Luke 19 in Chumburung

1 Ne̱ Yeesuu a lwee Yɛrikoo maŋ‑nɔ ɔ nare̱‑rɔ ɔ kyo̱ŋ.

2 Amɔ leŋpoo ɔkɔɔre̱po̱ bre̱sɛ ko̱ ne̱ o de atanne̱, ne̱ ba te̱e̱ mò̱ ɛ Sakiiyus‑o bo̱ maŋ‑ɔ‑rɔ mfe̱ŋ.

3 Ɔnyare̱ mɔ e̱ kpa fe̱yɛ o ŋu Yeesuu, mò̱‑ɔ mò̱ a gye̱ se̱sɛ katiŋtiŋ‑o si‑o, ɔ maa nya a o ŋu mò̱ bo̱ le̱e̱ ase̱sɛ de̱maŋte̱ ne̱ baa muruwaa Yeesuu na ɔ naa‑ɔ se̱.

4 Ane̱ŋ se̱‑ɔ ne̱ ɔɔ ŋwɛɛnaŋ yɔ ase̱sɛ akatɔ‑rɔ, ne̱ ɔɔ ya de̱e̱ kuroŋku kiyii ne̱ ke̱ ye̱re̱ kpa kɛɛ mfe̱ŋ ne̱ Yeesuu e̱ ba a ɔ bo̱ kyo̱ŋ‑ɔ, na ɔ nya ŋu Yeesuu.

5 Saŋ ne̱ Yeesuu a bo̱ fo̱ mfe̱ŋ‑ɔ, ne̱ ɔɔ de̱e̱re̱ so̱so̱, ne̱ oo ŋu Sakiiyus, ne̱ ɔɔ tɔwe̱ gywii mò̱ fe̱yɛ, “Sakiiyus, waa me̱naŋ kpo̱ro̱we̱, bo̱ le̱e̱ fe̱yɛ fo̱ aye̱ ne̱ mo̱ e̱ so̱we̱ ndɔɔ.”

6 Ne̱ Sakiiyus akatɔ a gyi, ne̱ ɔɔ waa me̱naŋ kpo̱ro̱we̱ bo̱ yaa Yeesuu mò̱ lɔŋ‑nɔ ya kra mò̱ dame̱naŋsɛ.

7 Ne̱ ɔke̱maa ne̱ oo ŋu‑o a le̱e̱ ɔ tɛɛ fe̱yɛ, “Ɔnyare̱ mɔ a ya so̱we̱ nyiŋkpasɛ bɔye̱ mɔ aye̱.”

8 Ne̱ Sakiiyus a ko̱so̱ ye̱re̱ bamo̱ pɛɛɛ akatɔ‑rɔ, ne̱ ɔɔ tɔwe̱ gywii Yeesuu fe̱yɛ, “Mo̱ nyaŋpe̱, nu mfe̱e̱. Mo̱ e̱ taa mo̱ kapo̱tɛɛ‑ɔ ke̱be̱gya na m bo̱ ke atiripo̱. Ne̱ mo̱ ya gyi ɔko̱ kɔɔre̱ atanne̱ kyo̱ŋ amo̱ ne̱ a bware‑o, mo̱ i kiŋŋaa ke̱tɔ ne̱ mo̱ a gyi mò̱ ke̱mo̱‑rɔ‑ɔ iluwi e̱na na m bo̱ sa se̱sɛ amo̱, ne̱ a kyo̱ŋ amo̱ ne̱ ane̱ mbraa yɛ oyu e̱ ka a ɔ bo̱ teere‑o.”

9 Ne̱ Yeesuu yɛ, “Lɔŋ wuye mɔ a kaapo̱ ne̱e̱ fe̱yɛ oo nu mò̱ e̱ye̱e̱. Ane̱ŋ se̱‑ɔ, Wuribware̱ a mo̱rɔwe̱ mò̱ ndɔɔ. Nte̱tɔ se̱ gbaa ne̱ leŋpoo ɔkɔɔre̱po̱ mɔ ma nya ŋkpa na kukyure ne̱ a mo̱ŋ de kɛɛ‑ɔ? Mò̱ gbaa gye̱ ane̱ nana Abraham a ananagyi‑o ɔko̱ fe̱yɛ mo̱ne̱‑ɔ, bɛɛɛ?

