1 Corinthians 5:11 in Cubeo 11 Quénora ji toivaicõjeiye báqueque apecʉre yópe aiyʉtecacʉ yʉ. Ácʉ põecʉ majacacʉ ʉ̃i aiye boje “Jesúre jʉ ayʉbu yʉ”, ʉbenita ʉ̃i ãmeina d̶arĩ cõmajidu, yóvabejarã ʉ̃́re. Ácʉ põecʉ ãmeina d̶ayʉ apecoque jímarepaco ãmecoque, aru ãujiñʉ jʉjovarĩ ĩñʉ apevʉ ne cʉvaede, aru pẽpeimarare mearore jíyʉ máre, Jesúre jʉ arĩduru, yóvabejarã ʉ̃́re. Ácʉ põecʉ borocʉrĩ ãmenore coyʉyʉ apevʉre, aru pacoteyʉ, aru ñavacʉcʉ máre, Jesúre jʉ arĩduru, yóvabejarã ʉ̃́re. Põecʉ ʉ̃́pe páyʉque ye ãmejara ãiyede.
Other Translations King James Version (KJV) But now I have written unto you not to keep company, if any man that is called a brother be a fornicator, or covetous, or an idolater, or a railer, or a drunkard, or an extortioner; with such an one no not to eat.
American Standard Version (ASV) but as it is, I wrote unto you not to keep company, if any man that is named a brother be a fornicator, or covetous, or an idolater, or a reviler, or a drunkard, or an extortioner; with such a one no, not to eat.
Bible in Basic English (BBE) But the sense of my letter was that if a brother had the name of being one who went after the desires of the flesh, or had the desire for other people's property, or was in the way of using violent language, or being the worse for drink, or took by force what was not his, you might not keep company with such a one, or take food with him.
Darby English Bible (DBY) But now I have written to you, if any one called brother be fornicator, or avaricious, or idolater, or abusive, or a drunkard, or rapacious, not to mix with [him]; with such a one not even to eat.
World English Bible (WEB) But as it is, I wrote to you not to associate with anyone who is called a brother who is a sexual sinner, or covetous, or an idolater, or a slanderer, or a drunkard, or an extortioner. Don't even eat with such a person.
Young's Literal Translation (YLT) and now, I did write to you not to keep company with `him', if any one, being named a brother, may be a whoremonger, or covetous, or an idolater, or a railer, or a drunkard, or an extortioner -- with such a one not even to eat together;
Cross Reference Matthew 18:17 in Cubeo 17 Ne coyʉiyede máre jápiaiyʉbedu, coyʉjacʉ ʉ̃i ãmeina d̶aiyede caivʉ ina yʉre jʉ aivʉre ne cójijinoi. Aru ne coyʉiyede máre jápiaiyʉbedu, d̶ajacʉ ʉ̃́re yópe mi d̶aiyepe ina judíova ãmevʉre aru ina jabovare tãutʉra ĩcaipõevare.
Matthew 23:25 in Cubeo 25 ’Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. Mʉja joad̶avʉ̃ mʉje ũcuidoare aru jororʉare máre pʉenomia, põeva ne jã́inore. Ʉbenita mʉjavacari tatoiyʉrivʉbu apevʉ ne cʉvaede. Que teni ãmeno baju d̶ad̶avʉ̃ mʉja. Que baru mearo d̶aiye apevʉre mearotamu joare d̶aicõjeiye pʉeno.
Mark 7:21 in Cubeo 21 Ne ũmei ãmeina dápiad̶ama apevʉre. D̶ad̶ama ãmeina d̶aiyede apevʉque, némarebʉcʉva ãmevʉque. Ñavad̶ama apevʉ ne cʉvaede. Boarĩ́ jarʉvad̶ama põevare.
Luke 12:15 in Cubeo 15 Aru arejamed̶a ina obedivʉ põevare: —¡Me jã́jara! Ãujimejara mʉja. Põecʉ ʉ̃i apʉé ãmevʉ ʉ̃i ʉrarõ cʉvaeque, arejamed̶a Jesús.
Luke 12:45 in Cubeo 45 Ʉbenita apecʉ memecaipõecʉ, ñai jʉ abecʉ ʉ̃i jabocʉre, “Ji jabocʉ maume dabecʉbe” arĩ, ãmeina d̶ayʉ baru ʉ̃i yebacavʉre aru yebacarõmivare máre, ʉrarõ ãri aru ũcuri pacotecʉyʉbe ʉ̃.
