is a greater blessing in giving than in getting.
Darby English Bible (DBY) I have shewed you all things, that thus labouring [we] ought to come in aid of the weak, and to remember the words of the Lord Jesus, that he himself said, It is more blessed to give than to receive.
World English Bible (WEB) In all things I gave you an example, that so laboring you ought to help the weak, and to remember the words of the Lord Jesus, that he himself said, 'It is more blessed to give than to receive.'"
Young's Literal Translation (YLT) all things I did shew you, that, thus labouring, it behoveth `us' to partake with the ailing, to be mindful also of the words of the Lord Jesus, that he himself said, It is more blessed to give than to receive.'
Cross Reference Matthew 10:8 in Cubeo 8 Bojecʉbeda jívʉ yʉ mʉje parʉéva, mʉje mead̶arãjiyepe ayʉ põevare. Que baru mead̶ajarã náre bojecʉbeda.
Matthew 25:34 in Cubeo 34 ’Beorĩburu yóboi, acʉyʉmu yʉ, caivʉ ne jabocʉ, ina põeva meara ji meapũravʉi cʉrivʉre, “Dajarã mʉja. Mʉjamu jipacʉi mearo d̶acaimara. Ji jaboteimara májara mʉja. Jipacʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i cʉed̶aiye báquedata caiyede, mead̶acarejaquemavʉ yo jaboteinore mʉjare boje.
Luke 14:12 in Cubeo 12 Aru ñai ʉ̃́re cutuyʉ bácʉre máre arejamed̶a Jesús: —Mi torojʉve teinʉmʉ, cutubejacʉ mʉ mi yóvaimarare, aru mívʉre, aru mi cad̶ajĩecavʉ cʉve cʉvarivʉre máre. Que d̶aivʉ baru, nácapũravʉ ne cuturãjiyede mʉre máre ne torojʉve tenajiyede, cʉvacʉyʉmu mʉ mi bojeva.
Acts 20:20 in Cubeo 20 Jidʉbecʉ coyʉyʉ batecácʉ mʉjare caiyede, cad̶atecʉyʉ mʉjare. Bueyʉ batecácʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne mʉje cójijiñamiai aru mʉje cʉ̃ramia coapa.
Acts 20:27 in Cubeo 27 Jidʉbecʉ bueni bʉojacacʉ yʉ mʉjare me caiye iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Ye ãrʉmetebevʉ yʉ caiye diede.
Romans 15:1 in Cubeo 1 Maja Jesúre jʉ aipõeva me coreóvaivʉbu aipe maje jʉ aiyede Jesúre. Que baru majare cad̶ateiye jaʉvʉ apevʉre, Jesúre jʉ aipõeva coreóvabevʉre cãreja aipe ne jʉ aiyede Jesúre, ne vainí tʉbenajiyepe aivʉ ãmeina teiyede. Maje ʉrõpe d̶aiye jaʉbevʉ majare.
1 Corinthians 9:12 in Cubeo 12 Apevʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne coyʉcaipõeva eaivʉ bácavʉ mʉje yebai mʉjare jícõjenu náre jaʉéde, ne coyʉiye báque boje, jãve pʉeno baju mʉjare jícõjeiye jaʉvʉ ñʉjare jaʉéde, ñʉje coyʉrĩ bʉiye báque boje mʉjare diede mamarʉmʉre. Ʉbenita ñʉja ye mʉjare jícõjemevʉ ñʉjare jaʉéde, ñʉje coyʉiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne mʉje yebai. Quénora ñʉjacapũravʉ napiñavʉ caiyede, mʉje me jápiarãjiyepe aivʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne aru, “Ina ĩ́yʉrivʉbu náre jaʉéde ñʉjare jocarĩ, ne bueiye boje ñʉjare”, ʉbenina mʉje ãmecorobenajiyepe aivʉ ñʉjare.
2 Corinthians 8:9 in Cubeo 9 Mʉja me coreóvaivʉbu iyede. Maje jabocʉ Jesucristo, ʉ̃i pare ʉe boje majare, pʉeno baju mearo d̶acarejaquemavʉ majare bojecʉbeda. Ñai cʉve cʉvacʉvacari caivʉ pʉeno, ʉ̃i cʉvae boje caiye majepacʉ Jʉ̃menijicʉi parʉéde, põecʉpe teni cʉve cʉvabecʉpe caivʉ pʉeno tedejaquemavʉ ʉ̃. Aru ʉ̃i nópe teiye báque boje, cʉve cʉvarivʉpebu maja, maje cʉvae boje caiye iye Jʉ̃menijicʉi méne. Que baru ʉ̃i nópe cad̶ateiye báque boje majare, apevʉre cad̶ateiye jaʉvʉ majare máre.
2 Corinthians 9:6 in Cubeo 6 Ãrʉjara mʉja iyede. Mʉje majióvarõ mearore d̶aru apevʉre, Jʉ̃menijicʉcapũravʉ mearo d̶acacʉyʉme mʉjare majióvarõ baju. Ʉbenita mʉje ʉrarõ mearore d̶aru apevʉre, Jʉ̃menijicʉcapũravʉ mearo d̶acacʉyʉme mʉjare ʉrarõ baju. Jẽvari coyʉiyeque oteipõecʉ ʉ̃i d̶aiyede coyʉquijivʉ yʉ. Oteipõecʉ obebeyabea oteiyabeare oteyʉ baru, ĩcʉyʉme majióvarõra jẽijãravʉ baquinói. Ʉbenita obediyabea oteiyabeare oteyʉ baru, ĩcʉyʉme ʉrarõra jẽijãravʉ baquinói.