10 A le̱e̱ fe̱yɛ mo̱, dimaadi mò̱ gyi‑o, a ba a m bo̱ de̱e̱re̱ kpa abɔye̱waapo̱ ne̱e̱ na m mo̱rɔwe̱ bamo̱.”

11 Na ase̱sɛ amo̱ saŋ ba nu Yeesuu ase̱, ne̱ ɔɔ tɔwe̱ kitee mɔ gywii bamo̱. Amɔ saŋ amo̱‑ɔ na ɔ kpa a ɔ fo̱ Yɛro̱salɛm maŋ‑nɔ, ne̱ ba fa fe̱yɛ Wuribware̱ e̱ kpa a ɔ bo̱ gyi mò̱ kuwure‑o swe̱e̱re̱ se̱ mfe̱e̱ ne̱e̱.

12 Ane̱ŋ se̱‑ɔ ne̱ Yeesuu yɛ, “N gye̱ se̱sɛ dabe̱ ko̱ ya dɛɛ kye̱na aaa? Ne̱ kake ŋko̱ ɔɔ ko̱so̱ ɔ yɔ maŋ ko̱ se̱ ke̱fɔ ke̱fɔ, na bo̱ ya ba mò̱ bo̱ gyi kuwure, na ke̱mo̱ kamɛɛ na o kiŋŋi ba pe̱.

13 Pwɛɛ ne̱ ɔɔ dɛɛ yɔ‑ɔ, ɔɔ te̱e̱ mò̱ ayaafɔre̱ kudu, ne̱ ɔɔ sa bamo̱ ɔke̱maa siidii kakpe̱ŋ, ne̱ ɔ yɛ, ‘Mo̱nꞌ taa atanne̱‑ɔ bo̱ kyurowi‑ro bo̱ fo̱ saŋ ne̱ mo̱ e̱ ba‑ɔ.’

14 Amɔ ɔnyare̱ amo̱ aye̱ awuye‑o mɔ i kisi mò̱‑ɔ se̱‑ɔ, saŋ ne̱ ɔɔ yɔ‑ɔ, ne̱ baa suŋ mbɔɔ bo̱ gya mò̱ se̱, na bo̱ tɔwe̱ gywii bamo̱ ne̱ ba ba mò̱ a bo̱ bo̱ gyi kuwure‑o fe̱yɛ, ‘Ane̱ maa kpa a ɔnyare̱ mɔ waa ane̱ owure.’

15 Ɔnyare̱‑ɔ mɔ, baa ba mò̱ bo̱ gyi kuwure‑o, ne̱ oo kiŋŋi ba pe̱. Puri amo̱‑rɔ, ne̱ ɔɔ sa kanɔ fe̱yɛ mò̱ ayaafɔre̱‑ɔ ba mò̱ akatɔ‑rɔ na o ŋu atanne̱ ne̱ baa nya‑ɔ kanɔ.

16 Ne̱ ɔgye̱ŋkpɛɛsɛ‑ɔ a bo̱ ye̱re̱, ne̱ ɔ yɛ, ‘Mo̱ nyaŋpe̱, mo̱ a ba siidii kakpe̱ŋ ne̱ fo̱ a sa mo̱‑ɔ bo̱ nya siidii ŋkpe̱ŋ kudu bo̱ tii si.’

17 Ne̱ mò̱ nyaŋpe̱‑ɔ yɛ, ‘Fo̱ a waa atɔ, ke̱yaafɔre̱ timaa e̱ gye̱ fo̱. Mbe̱yɔmɔ mo̱ a kɔɔre̱ fo̱ gyi nse̱ŋ ngyingyii‑ro ŋu fo̱ kase̱ŋtiŋ. Amo̱se̱‑ɔ mo̱ e̱ taa mo̱ e̱maŋ‑ɔ kudu na n sa fo̱ a fo̱ de̱e̱re̱ se̱.’

18 Ne̱ ke̱yaafɔre̱ nyɔse̱po̱‑ɔ mɔ a ba bo̱ tɔwe̱ fe̱yɛ, ‘Mo̱ nyaŋpe̱, mo̱ a ba siidii kakpe̱ŋ ne̱ fo̱ a sa mo̱‑ɔ bo̱ nya siidii ŋkpe̱ŋ nnuu bo̱ tii si.’