Luke 18:11 in Cubeo 11 Ñai fariseo núri jẽniari dápiaquemavʉ ʉ̃i baju yópe: “Mʉ, ji mearore jímʉ, torojʉede jívʉ mʉre, ji ãmed̶abe boje. Yʉ apevʉpe d̶abevʉ. Apevʉre jʉjovarĩ ĩmevʉ yʉ ne cʉvaede. Ãmeno d̶abevʉ yʉ apevʉre. Nomicʉcʉ, apecoque cʉbevʉ yʉ. Aru ñai jabovare tãutʉra ĩcaipõecʉpe d̶abevʉ yʉ.
Luke 21:34 in Cubeo 34 ’Cãrijovamejara mʉje torojʉve teiyeque, aru ãiyeque, aru ũcuiyeque mʉje pacoteiyede, aru caiye ijãravʉ d̶aiyeque máre. Me jã́jara mʉja, ãnijãravʉ, ji copaidaquijãravʉ baquinó, edabequiyepe mʉjare mʉje corebede, yópe doriñʉ jẽiyepe moacʉre.
Acts 9:17 in Cubeo 17 Dinʉmʉ Ananías nʉrejamed̶a cʉ̃rami, Sauloi cʉriñami. Ecoyʉ bácʉ, tʉorĩ ʉ̃i pʉrʉáre Saulorã, arejamed̶a: —Mʉ, jícʉ, Saulo, Jesúvacari ñai mi jã́imʉ mácʉ mái dayʉ, daroibi yʉre, mi jã́quiyepe ayʉ cojedeca aru Espíritu Santo ʉ̃i d̶aicõjequiyepe ayʉ mʉre, arejamed̶a Ananías Saulore.
Romans 13:13 in Cubeo 13 Que baru jaʉvʉ majare maje d̶are nʉiye yópe cʉrivʉpe jãravʉ, apevʉ ne jã́ri bʉojaiyede náre. “Ũcurajare” abeni, ʉrarõ boqueiyede ũcumeni, pacotebejarã mʉja. Aru ãmeina d̶abejarã mʉja apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque. Aru jarabeni jorojĩmejara mʉja apevʉque máre.
Romans 16:17 in Cubeo 17 Mʉja, jívʉ, yʉ parʉrõque jẽniaivʉ mʉjare yópe: Me jã́jara ina maucʉvare d̶aivʉre apevʉre. Me jã́jara ina vainí tʉre d̶arĩduivʉre apevʉre, dajocare d̶aiyʉrĩduivʉre náre ne jʉ aiyede Jesúre. Me jã́jara ina bueivʉre apeno bueinore mʉje bueiye báquede jarʉvarĩ. Yóvabejarã náre.
1 Corinthians 5:1 in Cubeo 1 Jápiaicacʉ yʉ, “Ãmeno baju d̶aibiya cũinácʉ Jesúre jʉ aipõecʉ Corintocacʉ”, põeva ne coyʉvarede yʉre. “Cʉbiya jípacʉi márepaco bajuque”, ávaivʉbuya. Pʉeno baju ãmenotamu no. Que baru ina Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉvacari pare ʉbema põeva ne d̶aiyede yópe ʉ̃i d̶aiyepe.
1 Corinthians 6:6 in Cubeo 6 ¡Ʉbenita pʉeno baju ãmenotamu aru cʉyojarõtamu mʉje d̶aino! Mʉja, Jʉ̃menijicʉi põevavacari, jarad̶avʉ̃ mʉje bajumia, aru coyʉyavʉ̃ diede ãmeina teivʉre jẽniari jã́ipõeva Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉ ne jivateinoi.
1 Corinthians 6:10 in Cubeo 10 Aru ina ñavacʉrivʉ, ina ãujivʉ, ina pacoteivʉ, ina borocʉrĩ ãmenore coyʉivʉ apevʉre, aru ina jʉjovarĩ apevʉre ĩ́vʉ ne cʉvaede máre, caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi jaboteimara ye ãmenajarama.
1 Corinthians 7:12 in Cubeo 12 Aru caride coyʉquijivʉ apevʉ mʉjacavʉre. Iyede maje jabocʉ Cristovacari coyʉbedejaquemavʉ; ʉbenita yʉre coyʉicõjeimi. Jesúre jʉ aipõecʉ nomicʉcʉ jímarepaco Jesúre jʉ abecore cʉvacʉ baru, aru ṍcapũravʉ ʉ̃́que õi cʉre nʉiyʉru, jãve ṍre jarʉvabejacʉrĩ ʉ̃.
