2 Timothy 3:2 in Cubeo 2 Yópe d̶arãjarama na, ina ãmena. Ne baju ʉrãjarama. Aru jecʉrãjarama tãutʉrare. Dápiarãjarama ne baju mearape apevʉ pʉeno. Arãjarama, “Mearamu ñʉja apevʉ pʉeno”. Aru ãmeina yávarãjarama. Jʉed̶ova jʉ abenajarama nébʉcʉvai coyʉiyede. Jíbenajarama torojʉede. Aru pued̶abenajarama Jʉ̃menijicʉre máre.
Other Translations King James Version (KJV) For men shall be lovers of their own selves, covetous, boasters, proud, blasphemers, disobedient to parents, unthankful, unholy,
American Standard Version (ASV) For men shall be lovers of self, lovers of money, boastful, haughty, railers, disobedient to parents, unthankful, unholy,
Bible in Basic English (BBE) For men will be lovers of self, lovers of money, uplifted in pride, given to bitter words, going against the authority of their fathers, never giving praise, having no religion,
Darby English Bible (DBY) for men shall be lovers of self, lovers of money, boastful, arrogant, evil speakers, disobedient to parents, ungrateful, profane,
World English Bible (WEB) For men will be lovers of self, lovers of money, boastful, arrogant, blasphemers, disobedient to parents, unthankful, unholy,
Young's Literal Translation (YLT) for men shall be lovers of themselves, lovers of money, boasters, proud, evil-speakers, to parents disobedient, unthankful, unkind,
Cross Reference Matthew 15:6 in Cubeo 6 Ñai põecʉre cad̶ateiye jaʉbevʉ ʉ̃i bʉcʉvare”, aivʉbu mʉja. Que baru mʉje d̶aiye boje yópe mʉjeñecuva mácavʉ ne d̶aicõjeiye báquepe, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede bojecʉbede d̶aivʉbu mʉja.
Mark 7:11 in Cubeo 11 Ʉbenita mʉja bueivʉbu yópe, “Cũinácʉ põecʉ jípacʉre o jípacore ayʉ baru, ‘Mʉre cad̶ateyʉ bʉojabevʉ. Mʉ jacopʉjebu ji tãutʉrare. Ʉbenita jave jícacʉ yʉ Jʉ̃menijicʉre ji tãutʉrare’, ayʉ bájebu ʉ̃”, aivʉbu mʉja.
Luke 12:15 in Cubeo 15 Aru arejamed̶a ina obedivʉ põevare: —¡Me jã́jara! Ãujimejara mʉja. Põecʉ ʉ̃i apʉé ãmevʉ ʉ̃i ʉrarõ cʉvaeque, arejamed̶a Jesús.
Luke 16:14 in Cubeo 14 Ina fariseova tãutʉrare pare ʉrejaimad̶a na. Que baru iye Jesús ʉ̃i coyʉiye báquede jápiaivʉ bácavʉ ʉ̃́re yʉridejaimad̶a.
Acts 5:36 in Cubeo 36 Ãrʉjara mʉja ãñʉ Teudas bácʉ ʉ̃i d̶aino mácarõre obediʉjʉa jipocai. “Parʉcʉbu yʉ. Me jabotequijivʉ mʉjare”, arejamed̶a ʉ̃ mácʉ põevare. Aru cuatrocientos paivʉ ʉ̃mʉva baju nʉrejaimad̶a ʉ̃́que. Ʉbenita ne boarĩ́ jarʉvaiyede ʉ̃ mácʉre, ʉ̃́que nʉivʉ bácavʉ coateni nʉrejaimad̶a na. Que teni ʉ̃ mácʉi d̶aiye báque bíjarejavʉ̃ya.
Romans 1:29 in Cubeo 29 Quédata cainʉmʉa ãmeina baju d̶ad̶ama na. Ãmeina d̶arĩ, apevʉre máre d̶are d̶aiyʉma na. Jecʉma na pʉeno ʉrarõ ne cʉvaede. Ãmeina dápiad̶ama apevʉre, d̶aiyʉrivʉ náre ãmenore. Jorojĩñama na. Põevare boarĩ́ jarʉvad̶ama na. Jararĩ pare, ãd̶amateiyʉma na. Jʉjovad̶ama na. Ãmeina ãrojama ne baju. Yávad̶ama jápiabenoi ãmenore apevʉi borore.
Romans 11:18 in Cubeo 18 Ʉbenita mʉjacapũravʉ ãmeina jã́mejara ina judíovare, Jʉ̃menijicʉi ʉbemara mácavʉre, yópe cavabʉa buraicavabʉape. Dápiabejarã mʉja mʉje baju ne pʉeno meara. Mʉja máre cavabʉape paivʉbu. Que baru cavabʉa ãmevʉ jíye ocore nʉomuare. Quénora nʉomuamu jíye ocore cavabʉare. Nopedeca mʉja mearore d̶abevʉ ñʉja judíovare, quénora ñʉja mearore d̶aivʉbu mʉjare.