2 Corinthians 11:9 in Cubeo 9 Ji cʉe báquede mʉjaque, apenʉmʉa yʉre jaʉteavʉ̃. Ʉbenita ye apejĩene jẽniametecacʉ mʉjacacʉ cũinácʉre. Quénora Macedonia ãmicʉrijoborõcavʉ majevʉ, ne jʉ aiye boje Jesúre, ne daroimara mácavʉ edaivʉ bácavʉ mʉje ĩmaroi, jíma yʉre ne jíyede, ji ĩni bojed̶aquiyepe aivʉ yʉre jaʉéde. Que baru dinʉmʉ mácarõre cãrijovametecacʉ mʉjare, yʉre jaʉé boje. Aru mʉjare ye cãrijovamecʉyʉmu apenʉmʉa máre, yʉre jaʉé boje.
2 Corinthians 11:12 in Cubeo 12 Yʉ́capũravʉ d̶are nʉquijivʉ yópe ji d̶arĩ cõmajiye báquepe, mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ borocʉrivʉre ina mʉje tãutʉrare jacopʉivʉre, ne bueiye boje “Pablo memeñʉme ñʉjapedeca”, ʉbenina ne aiyede.
2 Corinthians 12:13 in Cubeo 13 Yʉ ãmevʉ apevʉ ne cãchinocacʉ. Quédeca mʉjacapũravʉ máre ãmevʉ apevʉ Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉ ne cãchinocavʉ ji jã́inore. Mearo d̶acaiyede ye d̶abetecacʉ yʉ pʉeno baju apevʉre boje mʉje pʉeno. Jãve jẽniametecacʉ mʉje tãutʉrare, yópe ji jẽniaiyepe apevʉ Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉre. Ʉbenita, “Pablo ñʉjare ãmeina jã́ñʉmebu”, ʉbenina arĩ dápiabejarã mʉja. Mʉje ʉbedu ji jẽniame máquede mʉje tãutʉrare, chĩori jẽniañʉmu mʉje ãrʉmenajiyepe ayʉ diede.
Ephesians 4:28 in Cubeo 28 Cũinácʉ mʉjacacʉ ñavacʉcʉ baru, dajocajacʉrĩ ʉ̃i ñavaiyede. Quénora memeicõjejara ʉ̃́re memeino mearore, ʉ̃i bojed̶aquiyepe aivʉ ʉ̃́re jaʉéde aru ʉ̃i cad̶atequiyepe aivʉ ina cõmaje ãrojarivʉre máre.
Philippians 4:17 in Cubeo 17 Torojʉvʉ yʉ ji ũmei mʉje jíyede yʉre. Ʉbenita pʉeno baju torojʉvʉ yʉ ji ũmei, Jʉ̃menijicʉi me jã́iye boje mʉjare mʉje yópe d̶aiye boje, mʉje cad̶ateiye boje yʉre.
1 Thessalonians 4:11 in Cubeo 11 Caiye mʉje d̶aiyeque pʉeno d̶ajarã, cãrijimevʉva cʉrãjivʉ apevʉque. D̶aicõjemejara apevʉre aipe d̶aiye jaʉrõre náre ne d̶aiyede. Memejara mʉja coapa, cʉvarãjivʉ mʉje ãiyede, mʉje cʉriñamiare, aru caiye apede mʉjare jaʉéde máre. Yópe iye ñʉje d̶aicõjeiyepe mʉjare caride, nopedeca d̶aicõjecarã mʉjare jipocamia, ina Jesúre jʉ abevʉ ne pued̶arãjiyepe aivʉ mʉjare me, mʉje corebe boje apevʉ ne jíyede mʉjare jaʉéde, aru ye jaʉbequiyepe aivʉ mʉjare.
1 Thessalonians 5:14 in Cubeo 14 Mʉja, ñʉjevʉ, ñʉja jẽniaivʉbu parʉrõreca, mʉje d̶arãjiyepe aivʉ yópe mʉjare jaʉéde. Majicajarã ina memeiyʉbevʉre, ne memenajiyepe aivʉ. Torojʉre d̶ajarã ina jidʉrivʉre, ne jidʉbenajiyepe aivʉ. Cad̶atejarã ina chĩoivʉre, ne torojʉre d̶arãjiyepe aivʉ ne ũmei. Aru napijara caivʉre.
Hebrews 12:12 in Cubeo 12 Que baru yópe cúyaivʉ ne parʉre d̶aiyepe ne ãmuvede aru ne ñʉaboare máre, parʉre d̶ajarã mʉja mʉje ũmei.
Hebrews 13:3 in Cubeo 3 Dápiare nʉjara mʉja náre, ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami jívʉi cʉrivʉre, cad̶atenajivʉ náre yópe mʉje ʉ́jʉroepe apevʉ ne cad̶ateiyede mʉjare, jabova ne bʉoimara maru. Dápiare nʉjara mʉja ina ñájivʉre, cad̶atenajivʉ náre máre yópe mʉje ʉ́jʉroepe apevʉ ne cad̶ateiyede mʉjare, ñájivʉ baru.
Hebrews 13:16 in Cubeo 16 Aru maje mearore d̶aiyebu maje jícaiye máre Jʉ̃menijicʉre. Que baru maje cad̶ateiyebu apevʉre maje jíyede náre maje cʉvaequede, ne cʉvarãjiyepe aivʉ náre jaʉéde, maje jícaiye ʉ̃́re. Caiye dieque ʉ̃́re me torojʉre d̶aivʉbu maja. Que baru ãrʉmetebejarã mʉja mearore d̶aiyede aru põevare cad̶ateiyede máre.