1 Corinthians 7:15 in Cubeo 15 Jʉ̃menijicʉ cutuibi majare, maje cʉrãjiyepe ayʉ cãrijimenoque. Que baru ina Jesúre jʉ abevʉcapũravʉ mauteiyʉbevʉ baru némarebʉcʉva Jesúre jʉ aivʉque, ne jaraiye boje ne baju, jarʉvajarãri náre. Ʉbenita nomicʉcʉ Jesúre jʉ aipõecʉ cʉvacʉ jímarepaco Jesúre jʉ abecore o ʉ̃mʉcʉco Jesúre jʉ aipõeco cʉvaco jímarepacʉ Jesúre jʉ abecʉre, cʉjarãri náque, ne nópe ʉru.
1 Corinthians 8:11 in Cubeo 11 Mʉjacapũravʉ majidivʉbu ãmeina tebevʉre mʉje ãiye boje. Ʉbenita ʉ̃́capũravʉ arĩ dápiayʉbe ãmeina teyʉre ʉ̃i ãiye boje. Que baru mʉje majié boje, ãmed̶ad̶avʉ̃ mʉja ñai mʉjecʉre. Cristo yaidéjaquemavʉ ʉ̃́re boje, ʉ̃i bíjabequiyepe ayʉ. Ʉbenita mʉja bíjare nʉre d̶aivʉbu ʉ̃́re.
1 Corinthians 10:7 in Cubeo 7 Que baru pẽpeimarare mearore jíbejarã mʉja, yópe apevʉ na mácavʉ ne d̶aiye báquepe. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede ne mearore jíyena cũinácʉ ne pẽpeimaracacʉre: “Ina põeva dobarĩ ãivʉ barejaquémavʉ aru ũcuivʉ barejaquémavʉ. Aru no yóboi nacajari upaivʉ barejaquémavʉ”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
1 Corinthians 10:14 in Cubeo 14 Que baru mʉja, jívʉ, ji ʉmara, pẽpeimarare mearore jíbejarã mʉja.
1 Corinthians 10:18 in Cubeo 18 Dápiajarã ina Israecavʉ ne ãimara boaiyede, ne juarĩ jícarãjiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉre, ne ãmeina teiye boje. Cójijivʉ bácavʉ ne ãiyede ina boaimara mácavʉi jiarʉaquede, “Cũináyajubo põeyajubobu maja. Jʉ̃menijicʉi yóvaimaratamu maja”, arĩ jã́d̶ovaivʉbu.
1 Corinthians 11:21 in Cubeo 21 Mʉja cójijivaivʉ bácavʉ, apevʉ mʉjacavʉ ãiyede nʉvaivʉ bácavʉ coapa mʉje baju ãiyede ĩni ã́vaivʉbuya, jíbevʉva apevʉre. Aru maumena ãri bʉ́vaivʉbuya apevʉ mʉjevʉ ne earãjiye jipocai. Que baru apevʉ mʉjacavʉre ãvʉé ijivaivʉya. Ʉbenita apevʉ ʉrarõ yapivaivʉbuya pʉ ne pacoteiyeta. Mʉja cũinátʉrʉ ãmevaivʉbuya.
2 Corinthians 12:20 in Cubeo 20 Jidʉvʉ yʉ ji copaidaquiyede mʉje yebai, apevʉ mʉjacavʉ d̶abevʉ bárãjivʉre yópe mʉjare jaʉépe. Apevʉ jararĩ pare ãd̶amateiyʉrãjichʉma. Aru apevʉ tebutenajichʉma. Apevʉ jijatenajichʉma ʉbenina. Apevʉ d̶arãjichʉma ne baju ʉrõpe dápiabevʉva mearore o ãmenore apevʉre. Apevʉ coyʉrãjichʉma ãmenore caivʉ ne jápiaiyede apevʉi borore. Apevʉ yávarãjichʉma jápiabenoi ãmenore apevʉi borore. Apevʉ “¿Meara márica apevʉ pʉeno?” arĩ dápiarãjichʉma. Aru apevʉ maucʉvarĩ, cãrijovari, boaiyʉrãjichʉma apevʉre. Mʉjacavʉ ne nópe d̶aru, ji copaidaquiyede torojʉbecʉyʉmu yʉ. Aru mʉja máre torojʉbenajaramu, ji jararĩ ñájine d̶aquiye boje mʉjare, mʉje nópe ãmeina teiye boje.