Romans 15:1 in Cubeo 1 Maja Jesúre jʉ aipõeva me coreóvaivʉbu aipe maje jʉ aiyede Jesúre. Que baru majare cad̶ateiye jaʉvʉ apevʉre, Jesúre jʉ aipõeva coreóvabevʉre cãreja aipe ne jʉ aiyede Jesúre, ne vainí tʉbenajiyepe aivʉ ãmeina teiyede. Maje ʉrõpe d̶aiye jaʉbevʉ majare.
2 Corinthians 5:15 in Cubeo 15 Cristo yaicárejaquemavʉ caivʉ põevare boje, maja ʉ̃́re jʉ aivʉ, maje dajocarãjiyepe ayʉ maje d̶aiyede, torojʉre d̶arãjivʉ maje baju quévʉra, ʉbenita quénora maje d̶arãjiyepe ayʉ caiyede, maje torojʉre d̶arãjiyepe aivʉ ʉ̃́re. Ʉ̃́recabe yaicáyʉ bácʉ aru Jʉ̃menijicʉi nacovaimʉ mácʉ máre majare boje.
Philippians 2:21 in Cubeo 21 Caivʉ apevʉ ye dápiabema aipe d̶arĩ cad̶ateni bʉojarãjivʉre iye memecaiyede Jesucristore d̶arãjivʉre yópe ʉ̃i ʉrõpe. Quénora ne bajumia cad̶ateiyʉrĩ d̶ad̶ama ne ʉrõpe.
Colossians 3:5 in Cubeo 5 Coatejarã mʉje baju mʉje ãmeina d̶aiyʉede jarʉvarĩ. Ãmeina d̶abejarã apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque, aru ãmeina d̶abejarã ʉ̃mʉva nomivaque aru nomiva ʉ̃mʉvaque máre. Caiye iye ãmene d̶aiyʉbejarã mʉja. Mʉje baju ãmeina daiyʉepe d̶abejarã mʉja. Ʉbejarã pʉeno baju mʉje cʉvaede. Que d̶aivʉ baru, d̶ajebu mʉje cʉvaede yópe jʉ̃menijinape.
2 Thessalonians 2:4 in Cubeo 4 Ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ maucʉvacʉyʉme caivʉ põeva ne pẽpeimarare, aru ne jʉ̃menijinare, caivʉ apevʉ ne mearore jímarare, aru Jʉ̃menijicʉre máre. Yópe arĩ, ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ “Yʉrecabu parʉcʉ caivʉ apevʉ pʉeno”, acʉyʉme. Que teni ecocʉyʉme Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami, dobacʉyʉ yópe jabocʉpe. Aru, “Yʉrecabu Jʉ̃menijicʉ”, acʉyʉme caivʉre.
1 Timothy 1:20 in Cubeo 20 Pʉcarã ʉ̃mʉva cʉma nópe d̶aivʉ, ne ãmiá Himeneo aru Alejandro. Jave jícacʉ náre ñai abujuvai jabocʉ Satanáre, ne coreóvarãjiyepe ayʉ ãmeina yávaiye jaʉbede náre Jʉ̃menijicʉre.
1 Timothy 3:3 in Cubeo 3 Ũcumejacʉrĩ pacotede d̶aiyede. Aru ãd̶amateiyʉbejacʉrĩ. Quénora meacʉ põecʉ bajacʉ́rĩ. Aru jarabejacʉrĩ. Tãutʉrare jecʉbeni, diede pare ʉrĩ vore nʉmejacʉrĩ. Aru ãujimejacʉrĩ apevʉ ne cʉvaede.
1 Timothy 6:4 in Cubeo 4 Ina põeva dápiaivʉbu ne baju mearape apevʉ pʉeno. Ʉbenita ye majibema na. Jẽniari jã́iyʉrivʉbu ʉbenina ne bajumia. Aru jaraivʉbu ne bajumia aipe aiyʉrõre ne yávaicamuaque. Ne que d̶aiye boje, põeva jorojĩvʉbu, aru jaraivʉbu, yávaivʉbu borocʉede apevʉi borore, aru “Ãmeina d̶aiyʉbi yʉre”, arĩ dápiaivʉbu apevʉi borore.
1 Timothy 6:10 in Cubeo 10 Põeva ne ʉe boje tãutʉrare, d̶ad̶ama caiye ãmenoquede, cʉvarãjivʉ diede. Apevʉ põeva cʉma, ne jʉ aiye báquede Jesúre jarʉvaivʉ bácavʉ, cʉvarãjivʉ tãutʉrare. Aru caride chĩori ñájiñama na.