19 Ne̱ ɔnyare̱ mɔ a tɔwe̱ gywii mò̱‑ɔ mò̱ fe̱yɛ, ‘Mo̱ e̱ taa mo̱ e̱maŋ‑ɔ inuu a n sa fo̱ a fo̱ de̱e̱re̱ se̱.’

20 Ne̱ ɔsase̱po̱‑ɔ a bo̱ tɔwe̱ gywii mò̱ nyaŋpe̱ fe̱yɛ, ‘Mo̱ nyaŋpe̱, mo̱ a se̱re̱ fo̱, ne̱ ŋ nyi fe̱yɛ fo̱ ase̱ŋ bo̱ le̱ŋ, ne̱ fo̱ e̱ taa ke̱tɔ ne̱ ke̱ mo̱ŋ gye̱ fo̱ lee‑o, ne̱ fo̱ e̱ kɔɔre̱ adɔɔteese ne̱ fo̱ mo̱ŋ dwii‑o fo̱ i kii fo̱ lee‑o si‑o, ne̱ kufu a nya mo̱, ne̱ mo̱ a taa bo̱ kwe̱e̱rɔ kaprakɛɛ‑rɔ. Ke̱e̱ fo̱ siidii kakpe̱ŋ‑ɔ. Fo̱ lee ne̱e̱, amo̱se̱‑ɔ kɔɔre̱ fo̱ atɔ.’

22 Ne̱ mò̱ nyaŋpe̱‑ɔ yɛ, ‘Ke̱yaafɔre̱ bɔye̱ na wo̱rɔgyapo̱ mɔ! Mo̱ e̱ ba ke̱tɔ ne̱ fo̱ fɔŋfɔŋ a tɔwe̱‑ɔ na m bo̱ bu fo̱ ke̱pɔ. Fo̱ nyi fe̱yɛ mo̱ ase̱ŋ bo̱ le̱ŋ, ne̱ mo̱ e̱ taa ke̱tɔ ne̱ ke̱ mo̱ŋ gye̱ mo̱ lee‑o, ne̱ mo̱ e̱ kɔɔre̱ adɔɔteese ne̱ mo̱ŋ dwii‑o mo̱ i kii mo̱ lee.

23 Ne̱ e̱me̱ne̱ ya waa se̱ ne̱ fo̱ mo̱ŋ taa mo̱ atanne̱‑ɔ yaa bo̱ be̱ya baŋke̱‑rɔ, na mo̱ a kiŋŋi ba‑ɔ, na ŋ nya atanne̱ be̱e̱ bo̱ dɔŋŋɔ se̱?’

24 Ne̱ ŋkee ɔɔ tɔwe̱ gywii bamo̱ ne̱ bo̱ ye̱re̱ mfe̱ŋ‑ɔ fe̱yɛ, ‘Mo̱nꞌ kɔɔre̱ siidii kakpe̱ŋ ne̱ e̱ bo̱ mò̱ ase̱‑ɔ sa mò̱ ne̱ ɔɔ nya siidii ŋkpe̱ŋ kudu‑o.’

25 Amaa baa be̱ŋŋaa ne̱e̱ fe̱yɛ, ‘Ane̱ nyaŋpe̱, ɔ kyɔ o de siidii ŋkpe̱ŋ kudu!’

26 Ne̱ ɔɔ tɔwe̱ gywii bamo̱ fe̱yɛ, ‘Ɔko̱ ne̱ o de ke̱tɔ‑ɔ, ba taa bwe̱e̱tɔ na bo̱ bo̱ tii mò̱ se̱, amaa ɔko̱ ne̱ ɔ mo̱ŋ de‑o fe̱raa, ba kɔɔre̱ kafwe̱e̱ ne̱ o de‑o na bo̱ bo̱ le̱e̱ mò̱ ase̱.

27 Amaa mo̱ ado̱ŋ‑ɔ fe̱raa ne̱ bo̱ mo̱ŋ kpa fe̱yɛ n gyi kuwure‑o, mo̱nꞌ baa bamo̱ mfe̱e̱, na mo̱nꞌ bo̱ mɔɔ bamo̱ mo̱ akatɔ‑rɔ.’ ”