Galatians 2:12 in Cubeo 12 Mamarʉmʉre Pedro mearo d̶ayʉ bateáme. Ãñʉ mateáme ina Jesúre jʉ aipõevacavʉ judíova ãmevʉque. Ʉbenita apejãravʉa vainíburu yóboi, apevʉ ʉ̃mʉva, Santiagoi daroimara mácavʉ, ne edaiyede Antioquíai, Pedro yóvabeteame ina Jesúre jʉ aipõevacavʉ judíova ãmevʉre. Dajocame ʉ̃i ãiyede náque. Aru coateni bʉame ʉ̃i baju náre jarʉvarĩ. Nópe d̶áme ʉ̃i jidʉé boje ina edaivʉ bácavʉ ne buraicõjeiyʉe boje caivʉ Jesúre jʉ aipõeva ʉ̃mʉvare ne cajede judíovape.
Galatians 5:19 in Cubeo 19 Caivʉ majima aipe ãrojae ne d̶aiyede ina ne baju ãmeina d̶aiyʉeque d̶aivʉ. Ãmeina d̶aivʉbu apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, cʉrivʉbu ãmeũmeque, aru caino ãmenore d̶aivʉbu.
Ephesians 5:5 in Cubeo 5 Me majijarã mʉja iyede jãve: Põeva d̶aivʉ baru ãmenore apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque aru põeva ãmeina d̶aivʉ baru ʉ̃mʉva nomivaque aru nomiva ʉ̃mʉvaque, ina põeva nópe d̶aivʉ cʉrãnʉmenajarama Jʉ̃menijicʉque aru Cristoque máre. Ye ne jaboteimara ãmenajarama na. Aru põeva ʉrivʉ baru pʉeno baju ne cʉvaede Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, pẽpeimarare mearore jívʉpe paivʉbu na. Que baru põeva nápe paivʉbu cʉbenajivʉ Cristoque cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi.
Ephesians 5:18 in Cubeo 18 Ũcumejara pacotebeburĩ mʉja. Pacoteivʉ baru, ãmed̶arãjaramu mʉja, mʉje d̶aicõjeme boje mʉje bajure. Quénora mʉjacapũravʉ d̶aicõjejara ñai Espíritu Santore ʉ̃i majiéque.
Colossians 3:5 in Cubeo 5 Coatejarã mʉje baju mʉje ãmeina d̶aiyʉede jarʉvarĩ. Ãmeina d̶abejarã apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque, aru ãmeina d̶abejarã ʉ̃mʉva nomivaque aru nomiva ʉ̃mʉvaque máre. Caiye iye ãmene d̶aiyʉbejarã mʉja. Mʉje baju ãmeina daiyʉepe d̶abejarã mʉja. Ʉbejarã pʉeno baju mʉje cʉvaede. Que d̶aivʉ baru, d̶ajebu mʉje cʉvaede yópe jʉ̃menijinape.
1 Thessalonians 4:3 in Cubeo 3 Yópe ʉbi ñai Jʉ̃menijicʉ: Mʉja coapa d̶ajarã mearore cainʉmʉa. Meara májara mʉja, ʉ̃ jina mʉje teiye boje. Que baru cʉbejarã mʉja apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque.
1 Thessalonians 5:7 in Cubeo 7 Ñaminecabu ina cãivʉ ne cãiyede. Aru ñaminecabu ina pacoteivʉ ne pacoteiyede.
2 Thessalonians 3:6 in Cubeo 6 Mʉja, ñʉjevʉ, yóvaicõjemevʉ ñʉja mʉjare, maje jabocʉ Jesucristoi parʉéque, ina mʉjacavʉ jũracʉrivʉre aru d̶abevʉre máre yópe ñʉje bueiye báquepe.
2 Thessalonians 3:14 in Cubeo 14 Apecʉ mʉjacacʉ ʉ̃i jʉ abedu ñʉje coyʉiyede yo paperayocaque, ʉ̃́re coreóvarĩ caivʉ mʉja yóvabejarã ʉ̃́re, ʉ̃i cʉyoje tequiyepe aivʉ.
1 Timothy 3:3 in Cubeo 3 Ũcumejacʉrĩ pacotede d̶aiyede. Aru ãd̶amateiyʉbejacʉrĩ. Quénora meacʉ põecʉ bajacʉ́rĩ. Aru jarabejacʉrĩ. Tãutʉrare jecʉbeni, diede pare ʉrĩ vore nʉmejacʉrĩ. Aru ãujimejacʉrĩ apevʉ ne cʉvaede.
1 Timothy 6:5 in Cubeo 5 Que teni ina ne dápiaino ãmenoque cãrijovaivʉbu ne bajumia aru dajocabevʉ ne jaraiyede ne bajumia, ne jarʉvaiye boje iye bueiyede jãvene. Ina põeva bueiyʉrivʉbu Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, ĩnajivʉ ʉrarõ ne bojeva. Coatejacʉ náre jarʉvarĩ.