2 Timothy 3:4 in Cubeo 4 Jẽni jínajarama põevare ne mauvare. Aru d̶arãjarama ãrʉmevʉpe. Dápiarãjarama ne baju majidivʉpe caiyede apevʉ pʉeno. Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe d̶abenajarama na. Aru cojʉbenajarama ʉ̃́re. Quénora d̶arãjarama cojʉrãjivʉ ne baju yópe ne baju ʉrõpe.
James 2:8 in Cubeo 8 Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede ʉ̃i d̶aicõjeino mácarõ pʉeno parʉrõ cõjeinore, yópe arĩ: “Ʉjacʉ mícʉre yópe mi ʉepe mi baju”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ. Mʉja d̶aivʉ baru jãve yópe yo cõjeinope, mearo d̶aivʉbu mʉja.
James 4:6 in Cubeo 6 Aru Jʉ̃menijicʉ pʉeno baju cad̶ateibi majare ʉ̃i me boje. Que baru yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede: “Jʉ̃menijicʉ maucʉvaibi ina ‘¿Meara márica apevʉ pʉeno?’ aivʉre. Ʉbenita ʉ̃i me boje cad̶ateibi ina ‘Apevʉ cãchinotamu maja’, aivʉre”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
James 4:16 in Cubeo 16 Ʉbenita mʉjacapũravʉ boroteivʉbu mʉje baju majiéque, Jʉ̃menijicʉi majiéde jarʉvarĩ. Ʉbenina “Jʉ̃menijicʉ jaʉbebi majare”, arĩ dápiarĩduivʉbu mʉja. Que d̶aru ãmenomu.
1 Peter 5:5 in Cubeo 5 Aru mʉja, bojʉvʉ, jʉ ajarã ina Jesúre jʉ aivʉre coreipõevare. Aru caivʉ mʉja dápiabejarã mʉje baju meara apevʉ pʉeno. Quénora memecajarã mʉje bajumia yebacavʉpe, jabocʉpe tebevʉva. Yópe arĩ Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede: Jʉ̃menijicʉ maucʉvaibi ina dápiaivʉre ne baju pʉeno meara apevʉ pʉeno. Ʉbenita ʉ̃i pʉeno meacʉ baju boje, cad̶ateyʉbe ina “¿Meara márica?” abevʉre, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
2 Peter 2:3 in Cubeo 3 Ãujinajivʉbu na apevʉi cʉvede, tãutʉrare máre. Que teni jʉjovarãjivʉbu mʉjare ne bueiye borocʉeque, ĩnajivʉ mʉje cʉvaede. Ʉbenita javede Jʉ̃menijicʉ “Ina borocʉede bueivʉ ñájinajarama”, arejaquemavʉ. Que teni bíjarãjarama na Jʉ̃menijicʉre jocarĩ.
2 Peter 2:12 in Cubeo 12 Ʉbenita ina borocʉede bueivʉ coreóvabenama ina pʉeno parʉrivʉre ne ãmeina yávaimarare. Que baru ãimara ãrʉmevʉpe dápiabevʉva d̶ad̶ama yópe ne baju ʉrõpe. Yópe põeva ne jẽiyepe ãimarare boarã́jivʉ náre, nopedeca na máre bíjaroimara márajivʉbu, ne bíjare d̶aiye boje apevʉre.
2 Peter 2:14 in Cubeo 14 Áco nomió ne jã́imore ãmenore d̶aiyʉrĩ dápiaivʉbu ṍque. Ʉetʉbevʉva ãmeina d̶arĩ ne ãmeina teiyede dajocaiye majibema na. Vainí tʉre d̶ad̶ama ina jʉ aivʉre Jesucristore parʉbevʉva cãreja ne jʉ aiyede ʉ̃́re. Náre jʉjovad̶ama yópe moa boaipõecʉ ʉ̃i jajovaiyepe moacʉre cṹvaque. Cainʉmʉa dápiad̶ama ne cʉvaiyʉede caiye ne jã́iyede. Que baru ʉrarõ ãujiñama na. Nárecabu Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aimara márajivʉ. Que baru ʉ̃i coavaimara márajivʉbu ʉ̃́re jarʉvarĩ.
2 Peter 2:18 in Cubeo 18 Yávad̶ama parʉéque yópe majidivʉ ne yávaiyepe. Ʉbenita quéda ʉbenina yávad̶ama na. Apevʉ põeva dajocad̶ama ne bueiye jãve ãmene jarʉvarĩ, yópe bʉoimʉ ʉ̃i dupini nʉiyepe. D̶aicõjeivʉbu náre, ne d̶arãjiyepe aivʉ cojedeca no ãmenore yópe ne dajocarĩduino mácarõpe.