28 Saŋ ne̱ Yeesuu a tɔwe̱ amo̱‑ɔ lo̱we̱‑ɔ, ne̱ ɔɔ kya se̱ ɔ yɔ. Ne̱ ɔɔ gye̱ ase̱sɛ ŋkpɛɛ ɔ yɔ Yɛro̱salɛm maŋ‑nɔ.

29 Bamo̱ a kyo̱ŋ kamaŋgyii ko̱ ne̱ ba te̱e̱ ɛ Bɛtaniya‑o, ne̱ ba kpa a bo̱ fo̱ kamaŋgyii ko̱ ne̱ ba te̱e̱ ɛ Bɛtɛfage̱‑ɔ ne̱ ka bo̱ Mfɔ-Ayii ke̱be̱e̱‑ɔ kaase̱‑ɔ, ne̱ oo suŋ mò̱ agyase̱po̱‑ɔ anyɔ bo̱ gye̱ ŋkpɛɛ tɔwe̱ gywii bamo̱ fe̱yɛ, “Mo̱nꞌ nare̱ kamaŋgyii ne̱ ka bo̱ akatɔ se̱‑ɔ‑rɔ. Mo̱ne̱ a de̱ŋ mo̱ne̱ i lweero‑o, mo̱ne̱ i ŋu bamo̱ a ŋure kuruma ko̱ ne̱ ɔ mo̱ŋ tɛɛ daŋ lo̱we̱, ne̱ ɔko̱ mo̱ŋ tɛɛ de̱e̱‑ɔ ye̱re̱, na mo̱nꞌ saŋŋe̱ baa mfe̱e̱.

31 Ɔko̱ ya bise mo̱ne̱ ke̱tɔ se̱ ne̱ mo̱ne̱ e̱ saŋŋe̱ kuruma‑o, na mo̱nꞌ tɔwe̱ gywii mò̱ fe̱yɛ, ‘Ane̱ nyaŋpe̱ e̱ gye̱ ne̱ ɔ kpa.’ ”

32 Bamo̱ a yɔ‑ɔ, ane̱ŋ ne̱ Yeesuu a de̱ŋ kaapo̱ bamo̱‑ɔ, ne̱ baa ya ŋu.

33 Saŋ ne̱ bo̱ maa se̱ ba saŋŋe̱ kuruma‑o, ne̱ mò̱ wuye‑ana a bise fe̱yɛ, “Nte̱tɔ se̱ ne̱ mo̱ne̱ e̱ saŋŋe̱ kuruma‑o?”

34 Ne̱ baa be̱ŋŋaa fe̱yɛ, “Ane̱ nyaŋpe̱ e̱ gye̱ ne̱ ɔ kpa.”

35 Ne̱ baa taa mò̱ yaa Yeesuu. Ne̱ baa buŋŋi bamo̱ awaagya bo̱ buŋ kuruma‑o si, ne̱ baa kra Yeesuu‑ro, ne̱ ɔɔ de̱e̱ kye̱na se̱.

36 Yeesuu a de̱e̱ kuruma‑o ɔ yɔ‑ɔ, na ase̱sɛ e̱ brawe̱ bamo̱ awaagya‑rɔ ba be̱ya kabo̱re̱‑ɔ se̱ na ɔ nare̱ se̱ kyo̱ŋ.

37 Saŋ ne̱ Yeesuu a fo̱ mfe̱ŋ ne̱ kpa‑ɔ bɔ Mfɔ-Ayii ke̱be̱e̱‑ɔ kaase̱, ne̱ ɔ kpo̱ro̱we̱‑rɔ ɔ yɔ Yɛro̱salɛm maŋ‑nɔ‑ɔ, ne̱ ase̱sɛ de̱maŋte̱ ne̱ bo̱ gya mò̱ se̱‑ɔ a le̱e̱ ba sa Wuribware̱ aŋsɛ, na ba kyo̱rɔ mò̱ keŋkeŋ bo̱ le̱e̱ akpe̱ŋe̱ye̱e̱tɔ ne̱ ɔɔ sa ne̱ baa ŋu‑o pɛɛɛ se̱.

38 Ba fɛɛ‑rɔ keŋkeŋ ba tɔwe̱ ne̱e̱ fe̱yɛ, “ ‘Wuribware̱ yure owure ne̱ ɔ ba mò̱ ke̱nyare̱‑rɔ‑ɔ.’ Ke̱tɔ ke̱maa a yuri Wuribware̱ se̱. Mò̱ ne̱ ɔ bo̱ so̱so̱‑ɔ nya ke̱dabe̱ na wuraa ooo!”

39 Ne̱ Farisii awuye ne̱ bo̱ tii ase̱sɛ de̱maŋte̱ ne̱ bo̱ gya Yeesuu si‑o bo̱ko̱ a tɔwe̱ gywii Yeesuu fe̱yɛ, “Ɔkaapo̱po̱, ke̱tɔ ne̱ fo̱ agyase̱po̱‑ɔ e̱ tɔwe̱‑ɔ mo̱ŋ bo̱ daŋ. Tɔwe̱ gywii bamo̱ fe̱yɛ bo̱ laatɔ.”