1 Timothy 6:9 in Cubeo 9 Ʉbenita apevʉ ʉrivʉbu ne cʉveva. Que baru ñai abujuvai jabocʉ jʉjovayʉbe náre, ne ãmeina tenajiyepe ayʉ, cʉvarãjivʉ cʉvede. Que teni ʉ̃ jẽñʉme náre yópe ñʉoibo jẽiyepe ãimacʉre. Ãrʉmevʉpe vore cuivʉbu cʉvede. Que teni ãmeno d̶aivʉbu ne baju aru apevʉre máre. Bíjare d̶aivʉbu ne baju Jʉ̃menijicʉre jocarĩ. Aru ñájinajivʉbu na.
2 Peter 2:14 in Cubeo 14 Áco nomió ne jã́imore ãmenore d̶aiyʉrĩ dápiaivʉbu ṍque. Ʉetʉbevʉva ãmeina d̶arĩ ne ãmeina teiyede dajocaiye majibema na. Vainí tʉre d̶ad̶ama ina jʉ aivʉre Jesucristore parʉbevʉva cãreja ne jʉ aiyede ʉ̃́re. Náre jʉjovad̶ama yópe moa boaipõecʉ ʉ̃i jajovaiyepe moacʉre cṹvaque. Cainʉmʉa dápiad̶ama ne cʉvaiyʉede caiye ne jã́iyede. Que baru ʉrarõ ãujiñama na. Nárecabu Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aimara márajivʉ. Que baru ʉ̃i coavaimara márajivʉbu ʉ̃́re jarʉvarĩ.
2 John 1:10 in Cubeo 10 Ácʉ põecʉ buecʉdayʉ baru mʉje yebai ape bueiyede Jesúi bueiye báquede jarʉvarĩ, ñaine copʉ etabejarã mʉje cʉ̃ramiai aru jacoyʉbejarã ʉ̃́re.
Revelation 2:14 in Cubeo 14 ’Ʉbenita apejĩe mi d̶aiyede ãmeina jã́ivʉ yʉ. Apevʉ mʉjacavʉ cʉrivʉ d̶aivʉbu yópe Balaam mácʉ ʉ̃i bueiye báquepe. Javede ñai Balaam mácʉ majicarejaquemavʉ Balac bácʉre ʉ̃i ãmeina d̶are d̶aquiyepe ayʉ ina Israecavʉ bácavʉre. Ãicõjenejaquemavʉ na mácavʉre ãiyede pẽpeimarare ne jíye báquede. Aru ãmeina d̶aicõjenejaquemavʉ na mácavʉre apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque máre. Nópe Balac bácʉre d̶aicõjenejaquemavʉ Balaam mácʉ.
Revelation 2:20 in Cubeo 20 ’Ʉbenita cũináro mi d̶ainore ãmeina jã́ivʉ yʉ. Mʉ jaetovabevʉ nomióre õi ãmiá Jezabel. Õ mʉje jẽneboi ‘Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecobu yʉ’, ʉbenina aibico õ. Õi bueiyeque jʉjovaibico ina yʉre memecaivʉre. Que baru ãmeina d̶are d̶aibico náre apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque. Aru ãre d̶aibico náre ãiyede pẽpeimarare ne jíye báquede máre.
Revelation 21:8 in Cubeo 8 Ʉbenita caivʉ ina ñájiyʉbevʉ yʉre boje ne jidʉé boje, aru ina dajocaivʉ ne jʉ aiyede yʉre, ina caijĩe ãmene d̶aivʉ, ina põevare boarĩ́ jarʉvaivʉ, ina ãmeina d̶aivʉ apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ina yaviéde d̶aivʉ, ina mearore jívʉ pẽpeimarare, aru ina borocʉrivʉ máre, caivʉ ina nʉrajarama ne cʉrãjinoi, no toabo azufreque cũiméboi. Que baru jẽvari coyʉrĩ yópe ne yaiyepe pʉque nʉrajarama na.
Revelation 22:15 in Cubeo 15 Ʉbenita no ĩmaro jedevai mautenajarama caivʉ ina ãmena baju, ina yaviéde d̶aivʉ, ina ãmeina d̶aivʉ apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ina põevare boarĩ́ jarʉvaivʉ, ina mearore jívʉ pẽpeimarare, aru ina borocʉrĩ jʉjovaiyʉrivʉ apevʉre máre, áme Jesús.