Jude 1:10 in Cubeo 10 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmeina yávad̶ama iye ne coreóvabede. Aru iye ne coreóvaiyede coreóvabenama ne majiéque yópe põeva dápiaivʉpe. Quénora coreóvad̶ama diede ne dápiaiyeque jĩ́cua yópe ãimara dápiabevʉpe. Aru bíjarãjarama na no boje.
Jude 1:16 in Cubeo 16 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmeina yávad̶ama caiyede. Ye apeno ne jã́ino ye baquinó ãmevʉ náre. Aru ãmecorod̶ama caivʉ apevʉre máre. Ne ãmeina d̶aiyʉepe d̶ad̶ama na. Ne baju “Ñʉja apa mearo d̶aivʉbu apevʉ pʉeno”, ʉbenina arĩ coyʉyama. Aru “Mʉja máre mearo d̶aivʉbu apevʉ pʉeno”, borocʉrĩ coyʉyama apevʉre. Que arĩ, mamarʉmʉre vorĩ ead̶ama náva méne apevʉ pʉeno.
Revelation 13:1 in Cubeo 1 Dinʉmʉre jã́cacʉ cũinácʉ ãme ãimacʉ jijecʉcʉre mʉri dayʉre jia ʉrad̶are jocarĩ. Siete paibʉa jipobʉa cʉcʉ bateáme caipʉcapʉrʉape paijavaroaque. Cʉ́teavʉ̃ ʉ̃i javaroa coapa cũinátarabʉ jipobʉ ad̶aitarabʉ aru ʉ̃i jipobʉa coapa ãmiá ãmeãmiare toivaino mácarõ. No ãmiá cojʉbeteavʉ̃ Jʉ̃menijicʉre.
Revelation 13:5 in Cubeo 5 Ñai ãimacʉ coyʉicõjeimʉ mateáme, “¿Meacʉ bárica yʉ apevʉ pʉeno?” acʉyʉ aru ãmeina yávacʉyʉ Jʉ̃menijicʉre máre. Aru jaboteicõjeimʉ mateáme cuarenta y dos paiaviava baju.
Revelation 16:9 in Cubeo 9 Ʉ̃i ʉrarõ ẽ́iye boje, caivʉ põeva ijãravʉcavʉ Jesucristore jʉ abevʉ juaimara mateima na. Ʉbenita juaimara mácavʉvacari, chĩomevʉ ne ãmeina teiyede oatʉvabeteima na ne d̶aiyede. Aru ye mearore jíbeteima na Jʉ̃menijicʉre máre. Quénora pʉeno baju ãmeina yávare nʉima Jʉ̃menijicʉre, ñai parʉéde cʉvacʉ d̶ayʉre iye ñájiovaiyede.
Revelation 16:11 in Cubeo 11 Ʉbenita ñájivʉvacari aru ãmechuriare cʉvarivʉvacari, dajocabeteima ne ãmeina d̶aiyede. Quénora ne ñájiye boje aru ne churiáre cʉvae boje máre pʉeno baju ãmeina yávare nʉima Jʉ̃menijicʉre, cavarõ mearocacʉre.
Revelation 16:21 in Cubeo 21 Aru cavarõre jocarĩ tʉavʉ̃ ocaino jãjaro ʉrarõ baju yópe cʉ̃raboape. Diboá coapa cuarenta paikilos dʉcʉriboa bateávʉ̃. Tʉavʉ̃ põevara, ijãravʉcavʉ Jesucristore jʉ abevʉre. Ʉbenita nácapũravʉ, ñájivʉvacari diboá tʉiye boje, pʉeno ãmeina yávare nʉima na Jʉ̃menijicʉre, iye ñájiovaiye pare ñájine d̶aiye boje náre.
Revelation 18:12 in Cubeo 12 Põecʉ cʉbecʉbe bojed̶arĩ ĩñʉ náre ne úrure, ne platare, ne cʉ̃rajiboa bojecʉrijĩboare, ne perla ãmicʉrijĩboa bojecʉrijĩboare máre, ne cuitótecajea meacajea lino aru seda ãmicʉricajeare, aru ne cuitótecajea bojecʉricajea jũaricajeare aru ñemijuaricajeare máre. Põecʉ cʉbecʉbe bojed̶arĩ ĩñʉ náre caiye jocʉcʉa me mumijʉricʉare, ne cʉve bojecʉricʉvede ãimacʉi javaro marfil ãmicʉrijavaroque d̶aiyede, aru jocʉcʉa bojecʉricʉaque d̶aiyede, bronce ãmicʉe tãuque d̶aiyede, hierro ãmicʉe tãuque d̶aiyede, aru cʉ̃rabo boribo mármol ãmicʉriboque d̶aiyede máre.