40 Ne̱ Yeesuu yɛ, “Mo̱ e̱ tɔwe̱ mo̱ i gywii mo̱ne̱ fe̱yɛ bamo̱ ya laatɔ, afo̱re̱ na agyare̱kɔ fɔŋfɔŋ e̱ fɛɛ‑rɔ ane̱ŋ dɛɛ.”

41 Saŋ ne̱ Yeesuu a tɔ‑rɔ Yɛro̱salɛm, ne̱ oo ŋu ane̱ŋ ne̱ maŋ‑ɔ du‑o, ne̱ oo su sa maŋ‑ɔ ase̱sɛ.

42 Na ɔ tɔwe̱ fe̱yɛ, “Yɛro̱salɛm awuye, mo̱ne̱ dɛɛ mo̱ne̱ nyi kpa ne̱ Wuribware̱ e̱ kpa fe̱yɛ mo̱nꞌ bo̱rɔ se̱ na mo̱nꞌ nya kaye̱e̱yuri kase̱ŋtiŋ ne̱e̱ ooo, weetee ase̱ŋ maa to̱ mo̱ne̱. Amaa mo̱ne̱ mo̱ŋ nyi kpa amo̱ mbe̱yɔmɔ.

43 Saŋ ko̱ e̱ ba ne̱ mo̱ne̱ ado̱ŋ e̱ ba, na bo̱ bo̱ tii mo̱ne̱ e̱kpa, na bo̱ kyaa muruwaa mo̱ne̱ bo̱ sii nse̱na.

44 Na bo̱ bo̱ kpuri mo̱ne̱ pɛɛɛ mɔ. Bo̱ maa yɔwe̱ mo̱ne̱ agyi gbaa. Na bo̱ bwee mo̱ne̱ akyaŋ pɛɛɛ. Ke̱fo̱re̱ serisɛ ko̱ŋko̱ gbaa maa saŋ na ke̱ ye̱re̱ ke̱mo̱ mbe̱yɔmɔ a ye̱re̱kpa‑ɔ, bo̱ le̱e̱ fe̱yɛ mo̱ne̱ mo̱ŋ pini fe̱yɛ ndɔɔ Wuribware̱ a ba, na ɔ bo̱ mo̱rɔwe̱ mo̱ne̱.”

45 Kaye̱ ŋke‑o, ne̱ Yeesuu a be̱e̱ yɔ Yɛro̱salɛm maŋ‑nɔ ya lwee Wuribware̱ suŋkpa‑ɔ kabuno. Ne̱ oo ŋu ayawo̱gyipo̱ te mfe̱ŋ ba fe atɔ. Mò̱ a ŋu bamo̱ ane̱ŋ‑ɔ, ne̱ ɔɔ le̱e̱ ɔ gya bamo̱ ɔ le̱e̱ mfe̱ŋ.

46 Ne̱ ɔɔ tɔwe̱ gywii bamo̱ fe̱yɛ, “Baa kyo̱rɛɛ abware̱se̱ŋ wo̱re̱‑ɔ‑rɔ fe̱yɛ Wuribware̱ yɛ, ‘Mo̱ lɔŋ‑ɔ i kii ke̱kyaŋ ne̱ kaye̱ mɔ‑rɔ ase̱sɛ pɛɛɛ e̱ ba a bo̱ bo̱ nya ko̱re̱ ke̱bware̱ko̱re̱‑ɔ.’ Amaa mo̱ne̱ a taa mfe̱ŋ bo̱ kii ‘ayu lɔŋ ne̱e̱’ bɛɛɛ?”

47 To, kake ke̱maa na Yeesuu naa Wuribware̱ suŋkpa a kabuno‑o ɔ kaapo̱ abware̱se̱ŋ. Ne̱ Wuribware̱ alɔŋŋɔpo̱ abre̱sɛ‑ɔ na Wuribware̱ mbraa akaapo̱po̱‑ɔ na maŋ agye̱ŋkpɛɛpo̱‑ɔ e̱ kpa a bo̱ mɔɔ mò̱.

48 Amaa bo̱ mo̱ŋ nya kpa, bo̱ le̱e̱ fe̱yɛ ase̱sɛ‑ɔ pɛɛɛ mɔ bo̱ mfe̱ŋ ba nu ase̱ŋ ne̱ ɔ tɔwe̱‑ɔ ne̱e̱, na bo̱ maa kpa fe̱yɛ ase̱ŋ‑ɔ ko̱ko̱ŋko̱ gbaa e̱ kyo̱ŋ bamo̱ se̱ na bo̱ mo̱ŋ nu.